26. februar

26. februar

26/02/2019 Off By BERB

 

 

—1777 – Rođen je srpski vojvoda i diplomata prota Mateja Nenadović, koji je sa stricem Jakovom pokrenuo Prvi srpski ustanak u valjevskoj i šabačkoj nahiji. Pregovarao je s Turcima i Rusijom i time uspostavio prve diplomatske kontakte ustanika sa stranim državama. Bio je predsednik Praviteljstvujušćeg sovjeta – prve srpske vlade. Njegovi “Memoari”, pored književne vrednosti, predstavljaju dragocen dokument vremena.


–1802. – Rođen je Viktor Igo, francuski pesnik romantičar, autor drama i romansijer, književni teoretičar i publicista, jedan od najvećih francuskih književnih stvaralaca 19. veka. Budući da je, kao Gete ili Volter, umro u dubokoj starosti (u 84. godini), Igo je manje-više dominirao svekolikom francuskom literaturom 19. veka. Osim toga, u francuskoj kulturnoj sredini važio je za arbitra, a imao je i ideju o tome da Dante i Šekspir čekaju na njega, tj. da upravo on pripada najslavnijem književnom trojstvu. Počeo je da piše već u 20. godini, u tradicionalnoj formi, kao ubeđeni monarhist, i tada objavljuje zbirku “Ode i balade”, koja ga proslavlja i donosi mu stalnu novčanu pomoć kralja Luja XVIII. Od tada se u njegovom životu nižu značajni datumi, od kojih su neki značajni i za francusku književnost uopšte. To je pre svega pojava čuvenog predgovora drami “Kromvel” 1827. koji se uzima za manifest francuskog romantizma. Pojava Igoove drame “Ernani” 1830. označava konačnu pobedu romantizma nad klasicizmom u Francuskoj. Nakon toga, Igo 1831. objavljuje roman “Bogorodičina crkva u Parizu”, kao i četiri zbirke pesama, a postaje i član francuske Akademije. Godina 1843. za Igoa je bila veoma bolna kako na ličnom, tako i na planu stvaralaštva: te godine njegova drama “Vlastela” doživljava neuspeh, a zatim, nesrećnim slučajem, pesnik ostaje bez svoje ćerke Leopoldine, kojoj će kasnije posvetiti pozamašan broj stihova. U ovom periodu Igo aktivno učestvuje u političkom životu Francuske, postaje član Gornjeg doma, poslanik u Ustavotvornoj skupštini, pošto se od nekadašnjeg rojaliste 1848. preobraća u republikanca i demokratu. Zbog smelog otpora koji je pružao Napoleonu i njegovom diktatorskom režimu, biva izgnan iz zemlje i u izgnanstvu provodi skoro 20 godina, s tim što odbija pomilovanje 1859, rekavši da će se vratiti tek kada se u zemlju vrati sloboda. I zaista: on ostaje u izgnanstvu sve do proglašenja Republike 1871. Pa ipak, njegov boravak u izgnanstvu obeležen je plodnim književnim radom: zbirka političko-satiričnih pesama uperenih protiv Napoleona III “Kazne” (napisana mahom u izgnanstvu), dve zbirke poezije, lirske i epske, “Kontemplacije” i “Legenda vekova”, kao i roman “Jadnici”. Sahranjen je u pariskom Panteonu kraj Emila Zole. Ostala dela: drame “Marlon Delorn”, “Lukrecija Bordžija”, “Ruj Blaz”, zbirke poezije “Orijentalke”, “Jesenje lišće”, “Pesme sumraka”, “Unutrašnji glasovi”, “Zraci i senke”, “Pesme ulica i šuma”, romani “Pomorci”, “Čovek koji se smeje”, “Devedeset treća”. Godine 1876. napisao je vatreni članak “Za Srbiju”.


1815 – Napoleon Bonaparta (Bonaparte) pobegao je iz zatočeništva na ostrvu Elba i uz pomoć grupe sledbenika povratio vlast u Francuskoj. Njegova druga vladavina, nazvana “sto dana”, okončana je u junu nakon vojnog poraza kod Vaterloa.

1852 – Britanski vojni transportni brod “Birkenhed” potonuo je u zalivu Simon uz obalu Južne Afrike, a život je izgubilo 485 ljudi.

1885 – Predstavnici 15 zemalja na kongresu u Berlinu (Afrička konferencija), koji je organizovao nemački kancelar Oto fon Bizmark (Otto von Bismarck), dogovorili su se o podeli centralne i istočne Afrike.

1901 – Vođe Bokserskog ustanka u Kini Či Hsui (Chi) i Hsu Čeng Juu (Cheng Yu) javno su pogubljeni odsecanjem glave.

1909 – Turska je priznala austrougarsku aneksiju Bosne i Hercegovine.

1915 – Nemci su u Prvom svetskom ratu, u borbi protiv Francuza kod Malankura, prvi put u istoriji ratovanja upotrebili bacače plamena.

1916 – Nemci su u Prvom svetskom ratu potopili francuski teretni brod “Provansa II”. Poginulo je 930 ljudi.

–1935 – Škotski fizičar Robert Votson Vat (Watson Watt) demonstrirao je prvi kompletan i praktično upotrebljiv radar.


1936 – Adolf Hitler je u Nemačkoj otvorio prvu fabriku za proizvodnju “narodnog vozila” (folksvagen).

 

1952 – Britanski premijer Vinston Čerčil (Winston Churchill) saopštio je da je Velika Britanija proizvela atomsku bombu i da će je isprobati u Australiji.

–1960 – Umro je srpski lingvista Aleksandar Belić, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije, odnosno Srpske akademije nauka i umetnosti, od 1937. do 1960. i član svih slovenskih akademija. Osnivač je srpske moderne dijalektologije i jedan od tvoraca naučne sintakse.


1980 – Egipat i Izrael su uspostavili diplomatske odnose, čime je okončano 30-godišnje ratno stanje između dve zemlje.

1986 – Sovjetski Savez lansirao je u zemljinu orbitu prvi blok svemirske stanice “Mir”, koja je nakon 15 godina uništena sagorevanjem, a nesagoreli delovi pali su u Tihi okean (23. marta 2001).

1990 – Pod vođstvom Violete Barios de Čamoro (Barrios, Chamorro), udružena lista 14 opozicionih partija Nikaragve dobila je izbore pobedivši sandiniste predsednika Danijela Ortege (Daniel).

–1992. – Umro je srpski glumac Jovan Janićijević – Janaćko, dugogodišnji član Beogradskog dramskog pozorišta. Popularnost je stekao filmskim ulogama, posebno televizijskim serijama poput “Građana sela Luga”, “Parničara” i “Muzikanata”, a lik Burduša iz poslednje od tih serija postao je sastavni deo njegovog imena.


1993 – U snažnoj eksploziji koju su u Svetski trgovački centar u Njujorku podmetnuli arapski islamski teroristi poginulo je šest, a povređeno oko 1.000 ljudi. Osam godina kasnije 11. septembra obe kule Centra srušene su u samoubilačkom napadu sa otetim putničkim avionima. U tom napadu poginulo je oko 3.000 ljudi.

1995 – Posle gubitka oko milijardu dolara koje je na berzi u Singapuru izazvao diler Nik Lison (Nick Leeson), bankrotirala je londonska banka “Bering”, jedna od najstarijih i najuglednijih britanskih banaka.

–2001 – Umro je Dragoslav Avramović, bivši guverner Narodne banke Jugoslavije, autor programa ekonomske stabilizacije 1994. kojim je suzbio hiperinflaciju u SR Jugoslaviji.


2001 – Skupština SR Jugoslavije ukinula je ukaz o oduzimanju državljanstva dinastiji Karađorđević koji je 1947. donela tadašnja komunistička vlada.

2002 – Skupština Srbije usvojila je izmene Krivičnog zakona kojima je ukinuta smrtna kazna.

2004 – U avionskoj nesreći kod Mostara (BiH) poginuo je predsednik Makedonije Boris Trajkovski i članovi delegacije koji su sa njim putovali na međunarodnu konferenciju o investiranju u BiH.

2009 – Haški tribunal oslobodio je bivšeg predsednika Srbije Milana Milutinovića optužbi za zločine nad Albancima na Kosovu 1999. godine.

2012 – Većina građana Sirije na referendumu je podržala izmene ustava koje predviđaju politički pluralizam, manja ovlašćenja predsednika države i ograničavanje njegove vlasti na dva mandata. Referendum je održan nakon gotovo godinu dana od izbijanja pobune koju je režim predsednika Asada pokušavao da uguši.

2016 – Poslanici Skupštine Kosova u trećem krugu glasanja izabrali su Hašima Tačija, lidera Demokratske partije Kosova i zamenika premijera, za predsednika Kosova. Izbor Tačija prošao je uz neslaganje opozicionih poslanika i aktiviranje suzavca u sali parlamenta.

2017 – U Nemačkoj je tokom 2016-te godine prijavljeno 3.500 napada na izbeglice i azilante u kojima je povređeno 560 ljudi, od kojih 43 dece.♦