23. maj

23. maj

23/05/2018 Off By

1430. Zarobljena Jovanka Orleanka i predata Englezima, koji su je potom izveli na crkveni sud i 1431. osudili na smrt i spalili na lomači.

1498. Na lomači spaljen italijanski dominikanski kaluđer Đirolamo Savonarola, politički i verski reformator u Firenci.

1514. U Mađarskoj počela seljačka buna pod vođstvom plemića Đerđa Dosa. Četiri meseca kasnije ustanak je ugušen, a Doso ubijen.

1526. Papa Klement VII pristupio Svetoj ligi Francuske, Venecije i Milana protiv rimsko-nemačkog cara Karla V.

1533. Kenterberijski nadbiskup Tomas Krenmer objavio da je poništen brak kralja Henrija VIII i Katarine Aragonske i da je njegovo venčanje sa Anom Bolen legalno. To je dovelo do raskida Engleske crkve i Vatikana.

1618. Pobunom Čeha protiv habsburškog cara Ferdinanda II u Pragu počeo Tridesetogodišnji rat. Građani kroz prozor Gradske većnice izbacili careve namesnike, smatrajući ih krivim za rušenje dve protestantske crkve kod Praga. Pristalice reformacije potom proterale jezuite i organizovale svoju vojsku.

1707. Rođen švedski prirodnjak Karl fon Line, osnivač i prvi predsednik Švedske akademije nauka i Prirodnjačkog muzeja. Uveo binarnu nomenklaturu biljaka.

1848. Rođen nemački inženjer i pronalazač Oto Lilijental, čiji su modeli letelica kasnije korišćeni u konstrukciji aviona.

Leopold von Ranke 1868.jpg⇐1886. Umro nemački istoričar Leopold fon Ranke, profesor Berlinskog univerziteta i član Pruske akademije nauka, autor knjige o Prvom srpskom ustanku protiv Turaka.

1906. Umro norveški dramski pisac Henrik Ibzen.

 

 

 

 

 

Bardeen.jpg⇐1908. Rođen američki fizičar Džon Bardin, dvostruki dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1956. i 1972. S Vilijamom Šoklijem izumeo tranzistor.


1915. Italija objavila rat Austro-Ugarskoj, napuštajući neutralnost u Prvom svetskom ratu.

1920. Osnovana Komunistička partija Indonezije, prva takva politička organizacija u Aziji.

1934. U Lujzijani, u okršaju s policijom, ubijeni Boni Parker i Klajd Barou, ozloglašen razbojnički par.

John D. Rockefeller 1885.jpg⇐1937. Umro američki multimilioner Džon Rokfeler, osnivač naftnog koncerna “Standard Oil”.


1939. Britanski parlament usvojio plan o stvaranju nezavisne palestinske države do 1949. u kojoj bi zajedno živeli Arapi i Jevreji.

1945. Nemački nacistički lider i šef Gestapoa Hajnrih Himler izvršio samoubistvo dan pošto su ga Britanci zarobili. Uhapšen Hitlerov naslednik, admiral Karl Denic.

1949. Osnovana Savezna Republika Nemačka, s Bonom kao glavnim gradom.

1960. Agenti izraelske tajne službe Mosad u Argentini uhvatili nacističkog ratnog zločinca Adolfa Ajhmana. Na suđenju u Jerusalemu Ajhman osušen na smrt vešanjem.

⇐1962. U Beogradu umrla srpska slikarka Zora Petrović, Bila je profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu.


1971. U zemljotresu koji je razorio grad Bingol u istočnoj Turskoj poginulo najmanje 1.000 ljudi.

 

 

 

 

Boris Kalin.jpg⇐1975. U Ljubljani umro jugoslovenski i slovenački vajar Boris Kalin. Jedan je od osnivača Likovne akademije u Beogradu.


1994. Kandidat demohrišćana Roman Hercog postao predsednik Nemačke.

1997. Na predsedničkim izborima u Iranu pobedio predvodnik umerene političke struje Mohamad Hatami.

1999. Kandidat Socijaldemokratske partije Johanes Rau izabran za predsednika Nemačke.

1999. Avioni NATO “grafitnim bombama” izazvali nestanak struje u gotovo celoj Srbiji.♦