Avala – jedna od pet turističkih atrakcija  Beograda

Avala – jedna od pet turističkih atrakcija Beograda

10/11/2016 Off By

 

Avala nudi raznovrsne sadržaje za izletnike i turiste. Za ljubitelje aktivnog odmora u ponudi su označene planinarske staze koje su pogodne za pešačenje i rekreaciju. Tu se nalazi osam planinskih izvora sa čistom vodom. Na Avali je pronađen mineral, jedinstven u svetu, plavo-zelene boje, pa je dobio ime Avalit. Atrakciju čine i rudnik žive Šuplja stena koji se smatra jednim od najstarijih poznatih u Evropi


BEOGRAD.- Prema informacijama iz Turističke organizacije Beograda, Avala kao turistička atrakcija se svrstava među pet najznačajnijih i najposećenijih lokacija u Beogradu (godišnje je poseti više od 150.000 lјudi), pored Kuće cveća, Muzeja Nikole Tesle, Muzeja vazduhoplovstva, Skadarlije i Starog dela Zemuna.

Avala nudi raznovrsne sadržaje za izletnike i turiste. Za ljubitelje aktivnog odmora u ponudi su označene planinarske staze koje su pogodne za pešačenje i rekreaciju. Tu se nalazi osam planinskih izvora sa čistom vodom. Na Avali je pronađen mineral, jedinstven u svetu, plavo-zelene boje, pa je dobio ime Avalit. Atrakciju čine i rudnik žive Šuplja stena koji se smatra jednim od najstarijih poznatih u Evropi. Na lokaciji se nalaze i četiri spomenika, Vasi Čarapiću, spomenik sa prizorima iz Prvog srpskog ustanka, spomenik sovjetskim vojnim veteranima i najpoznatiji spomenik Neznanom junaku. Uz ugostiteljske i smeštajne objekte (Hotel Avala, Planinarska kuća, Mitrovićev dom, Planinarski dom Čarapićev brest i Restoran Stari majdan) čine Avalu privlačnom za boravak tokom cele godine. Dakle, na Avali tokom cele godine što se tiče ponude, ne postoji turistička sezona!

Međutim, najveća atrakcija je svakako Toranj na Avali.  Prvi toranj na Avali, nekadašnji simbol Beograda, gradio se četiri godine, od 1961. godine, a 1965. godine toranj dobija konačan izgled kada je i prvi put otvoren za posetioce. Delo je arhitekata Uglјeše Bogunovića i Slobodana Janjića, konstruktora Milana Krstića. Bio je visok 202,8 metara i smatrao se jednim od najlepših tornjeva u Evropi i svetu koji je za presek imao jednakostranični trougao, simbol srpskog tronošca za sedenje. Toranj na Avali je srušen u NATO bombardovanju 1999. godine ali deceniju kasnije, srpsku prestonicu ponovo krasi ovo obeležje i znamenitost grada.

Novi toranj po izgledu je replika starog, sa istom funkcijom telekomunikacionog objekta. Sa antenskim stubom, dostiže visinu od 204,68 metara i predstavlja najvišu građevinu na Balkanu. Betonski džin Toranj, kako ga zbog svoje impoznatnosti neki zovu, je sagrađen na nadmorskoj visini od 439 m. Svečano je otvoren u aprilu 2010. godine, odnosno 4 godine od početka gradnje, prema projektu Saobraćajnog instituta CIP. Novi toranj su sagradili građevinari preduzeća “Ratko Mitrović”. Posetiocima je na raspolaganju letnja terasa- Vidikovac na 122 metru i kafe bar samo tri metara niže (119 metar). Dva lifta, kapaciteta 850 kg (11 osoba) na novom tornju kreću se brzinom od 3 m/s i do otvorenog vidikovca se stiže za nepunih 40 sekundi. Kada je vreme lepo, vide se ušće Save u Dunav, Šumadija, Rudnik, Cer, Fruška gora i vršačke planine. Avalski toranj danas nije samo najveći vidikovac i simbol Beograda, on je i orijentir za sve putnike i domaće i inostrane koji sa raznih strana dolaze u srpsku prestonicu.

Šest punih godina od ponovne izgradnje, kao ni u periodu od 1965. godine kada je prvi put izgrađen, toranj, iako značajno doprinosi turizmu glavnog grada, nije imao čak ni suvenirnicu iz koje bi turisti poneli uspomenu iz Beograda. Deca, koji su značajan deo posetilaca Avale bilo da dolaze na ekskurzije i izlete ili porodično, nisu imala prostor predviđen za igru i ostale sportske aktivnosti. Strani turisti, ukoliko bi želeli da koriste neku od usluga, nisu imali priliku da razmene novac.

Na osnovu rezultata sprovedenih istraživanja i ankete o zadovolјstvu posetilaca tornja na Avali, prepoznata je potreba za investiranjem u ovaj značajan turistički objekat. Konačno će posle 6 godina nakon što su Beograđani ponovo dobili svoj simbol ili 51 godine nakon prve izgradnje tornja, ponuda biti zaokružena sadržajima koje treba da sadrži svaka turistička atrakcija i koje Avala itekako zaslužuje.

Prepoznavši značaj ali i nedostatak na ovoj značajnoj turističkoj lokaciji, MTTT je putem Konkursa za dodelu subvencije i dotacije za projekte razvoja turizma u ovoj godini, izdvojilo sredstva u iznosu od 32 miliona dinara za JP “Emisiona tehnika i veze” radi realizacije Projekta uređenja kompleksa Avalskog tornja zbog unapređenja turističke ponude. Posmatrano po visini iznosa, ovaj projekat se našao na 2. mestu po visini opredeljenog iznosa za infrastrukturne projekte u 2016. godini. Veći iznos je samo opredeljen za Izgradnju hotela u Novom Pazaru (33 miliona dinara). To dovoljno govori o značaju ovog projekta.

Projekat se izvodi u dve faze. Radovi u prvoj fazi (koji se danas obilaze),  čija je vrednost oko 20 miliona dinara urađeni su u rekordnom roku i u teškim vremenskim uslovima za manje od 2 meseca. U ovoj fazi nova i veća blagajna je napravlјena bliže ulazu, a u istom prostoru tzv. bloka A je i prostor u kome će Turistička organizacija Srbije ponuditi obeležja i znamenitosti iz cele Srbije. Tu je i bankomat sa menjačnicom i kafe bar sa velikom baštom sa oko 50 sedećih mesta. Na zelenim površinama urađeno je veliko dečije igralište sa lјulјaškama, klackalicama, penjalicama, toboganom, vrteškom i peščanikom, kao i još jednim kafeom za roditelјe.

U drugoj fazi, u kojoj će biti uložena ostala sredstva od oko 12 miliona dinara, a koja će biti gotova na proleće, pre početka naredne turističke sezone, pravi se teretana na otvorenom kao i multifunkcionalni teren za košarku, fudbal, odbojku i rukomet sa tribinama, gde će biti organizovane sportske  manifestacije, utakmice i turniri. U delu poslovnog kompleksa tornja, tzv bloku A, napraviće se etno market-vinoteka, a u drugom, tzv bloku B,  urediće se prostor sa sadržajima za decu školskog uzrasta. Kompletan prostor oko Avalskog tornja sa pratećim sadržajima prostiraće se na oko 500 kvadratnih metara, a u punoj funkciji, spreman za nove doživljaje, biće na proleće.

Prema informacijama JP “Emisiona tehnika i veze”,  u odnosu na 2015. godinu, u 2016. je broj posetilaca koji obilaze toranj povećan za 7 odsto, odnosno za deset meseci je već ostvaren rekordan broj prodatih ulaznica u poslednje 3 godine (sa 129.089 prodatih ulaznica u celoj prošloj godini na 137.671 u prvih 10 meseci 2016. godine). U 2014. godini je prodato ukupno 135.823 ulaznica. 2016. godina će definitivno biti rekordna!

Broj prodatih ulaznica u septembru ove godine je 11.467 što je za 43 više više nego u istom periodu prošle godine kada je prodato 8.013. U oktobru je prodato 12.158 ulaznica ili 20 odsto više nego u oktobru 2015.godine kada je prodato 10.171 ulaznica.

Iako se pozitivan trend posetilaca već beleži,  iz JP “Emisiona tehnika i veze” očekuje da će nove usluge koje su bile preko potrebne, znatno uticati  na još veće povećanje broja posetilaca svih generacija koji će ovde provoditi kvalitetno vreme. S tim u vezi, uveravaju da će se truditi da kulturnim, sportskim i zabavnim manifestacijama pobolјšaju turističku ponudu glavnog grada.

Statistika (januar-septembar, Beograd) i ulaganja MTTT u Beograd u 2016. godini

Od 2012. godine, Beograd beleži stalni trend rasta dolazaka ukupnog broja turista. Od 5 odsto u 2014. godini, popeo se na 8 odsto u 2015. godini (776 hiljada). Za prvih devet meseci tekuće godine Beograd je ukupno posetilo 653 hiljade turista ili 12 odsto više u odnosu na isti period 2015. godine. Ukoliko imamo u vidu da je prosečan broj dolazaka u prvih 9 meseci 72,5 hiljada turista, do kraja ove godine možemo očekivati da više od 870 hiljada turista poseti Beograd. To bi, u odnosu na 2015. godinu kada je glavni grad posetilo 776 hiljada turista bilo blizu 100 hiljada ili 10 odsto više turista u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, s obzirom da se bliže novogodišnji i božićni praznici, a da će Beograd, prema prognozama da bude centar dešavanja u regionu, nadamo se, da u januaru, kada dobijamo zvaničnu statistiku za 2016. godinu možemo da govorimo i o 900 hiljada turista koji su u 2016. godini posetili Beograd! Ukoliko se nastave pozitivni trendovi rasta, optimisti smo da do kraja sledeće godine Beograd može da poseti blizu milion turista! Tome bi svakako doprineli i novi sadržaji koji će biti u ponudi na Avali.

Dok su domaći turisti u 2014. godini beležili pad broja dolazaka u Beogradu za 15 odsto, u 2015. godini i prvih devet meseci 2016. godine zabeležili su rast broja dolazaka za 16 odsto (za dve godine raste broj domaćih za 31 odsto).

U prvih devet meseci strani turisti su učestvovali sa neverovatnih 81 odsto (529 hiljade turista) u ukupnom broju dolazaka u Beogradu! Struktura stranih turista koji dolaze u Beograd se razlikuje od emitivnih tržišta u Srbiji. Beograd su u prvih devet meseci najviše posećivali turisti iz Turske, Hrvatske, Grčke, Nemačke Bugarske, a zatim iz BiH, Slovenije, Crne Gore, Italije, Rusije i Rumunije.

Kada je reč o noćenjima, u glavnom gradu je za prvih devet meseci ostvareno 1,253 miliona noćenja (porast od 11 odsto) sa učešćem od 83 odsto noćenja stranih turista (1,041 miliona). Beograd je definitivno naša najposećenija destinacija u kojoj je za prvih devet meseci ostvareno oko 31 odsto od ukupnog broja dolazaka u Srbiju i 21 odsto od ukupnog broja noćenja!

MTTT je u 2016. godini finansijski podržalo 19 manifestacija u Beogradu sa 19 miliona dinara ili 13 odsto od ukupnog budžeta Svakako među najznačajnijim je Beer fest (3 miliona dinara) koji u proseku poseti oko 700 hiljada ljudi je najposećenija manifestcaija u Srbiji, 56. Međunarodna trka kroz Srbiju (3 miliona dinara), Beogradski manifest (2 miliona dinara), Fisf fest (million dinara). Manifestacije su, pogotovo u velikim gradovima, proizvod koji najviše doprinosi prepoznatljivosti destinacije, donosi najbržu zaradu (prevoz, smeštaj, ugostiteljske usluge, suveniri).

MTTT je u ovoj godini sa 87 miliona dinara ili 14 odsto od ukupnog budžeta finansiralo 6 infrastrukturnih projekata na teritoriji Beograda (Projekat uređenja kompleksa Avalskog tornja – 32 miliona dinara, Projekat rekonstrukcije gradskog kupatila sa mineralnom vodom u Obrenovcu – 20 miliona dinara, Izgradnja pratećih sadržaja spoljašnjeg bazena sa tazama zdravlja u Institutu za rehabilitaciju Beograd – 12 miliona dinara, Turistički info displej i punktovi i digitalizacija ZOO vrta – 10 miliona, Rekonstrukcija Skadarske ulice česme i pripadajućeg platoa – 10 miliona dinara, Projekat obeležavanja objekata na beogradskoj tvrđavi i Parku Kalemegdan – 3 miliona dinara).