20. mart

20. mart

20/03/2019 Off By BERB

-1809. Rođen ruski književnik Nikolaj Vasiljević Gogolj, jedan od najznačajnijih predstavnika ruske realistične škole.


-43. p.n.e. Rođen Publije Ovidije Nazon, jedan od najvećih rimskih pesnika i jedan od najčuvenijih autora stihova o ljubavi u svetskoj literaturi.


1602. Osnovana holandska Istočnoindijska kompanija, koja je monopolom na trgovinu iz Indonezije, Malaja i Cejlona postala jedna od najmoćnijih kompanija na svetu. Rasformirana 1796, a njeni posedi postali deo holandskog kolonijalnog carstva.

–1727. – Umro engleski fizičar, matematičar i astronom Isak Njutn, koji je otkrio gravitaciju, odnosno opšti zakon privlačenja masa, čime je počela nova epoha u mehanici, nebeskoj mehanici i astronomiji. Od 1703. do smrti bio je predsjednik Kraljevskog društva u Londonu. Nezavisno od Gotfrida Lajbnica otkrio je diferencijalni i integralni račun. Postavio je temelje klasične fizike i otkrio neke zakonitosti u optici. Objasnio je padanje i kretanje tijela, kretanje Mjeseca oko Zemlje i planeta oko Sunca, kretanje kometa, plimu i oseku. Otkrio je zakon inercije, nezavisnosti dejstva sile i akcije i reakcije i izveo ostale teoreme mehanike. U matematici je pronašao i metodu interpolacije, uopštio binom i našao binomni beskonačni red, metodu približnog određivanja vrijednosti nula funkcije, klasifikovao oko 80 aglebarskih stepena. Konstruisao je prvi teleskop s konkavnim ogledalom. Njemu u čast znakom “N” obilježava se sila.


-1809. Rođen ruski književnik Nikolaj Vasiljević Gogolj, jedan od najznačajnijih predstavnika ruske realistične škole.


 

–1828. – Rođen je Henrik Ibzen, norveški književnik, jedan od najvećih dramskih pisaca u svetskoj književnosti. Pisao je psihološke drame, a bitno je uticao na kulturni život nordijskih zemlja, kao i na englesku, nemačku i francusku književnost. Za sižee svojih drama uzimao je teme iz najbliže okoline, a naročito je majstorski obrađivao ženske likove. Dela: “Gospođa s mora”, “Hedi Gabler”, “Društvo mladih”, “Ljubavna komedija”…


1890. – Rođen italijanski pevač Benjamino Đilji, jedan od najvećih operskih tenora 20. vijeka. Više od 40 godina blistavo je tumačio šezdesetak rola, posebno u operama italijanskih i francuskih kompozitora. Igrao je i u nizu filmova.

1894. U Torinu umro mađarski revolucionar Lajoš Košut, vođa mađarskog pokreta za nezavisnost od Austrije. Posle sloma revolucije u avgustu 1949. emigrirao u Italiju.

1908. – Rođen engleski pozorišni i filmski glumac Majkl Redgrejv, jedna od najvećih figura britanskog glumišta 20. vijeka. Posebno se isticao suptilnošću u karakterizaciji likova i izvrsno je vladao jezikom. Filmovi: “Gospođa koja nestaje”, “Smrt noći”, “Brauningova verzija”, “Važno je zvati se Ernest”, “Usamljenost trkača na duge staze”, “Juriš lake konjice”, “Demoni”.

–1915. – Rođen ruski klavirista njemačkog porijekla Svjatoslav Teofilovič Rihter, najznačajniji pijanista 20. vijeka, prema mišljenju pojedinih muzičkih kritičarima – i najveći pijanista u istoriji muzike. Originalno je tumačio kompozicije različitih epoha, interpretirajući ih savršenom tehnikom, što je oduševljavalo koncertnu publiku širom svijeta.


1929. Umro francuski maršal Ferdinan Foš, koji je u Prvom svetskom ratu komandovao u ključnim bitkama protiv Nemaca na Zapadnom frontu. U njegovom komandnom vagonu u Kompijenju, kod Pariza, Nemačka u novembru 1918. potpisala kapitulaciju.

1933. Nemački nacisti u Dahauu otvorili prvi koncentracioni logor. Tokom Drugog svetskog rata broj logora u Nemačkoj i okupiranim zemljama dostigao 2000, a u njima ubijeno oko 11 miliona ljudi.

1945. Na području Like i hrvatskog primorja jugoslovenska vojska počela završne operacije za oslobađanje Jugoslavije u Drugom svetskom ratu.

1956. Francuska priznala nezavisnost Tunisa, s Habibom Burgibom kao prvim predsednikom.

1970. Pored obala Švedske u zalivu Tralvet izlilo se 57.000 tona nafte u sudaru brodova “Imperijal” i “Otelo”.

1972. U snežnoj lavini na planini Fuđi, u Japanu, poginulo 19 alpinista.

1991. Haleda Zija izabrana za premijera Bangladeša, u prvom mirnom demokratskom prenosu vlasti od nastanka te zemlje 1971.

1994. Tunis dobio prvi višepartijski parlament.

1995. Oko 35.000 turskih vojnika upalo u Irak, u operaciji protiv kurdskih pobunjenika.

1995. Pripadnici japanske verske sekte “AUM Šinrikjo” pustili nervni gas u tokijsku podzemnu železnicu, od čega je umrlo 12 ljudi, a više od 5.500 povređeno.

1995. Armija BiH pokrenula, tokom bosanskog rata, snažnu ofanzivu protiv srpskih snaga na Majevici i Vlašiću, 40 dana pre isteka četvoromesečnog primirja, zaključenog uz posredovanje bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera.

1996. Britanska vlada prvi put javno potvrdila da bolest “ludih krava” može biti preneta na ljude.

1997. Beogradski studenti proslavili, šetnjom centrom grada, ispunjenje njihovog poslednjeg zahteva, ostavke rektora i studenta-prorektora. To je bio i poslednji dan studentskog protesta koji je počeo 20. novembra 1996. zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora u Srbiji. Studenti 119 dana svakodnevno protestovali i saopštili da su spremni da ponovo izađu na ulice ako budu ugrožene demokratske institucije, Ustav, zakoni i volja naroda.

1998. Otvoren prvi auto-put u podsaharskoj Africi koji je povezao obale Indijskog i Atlantskog okeana.

1999. Posle povlačenja 1.380 verifikatora OEBS na Kosovu u području Srbice i Podujeva pojačani sukobi srpskih snaga bezbednosti i pripadnika OVK. Vojska Jugoslavije poslala pojačanje, policija blokirala sve glavne saobraćajnice, a na hiljade civila pošlo u izbeglištvo.

2002. U napadu automobila-bombe na američku ambasadu u Limi, u Peruu, poginulo je 9 ljudi, na desetine ranjeno.♦