Prošlost Hrvata: nisu stišli iz Irana…

U biblioteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu, održano predavanje arheologa dr. Vladimira Sokola na temu “Rođenje Europe” 790./791. – 795. – 800. – 812. ili kada i odakle su došli Hrvati, nova evropska istorijska paradigma, prenosi saopštenje iz HAZU-a hrvatska novinska agencija (HINA).

Doktor Sokol je svojim istraživanjima utvrdio kako su se Hrvati u svoju novu domovinu doselili krajem osmoga veka, kad ih je franački kralj Karlo Veliki angažovao da unište Avarski kaganat u Panonskoj nizini koji je smetao Karlovom projektu obnove Zapadne imperija koji bi se graničila s Vizantijom.
Pod vodstvom kneza Vojnomira, Hrvati su 795. osvojili avarski politički centar Hring, konfiskovali velike količine zlata i srebra pa ga poslali u franačku prijestonicu Aachen.

Prema Sokolu, pradomovina Hrvata nalazila se u Češkoj u porječju Labe prema čijem keltskom nazivu Alba (Bela) je greškom u desetom veku nastao pojam Bela Hrvatska koji bi trebao da glasi Polapska Hrvatska.
Na tom je području Sokol je identificirao toponime koji podsećaju na imena petero braće koji su prema legendi zapisanoj u desetom veku doveli Hrvate u novu domovinu: Hrvat je oblast uz srednju Vltavu oko mesta koje se zove Knin, ime Lobel odnosi se na Labu, Muhlo se odnosi na Muhilu, današnji Mühlviertel u Austriji, Kosjenac na grad Kosejovice, a Kluk na istoimeni grad u Češkoj, dok sestre Tuga i Buga predstavljaju reke Tugar i Bug iza Karpata.
– Raspored pseudobraće i pseudosestara ukazao bi na izvorno teritorijalno porijetlo pojedinih delova prahrvatskog korpusa, a imena bi bila autohtona: tzv. braća ili rodovi bi zapravo bili zapadni, dunavsko-polapsko-sudetski Hrvati, a tzv. sestre, istočniji, poljsko-ukrajinski Hrvati – rekao je dr. Sokol.
U prilog svojoj teoriji istaknuo je i arheološke nalaze svuda s jamičastim udubljenjima na dnu koji se mogu pronaći na području od Dunava, Vltave, i Labe do Odre i Visle te na istočnojadranskom prostoru.

– Da teške višegodišnje borbe hrvatske vojske s Avarima nisu bile uspešne, Karlo Veliki ne bi prešao Alpe i ne bi mogao na brzinu krajem 800. na sam Božić da se proglasi za imperatora Zapada, prvoga cara kojega će Istočno rimsko carstvo priznati 812. Aachenskim sporazumom. Karlo bi ostao iza Alpa, a Hrvati severno od Dunava, dok bi Evropa danas bila drugačija – rekao je arheolog dr. Sokol.
Prema njegovim rečima, Hrvati su posle pobede nad Avarima naselili područje “Velike Augustove iliričke Dalmacije” od ušća Drave u Dunav do Jadrana, s tim da je sve do početka 11. veka postojala i severna hrvatska država pod dinastijom Slavnikovića, koju su svojom pradomovinom smatrali i Česi i Poljaci, u čijim starim hronikama piše da potiču “iz Hrvata”, prenosi Hina.♦