Apel: Sačuvajmo Magacin – kulturni centar dostupan svima

Apel: Sačuvajmo Magacin – kulturni centar dostupan svima

09/12/2016 Off By

 

 

U toku 2016. godine u Magacinu je održano skoro 1.000 dešavanja – prosečno oko tri dnevno. Probe, predstave, književne večeri, izložbe, performansi, filmske projekcije, tribine, radionice, proizvodnja, promocije, konferencije, cirkuske predstave, sastanci i još proba…. Mnogi programi koje vidite na drugim mestima u gradu prethodno su pripremani, uvežbani i stvoreni ovde


 

ASOCIJACIJA Nezavisna kulturna scena Srbije poziva građane da u ponedeljak, 12. decembra u Magacinu u Kraljevića Marka 4 podrže više od 60 organizacija koje rade i stvaraju u ovom kulturnom centru, a povodom najavljenog iseljavanja i njegovog zatvaranja. Uprkos tome što je brojem programa od skoro 1000 ove godine značajno doprineo kulturnoj sceni grada, što se dnevno održi prosečno 3 dešavanja, i što skoro deceniju opstaje iako ga gradske vlasti zanemaruju, Magacin je pod pritiskom da bude zatvoren.

 

Program je zamišljen tako da se predstavi celokupan potencijal prostora koji sačinjavaju Magacin.

 

17:00h    Radionica -PRAKSA makerspace – Karkatag kolektiv i UG Ulice za bicikliste

18:00h    Film „Magacin u Kraljevića Marka“ u prostoru ilegalnog bioskopa (Produkcija Ciklotron i NKSS, trajanje 20min)

18:00h Marko Milić – otvorena proba – plesna sala

19:00h    Otvaranje izložbe „Rascenzurisaše li ti se umetnici“ koja će predstaviti neke od radova koji su u različitim institucijama bili predmet cenzure – galerijski prostor u Kraljevića Marka 8

19:30h    Performans, Uroš Jovanović – galerijski prostor u Kraljevića Marka (trajanje 15min)

19:45h    Vođenje kroz prostor sa umetnicima koji u njemu rade

20:00h    Grafički prikaz ostvarenih rezultata u protekle dve godine, kao posledica kreiranja novog modela i otvorenog kalendara– Centralni prostor

20:15h    Otvoreni trening – Cirkusfera

21:00h    Svirka i druženje – Centralni prostor

 

Magacin u Kraljevića Marka od 2007. godine funkcioniše kao otvoreni prostor za umetnike, studente, udruženja, neformalne grupe i sve one kojima je prostor potreban. Početkom 2015. godine, na inicijativu Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije i nakon javne rasprave, Magacin počinje da funkcioniše po modelu otvorenog kalendara, zasnovanog na principima dostupnosti velikom broju organizacija, zajedničkog rada, otvorenosti i tolerancije.

 

U toku 2016. godine u Magacinu je održano skoro 1.000 dešavanja – prosečno oko tri dnevno. Probe, predstave, književne večeri, izložbe, performansi, filmske projekcije, tribine, radionice, proizvodnja, promocije, konferencije, cirkuske predstave, sastanci i još proba…. Mnogi programi koje vidite na drugim mestima u gradu prethodno su pripremani, uvežbani i stvoreni ovde.

 

Više od 60 organizacija i pojedinaca koristilo je prostor samo u toku 2016. godine, ne računajući one koji redovno koriste kancelarije. Poređenja radi, formalni korisnik ovog prostora, Dom omladine Beograda, godišnje izvede ukupno oko 1.600 programa, i to uz veliki broj zaposlenih, naplatu karata i značajna budžetska sredstva. Samo poređenje sa ovom institucijom govori o kakvom doprinosu umetničkoj sceni se radi. Naglašavamo da je broj zaposlenih u Magacinu nula i da prostor funkcioniše samoorganizovanjem korisnika.

 

Uprkos svemu navedenom, Magacin se koristi nelegalno zbog decenijskog zanemarivanja i odbijanja gradskih vlasti i Doma omladine da regulišu pravni status njegovih korisnika. Organizacije koje u njemu stvaraju pod stalnim su pritiskom da će prostor biti zatvoren ili iskorišćen u komercijalne svrhe.

Najnovije pretnje dolaze u vidu petnaestodnevnog roka za iseljenje organizacija koji je usledio kao posledica novog prebacivanja odgovornosti između Doma omladine i Grada Beograda. Dom omladine povlači se kao posrednik i formalni korisnik prostora iz Magacina, a novi-stari vlasnik traži da se prostor pre primopredaje iseli.

Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije u protekle dve godine pokušala je da zajedno sa formalnim korisnikom prostora Domom omladine i Sekretarijatom za kulturu grada Beograda pronađe rešenje kako bi ovaj prostor zadržao svoju dosadašnju namenu, nastavio da ostvaruje uspešne rezultate i bio otvoren i dostupan organizacijama koje se bave savremenim umetničkim stvaralaštvom, uz maksimalno iskorišćenje i deljenje prostora.