9. mart

09/03/2018 Off By

 

1074. Boreći se protiv kršenja celibata, papa Grgur VII naredio ekskomunikaciju svih oženjenih rimokatoličkih sveštenika.

1495. Tokom opsade Napulja, u vojsci frnacuskog kralja Šarla III pojavila se epidemija sifilisa koja se brzo proširila na ostale evropske zemlje. Smatra se da su, dotad nepoznatu bolest, doneli Kolumbovi moreplovci s Novog kontinenta.

1661. Umro kardinal Žil Mazaren, francuski političar italijanskog porekla. Posle smrti kardinala Rišeljea 1642. postao ministar za vreme regentstva kraljice Ane i kao jedan od najveštijih diplomata svoga doba učvrstio temelje na kojima je Luj XIV gradio hegemonističku politiku Francuske prema Evropi.

1796. Napoleon Bonaparta oženio Žozefinu de Boarne, udovicu bivšeg francuskog oficira gijotiniranog za vreme Francuske revolucije.

1807. – Predvođeni Karađorđem, srpski ustanici su potpuno oslobodili Beograd od Turaka, iako je grad, kao politički centar pašaluka, bio čvrsto utvrđen i posednut jakim janičarskim snagama. Ustanici su tokom 1804, 1805. i 1806. bezuspešno pokušavali da zauzmu beogradsku tvrđavu i tek 8. januara 1807. beogradski vezir Sulejman-paša bio je prinuđen da preda Karađorđu Gornji grad, a dva meseca potom i Donji grad. Beograd je postao politički, vojni i kulturni centar nove Srbije i ostao je u srpskoj vlasti do propasti Prvog srpskog ustanka 1813.

–1814. Rođen ukrajinski pisac i slikar Taras Ševčenko, najveći ukrajinski pesnik XIX veka, romantičar i revolucionar. Poezijom inspirisanom narodnim stvaralaštvom razvio književni ukrajinski jezik i otvorio puteve novoj ukrajinskoj poeziji.


 

 

 

–1817. – Srpski vojvoda i popečitelj (ministar) finansija u Prvom srpskom ustanku knez Sima Marković pogubljen je u beogradskoj tvrđavi prema naređenju Marašli Ali-paše. Od početka ustanka bio je blizak saradnik Karađorđa, s kojim je emigrirao posle propasti ustanka. Vratio se u Srbiju zahvaljujući nagodbi Miloša Obrenovića i Ali-paše, ali je nastavio prepisku sa srpskim starešinama u Besarabiji, pozivajući ih da se vrate i nastave borbu protiv Turaka. S vojvodom Pavlom Cukićem i bivšim Karađorđevim kapetanom Dragićem Gorunovićem podigao je bunu koju su Miloš i Turci brzo ugušili, a Marković i Gorunović su uhvaćeni i pogubljeni.


1831. Kralj Luj Filip osnovao francusku Legiju stranaca sa sedištem u Alžiru.

–1934. – Rođen je Jurij Gagarin, sovjetski pilot-kosmonaut, pukovnik i vojni novinar za pitanja astronautike, prvi čovek koji je Zemlju obleteo u veštačkom stelitu i boravio u vasioni. U Luberecku je završio zanatsku školu 1951, a u Saratovu 1955. industrijski tehnikum i pilotski kurs u aeroklubu. Po završetku Orenburškog vazduhoplovnog učilišta 1957, postao je pilot-lovac. Dvanaestog aprila 1961. obleteo je Zemlju za 108 minuta u kosmičkom brodu satelitu “Vastok”.


1862. Tokom Američkog građanskog rata dogodio se prvi sukob oklopnih brodova između “Monitora”, broda armije Unije, i broda Konfederalne vojske “Merimak”. U četvoročasovnoj bici nijedan brod nije oštećen.

1888. Umro Vilhelm I, pruski kralj od 1861, koji je uz pomoć moćnog kancelara Ota fon Bizmarka 1871. ujedinio 25 nemačkih država u Nemačko Carstvo i proglasio se carem.

1890. Rođen ruski državnik Vjačeslav Mihajlovič Molotov, šef sovjetske diplomatije od 1939. do 1949. i od 1953. do 1956, glavni pregovarač s nacističkom Nemačkom u pripremi sovjetsko-nemačkog pakta o nenapadanju, u avgustu 1939. Posle 30 godina provedenih u partijskom i državnom vrhu u vreme Staljinove diktature, isključen iz Centralnog komiteta Komunističke partije i smenjen sa svih funkcija u junu 1957.

1924. Italija anektirala Rijeku, koja je od potpisivanja jugoslovensko-italijanskog ugovora u Rapalu u novembru 1920. imala status nezavisnog grada.

1942. Japanske invazione snage u Drugom svetskom ratu okončale zauzimanje indonežanskog ostrva Java, tada pod holandskom kolonijalnom vlašću.

–1943. Rođen američki velemajstor Robert Bobi Fišer, prvi Amerikanac koji je osvojio titulu svetskog prvaka u šahu. Šampionsku titulu stekao pobedivši 1972. u Rejkjaviku ruskog velemajstora Borisa Spaskog, a izgubio bez meča 1975, kada je odbio da prihvati uslove Međunarodne šahovske federacije, pa je za prvaka sveta proglašen ruski velemajstor Anatolij Karpov.


1989. Vlasti u Varšavi zvanično optužile sovjetske službe bezbednosti za likvidaciju više od 4.200 poljskih oficira u Katinskoj šumi, u proleće 1940.

1991. U Beogradu održane prve velike antirežimske demonstracije. Policija silom rasturila demonstrante, posle čega su na ulice Beograda izašli s tenkovi. Poginuli jedan demonstrant i jedan policajac. Proteste narednih dana nastavili studenti, kod Terazijske česme.

1992. Umro bivši premijer Izraela Menahem Begin. Lider ilegalne cionističke grupe “Irgun Cevai Leumi” četrdesetih, a posle osnivanja Izraela 1948. šef desničarske partije “Likud”, potpisao 1997. u Kemp Dejvidu mirovni ugovor sa egipatskim predsednikom Anvarom el Sadatom, za šta je s njim podelio Nobelovu nagradu za mir 1978.

1993. – Srpski neuropsihijatar i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu dr Milan Popović dobio je nagradu “20. vek” Međunarodnog instituta u Kembridžu za dostignuća u nauci. Prethodno je na kongresu Svetskog udruženja lekara za prevenciju u Beču ukazao na moralnu neopravdanost sankcija i to izlaganje je objavio prestižni časopis “Medicina i rat”.

1993. – Umro je srpski građevinski inženjer Siniša Obradović, projektant pruge Beograd-Bar, brzih pruga u Srbiji i železničkog čvora u Kosovu Polju.

1994. IRA izvela prvi u seriji minobacačkih napada na londonski aerodrom “Hitrou”.

1999. Iranski predsednik Mohamad Hatami doputovao u Italiju, što je bila prva poseta šefa iranske države jednoj zapadnoj zemlji od islamske revolucije 1979. Tokom trodnevne posete Hatami se sreo i s poglavare Rimokatoličke crkve Jovanom Pavlom II u Vatikanu, kao najviši iranski verski lider koji je posetio papu.

2001. U napadima albanskih ekstremista na selo Lučane na jugu Srbije poginuo jedan pripadnik srpskih snaga bezbednosti, a dva povređena.

2002. Ponovo otvoren tunel Mon Blan u Alpima, posle velikog požara u kojem je 1999. poginulo 39 osoba.

2002. U samoubilačkoj eksploziji u prepunom kafiću “Moment” u Jerusalimu, u blizini rezidencije izraelskog premijera Ariela Šarona, poginulo 13, povređeno više od 50 osoba.