20. januar

20. januar

20/01/2019 Off By BERB

–1921. Umro srpski vojvoda Živojin Mišić, jedan od najboljih srpskih vojskovođa, vojni pisac i profesor na Vojnoj akademiji. Kao komandant Prve armije komandovao operacijama u Kolubarskoj bici, drugoj velikoj pobedi Srba nad austrougarskom vojskom u Prvom svetskom ratu. Napisao više vojnih dela, među kojima je najznačajnije “Strategija”.


1265. Prvi put sazvan engleski parlament. Donji dom činila dva predstavnika nižeg plemstva iz svake grofovije i dva građanina iz svih većih gradova, a Gornji dom baroni i više sveštenstvo.

1612. U duševnom rastrojstvu umro Rudolf II, rimsko-nemački car od 1576. Njegova nesposobnost da izmiri romokatolike i protestante umnogome doprinela tridesetogodišnjim verskim ratovima u Evropi.

1667. Završen trinaestogodišnji rat Rusije i Poljske, koji je izbio kada su pobunjeni ukrajinski Kozaci priznali vrhovnu vlast ruskog cara. Mirom u selu Andrusovu kod Smolenska Poljska bila primorana da Rusiji ustupi Kijev, Smolensk i deo Ukrajine na levoj obali Dnjepra.

1841. Završen Prvi opijumski rat Velike Britanije i Kine. Mirom u Nankingu poražena Kina primorana da Britancima plati ratnu odštetu i prepusti im Hong Kong.

1876. Na Cetinju održana prva konferencija Crvenog krsta Crne Gore.

1887. SAD i Havaji sklopili ugovor po kom su Amerikanci dobili pravo da Perl Harbur koriste kao pomorsku bazu.

–1916. – Umro je srpski tipografski radnik Nedeljko Čabrinović, jedan od atentatora u Sarajevu 28. juna 1914. na austrougarskog prestolonaslednika nadvojvodu Franca Ferdinanda, što su Austro-Ugarska i Nemačka iskoristile da započnu Prvi svetski rat. Čabrinović – koji je umro od posledica torture u tamnici u Terezinu, oko 60 kilometara severno od Praga – bacio je na Ferdinandov automobil bombu koja je promašila cilj, ali je potom nadvojvodu (i nenamerno njegovu suprugu Sofiju) hicima iz revolvera usmrtio gimnazijalac Gavrilo Princip. Punoletni atentatori, učitelji Veljko Čubrilović i Danilo Ilić, osuđeni su na smrt i obešeni, a maloletni Princip, Čabrinović i gimnazijalac Trifko Grabež osuđeni su na robiju na kojoj su umrli ne dočekavši ratni poraz i raspad Austro-Ugarske.


–1920 – Rođen je italijanski filmski režiser Federiko Felini, jedan od najvećih sineasta 20. veka. Posle Drugog svetskog rata na početku karijere bio je jedan od najistaknutjih predstavnika neorealističkog filmskog pokreta, ali je ubrzo razvio sopstveni stil, stvarajući filmove neponovljivog šarma u kojima su ljudi često prikazani u najbizarnijim situacijama, pa je i izraz “felinijevski” skovan da opiše njegov manir stvaranja.


–1921. Umro srpski vojvoda Živojin Mišić, jedan od najboljih srpskih vojskovođa, vojni pisac i profesor na Vojnoj akademiji. Kao komandant Prve armije komandovao operacijama u Kolubarskoj bici, drugoj velikoj pobedi Srba nad austrougarskom vojskom u Prvom svetskom ratu. Napisao više vojnih dela, među kojima je najznačajnije “Strategija”.


1936. Umro Džordž V, britanski kralj od 1911. Tokom njegove vladavine Britanija stekla neke nemačke kolonije i mandat nad nekim turskim posedima. Nasledio ga Edvard VIII koji je iste godine abdicirao.

1945. Frenklin Delano Ruzvelt četvrti put inaugurisan za predsednika SAD. Jedini predsednik u istoriji SAD koji je četiri puta biran na tu funkciju.

–1945. Umro srpski vojvoda Petar Bojović, učesnik u svim ratovima od 1876. do 1912, kada je unapređen u čin generala. Od 1915. bio načelnik Generalštaba, a u septembru 1918. komandovao srpskim snagama u proboju Solunskog fronta, posle čega je dobio čin vojvode.


1961. Džon Kenedi u 43. godini inaugurisan za predsednika SAD kao najmlađi šef države u njenoj istoriji.

1973. U Konakriju ubijen Amilkar Kabral, jedan od vođa borbe protiv portugalskog kolonijalizma u zapadnoj Africi, osnivač i generalni sekretar Afričke partije za nezavisnost Gvineje Bisao i Zelenortskih ostrva.

1981. Ronald Regan u 70. godini preuzeo dužnost šefa države, postavši najstariji predsednik u istoriji SAD.

1981. Posle 444 dana u zarobljeništvu iz ambasade SAD u Teheranu oslobođena 52 američka taoca.

–1984. Umro američki sportista i filmski glumac Džoni Vajsmiler, prvi čovek koji je preplivao 100 metara za manje od minut, tumač naslovnih uloga u nizu filmova o Tarzanu. Osvojio tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dve 1928.


1987. U Libanu kidnapovan Teri Vajt, specijalni izaslanik Kenterberijskog nadbiskupa. U zatočeništvu proveo skoro pet godina.

1990. U Beogradu održan poslednji kongres Saveza komunista Jugoslavije, 14. Vanredni kongres SKJ. Zbog neslaganja u rešavanju ključnih problema jugoslovenske zajednice, slovenačka i hrvatska delegacija napustile skup, što je bio kraj Saveza komunista Jugoslavije, a mnogi smatraju da je time počeo raspad SFRJ.

–1993. Umrla američka glumica holanskog porekla Odri Hepbern, dobitnica “Oskara” za film “Praznik u Rimu”, ambasador dobre volje UNICEF.


1996. Na izborima u Gazi i na Zapadnoj obali, održanim prema sporazumu Izraela i Palestinaca. Vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat postao prvi demokratski izabran lider palestinskog naroda, sa 88,1 odsto glasova.

2000. U Ankari se prvi put od 1962. sastali ministri inostranih poslova Grčke i Turske.

2001. Filipinski predsednik Džozef Estrada povukao se sa vlasti pod pritiskom demonstranata i vojske, a 16. aprila se predao Specijalnom sudu za borbu protiv korupcije.

2003. Bivši predsednik Srbije Milan Milutinović predao se Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za zločine na Kosovu tokom 1999.♦