17. maj

17. maj

17/05/2017 Off By

1102. Prvi ugarski kralj iz dinastije Arpadovića krunisan u Biogradu za kralja Hrvatske i Dalmacije.

 

1395. Poginuo Kraljević Marko, najstariji sin i naslednik kralja Vukašina, najpopularnija ličnost srpskih narodnih pesama. Prema nepouzdanim podacima, poginuo kao turski vazal u borbi protiv vlaškog vojvode Mirče na Rovinama. U narodnim pesmama idealizovan kao uzor junaštva i zaštitnik sirotinje od zuluma i nasilja.


1510. Umro italijanski slikar Sandro Botičeli. Njegova dela “Proleće” i “Rođenje Venere” smatraju se ovaploćenjem renesansnog duha. Po narudžbi Lorenca Medičija prvi među italijanskim slikarima uradio ilustracije za Danteovu “Božanstvenu komediju”.


1749. Rođen engleski lekar Edvard Džener, izumeo vakcinu protiv velikih boginja.
1814. Norveška proglasila nezavisnost od Švedske i usvojla nov Ustav.
1838. Umro francuski sveštenik i političar Moris de Taljeran Perigor, jedan od najveštijih diplomata u istoriji. Zahvaljujući njegovoj veštini Francuska, mada poražena strana, na Bečkom kongresu uspela da zadrži granice iz 1792.
1861. Tomas Kuk organizovao prvi turistički paket-aranžman u svetu, šestodnevno putovanje iz Londona u Pariz.
1866. Rođen francuski kompozitor i pijanist Erik Sati, autor “Gimnopedija”. Poznat postao skandalom koji je izazvao izvođenjem baleta “Parada” na tekst Koktoa i sa scenografijom Pikasa, a koji je prikazan 1916. kao kubistički manifest.

1900. Rođen iranski verski vođa ajatolah Ruholah Homeini. U Iran se vratio iz izbeglištva 1979. pošto je u islamskoj revoluciji zbačen šah Reza Pahlavi. Uspostavio teokratsku diktaturu i vladao Iranom do smrti, 1989.


1903. U Španiji nacionalizovana imovina crkve i ukinute crkvene škole.

 

 

1906. Rođena hrvatska pevačica Zinka Kunc, prvakinja Zagrebačke opere i solistkinja opere “Metropoliten”.


 

 

 

1917. U Nici umro srpski vojvoda Radomir Putnik, proslavljen vojskovođa u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu. Rukovodio povlačenjem srpske vojske 1915. i uspeo da osujeti namere nemačke Vrhovne komande da je opkoli i uništi.


1939. Švedska, Norveška i Finska odbile Hitlerov predlog da potpišu pakt o nenapadanju. Pakt potpisale Danska, Estonija i Litvanija.
1940. Trupe nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu ušle u Brisel.
1946. Premijer Rumunije u vreme Drugog svetskog rata Mitri Antonesku osuđen na smrt i streljan zbog saradnje s nemačkim nacistima.
1949. Velika Britanija priznala nezavisnost Republike Irske i potvrdila pripadnost Severne Irske Ujedinjenom Kraljevstvu.
1954. Vrhovni sud SAD osporio propis iz 1896. da obrazovanje treba da bude odvojeno, ali jednako, čime je formalno odbačena rasna segregacija u državnom školskom sistemu.
1965. Prvi put prenet TV-program u boji iz Velike Britanije u SAD. To je bio prenos emisije američke TV-mreže NBC “Novi pogled na staru Englesku” preko američkog komercijalnog telekomunikacionog satelita “Erli bird”.
1973. Specijalni komitet Senata SAD počeo istragu o aferi “Votergejt” u kojoj su pristalice Republikanske stranke optužene da su pred predsedničke izbore 1972. radi špijunaže provalile u sedište Demokratske stranke. Administracija tadašnjeg predsednika SAD Ričarda Niksona optužena da ometa istragu, pa je pokrenut postupak za opoziv predsednika. Nikson u avgustu 1974. dao ostavku, a predsednički položaj preuzeo dotadašnji potpredsednik Džerald Ford.
1974. U tri eksplozije automobila-bombi u centru Dablina 32 osobe poginule, a više stotina povređeno.
1987. Irački ratni avion “F-I miraž” ispalio dve rakete “egzoset” na američki vojni brod “Stark” koji je patrolirao Zalivom. Poginulo 37, povređena 62 mornara.
1997. Loran Kabila sa svojim trupama ušao u Kinšasu, preuzeo vlast u Zairu i promenio naziv države u Demokratska Republika Kongo. Kabila ubijen u pokušaju državnog udara u januaru 2001, a vlast preuzeo njegov sin Žozef.
1998. Pripadnici separatističkog pokreta “Tamilskih tigrova” ubili Sarodžinija Jogesvarana, gradonačelnika Džafne, grada na severu Šri Lanke.
1999. Izbore u Izraelu dobio vođa Laburističke partije Ehud Barak, čime je okončana trogodišnja vladavina premijera Benjamina Netanjahua, lidera desničarskog Likuda.
2000. Vlada Srbije preuzela beogradski radio i televiziju Studio B upadom policije u redakcije, čime je onemogućen i rad Radija B92. Vlasti u narednim mesecima na različite načine onemogućavale rad nezavisnih elektronskih medija u Srbiji i istovremeno otvarale nove pod državnom kontrolom i kontrolom vladajućih partija.
2000. U Indoneziji održano prvo suđenje za kršenje ljudskih prava. U tom procesu 24 vojnika i civila optuženo za ubistvo desetina seljaka u masakru u provinciji Aseh 1999.
2001. Svih 30 putnika, uključujući iranskog ministra saobraćaja Rahmana Dadmana i zamenike ministara iz njegove delegacije, poginulo kada se na severu Irana srušio ruski avion “jak-40”.⇔