Jedan pogled: udružena Turska (Albanija) i Rusija (Srbija) menjaju granice Balkana?

Jedan pogled: udružena Turska (Albanija) i Rusija (Srbija) menjaju granice Balkana?

03/08/2017 Off By
Kolumnist Wall Street Journala (WSJ) Valter Rusel Med, bivši profesor spoljne politike na Jaleu, u svom nedavnom tekstu za ovaj uticajni američki dnevnik upozorava da je zapadni Balkan sledeće evropsko krizno žarište.

Med na početku teksta prepričava analizu jednog anonimnog nemačkog funkcionera koji je naglasio da Rusija i Turska svojim akcijama “zakuvavaju” situaciju u regionu. Srbija je opisana kao produžena ruka Rusije, a Albanija Turske pa bi dogovor te dve balkanske zemalje, uz podršku moćnih mentora, mogle da uspostave nove granice u regionu.
“Srpska vlada bi uz podršku Rusije mogla anektirati veliki deo Bosne u kojem žive Srbi. Turska bi mogla da podrži Albaniju u sličnom manevru, ne samo kad je reč o Kosovu, nego i o delovima Makedonije s albanskom većinom koja se želi ujediniti s maticom”, piše Med i odmah naglašava da “ovakav razvoj događaja nije verojatan”. No kao razlog tome navodi činjenicu da se Srbija i Albanija ne bi mogle međusobno da se dogovore o takvoj raspodeli teritorija jer su neka područja koja albanski nacionalisti smatraju delom Velike Albanije deo Srbije.
Med napominje da takve ideje pre mogu da inspirišu nekog zločinca iz filmova o Džmesu Bondu nego ozbiljnog ministra spoljnih poslova, no s druge strane “sve veći broj zločinaca u stilu Bonda se danas pojavljuje u svetskoj politici”.
Ipak, brige Nemačke nisu neutemeljene jer se “Balkan raspada”, piše list i upozorava na sve bližu saradnju Vladimira Putina i Redžepa Tajipa Erdogana, a Tursku se opisuje kao “NINO” (NATO in Name Only), odnosno potencijalno nelojalnu članicu NATO-saveza. “Za Rusiju i Tursku je mogućnost da uz relativno mali rizik i trošak Evropi naprave probleme na Balkanu neće lako propustiti.”
No “svaka bi balkanska zemlja ipak htela radije da bude članica Evropske unije nego saveznica Rusije ili Turske”, piše WSJ, ali i dodaje kako opcija ulaska u EU sve više bledi. EU ima problema s sopstvenim članicama kao što su Poljska i Mađarska i nema želju da primi propadajuće balkanske zemlje kojima je potrebna i veliku finansijska pomoć.
“Za EU bi nova runda balkanskog haosa bila katastrofalna: izbeglice, kriminal, radikalizacija balkanskih muslimana, još veće šanse da neprijateljski nastrojene moćne države prošire svoj uticaj na račun EU-a.”
Konstatira se da “EU smatra kako ne može sama da upravlja situacijom na Balkanu” i potrebna joj je američka pomoć, što se od Donalda Trampa ne može da očekuje.
“To bi bila ogromna greška. Iako se svađe na Balkanu mogu činiti trivijalnim u uspoređenju s velikim problemima u drugim delovima sveta, ono što se dogodi na Balkanu ne ostaje uvek na Balkanu pa bi i NATO i EU bili ozbiljno uzdrmani još jednim balkanskim krvoprolićem. Ta kriza bi mogla da redefiniše američko-europske odnosu u nadolazećim desetljećima”, smatra Med i zaključuje da EU treba da nađe način kako da Trampovu Belu kuću zainteresuje za angažman u regionu.(Agencije)♦