Dejmon Vilson: ima smisla da SAD budu deo procesa dijaloga Beograda i Prištine

Dejmon Vilson: ima smisla da SAD budu deo procesa dijaloga Beograda i Prištine

28/11/2017 Off By

 

Potpredsednik Atlantskog saveta, Dejmon Vilson, u intervjuu za Glas Amerike, govoreći o Balkanu i odnosima SAD rekao da ima smisla da Sjedinjene Države budu deo procesa dijaloga Beograda i Prištine.

EU će nastaviti da igra dragocenu ulogu kao posrednik, ali Amerikanci ne bi trebalo da sede napolju. Trebalo bi da imamo svoju ulogu i pomognemo da se dijalog dovede do konstruktivnog završetka – kaže Dejmon Vilson.
Upravo će Balkan biti tema jednodnevne konferencije koju sutra, sreda organizuje Atlantski savet SAD, ali i izveštaja pod naslovom “Balkan napred – nova američka strategija za region” koji će ta organizacija objaviti u utorak. U izvještaju se, između ostalog, predlaže uspostavljanje stalnog američkog vojnog prisustva u Jugoistočnoj Evropi, koju on vidi u “tranziciji baze Kamp Bondstil”, i zalaganju za “istorijsko pomirenje” sa Srbijom, kao i obnavljanju reputacije SAD kao istinskog posrednika. Vilson upozorava i da, ukoliko Vašington ne bude više angažovan, rizikuje izbijanje krize na Balkanu. Upravo odgovarajući na pitanje o upozorenju, odnosno kakvu je krizu imao na umu, Vilson kaže: “Naša poruka je da ako ignorišemo region, i ne odigramo svoju ulogu, možda ćemo biti svedoci izbijanja krize – bilo da je reč o odnosima Beograda i Prištine, ili što je verovatnije, u Bosni, a i videli smo potencijal za to u Makedoniji.”
Govoreći o tačkama izvještaja o Zapadnom Balkanu, on objašnjava da je jedan od elemenata “politička dinamika”. “Zalažemo se za unapređenje istorijskog procesa pomirenja sa Srbijom i da budemo istinski posrednik u postizanju stvarnog napretka na političkom frontu – kada je reč o dijalogu Beograda i Prištine, ili pružanju pomoći Grčkoj i Makedoniji da budu saveznici u budućnosti. Imajući u vidu izmenjene uslove na terenu, postoji stvarna šansa za američku diplomatiju, da uz evropsku, pomogne da stvari krenu u pravom smeru i da ukloni neke lokalne prepreke”, objašnjava Vilson. Odgovarajući dalje na pitanja novinara, osvrnuo se i na bezbjednost. Kaže da treba “jasno poručiti da će američki uticaj i moć dugoročno biti stabilizujuća snaga u regionu”. I to, kaže – nema veze samo sa snagama na Kosovu. “Kao što naše prisustvo u severnoistočnoj Evropi služi kao stabilizujuća snaga za naše saveznike, tako bi i vojne strukture i stalno prisustvo u jugoistočnoj Evropi trebalo da pokažu američku posvećenost stabilnosti i bezbednosti regiona i da pruži pravi osećaj sigurnosti za političke lidere da donose teške odluke i preduzmu neophodne rizike”. Na pitanje gde vidi to američko prisustvo i da li se govori o uspostavljanju američke baze u aktuelnim članicama NATO-a, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Vilson kaže: “Zalažemo se za tranziciju baze Kamp Bondstil – od sedišta KFOR-a do stalnog američkog prisustva u jugoistočnoj Evropi – da promoviše taj uticaj širom regiona. I to zajedno sa ostalim američkim snagama, bilo u Rumuniji, Turskoj ili Grčkoj. Da one postanu deo ove jednačine, odnosno da imamo snage stacionirane na Balkanu – što će nam omogućiti da radimo na izgradnji kapaciteta i partnerstvu, naročito sa Srbijom, Crnom Gorom, Hrvatskom, Albanijom. Osnova bi bile snage koje su danas prisutne na Kosovu.”♦