1. jul

1. jul

01/07/2016 Off By

 

1966. – Održan je Brionski plenum Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, na kojem su iz rukovodstva partije uklonjeni Aleksandar Ranković, potpredsednik SFR Jugoslavije i Svetislav Stefanović, savezni sekretar za unutrašnje poslove, što je značilo i uklanjanje sa državnih funkcija. Kao odgovorni za rad Službe državne bezbednosti, optuženi su za prisluškivanje predsednika SFRJ Josipa Broza Tita i za šovinističku politiku prema Albancima na Kosovu


1569. – Stvorena je Lublinska unija kojom su se ujedinile Litvanija i Poljska. Deobom Poljske 1795. veći deo Litvanije pripao je Rusiji.

1804. – Rođena je francuska književnica Žorž Sand (George), preteča feminizma, autorka sentimentalnih, socijalnih i seoskih romana i priča (“Indijana”, “Lelija”, “Đavolja bara”, “Majstori trubači”, “Povest mog života”). Ostavila je i obimnu prepisku i memoare.

1835. – U Pešti je štampan prvi broj “Serbskog narodnog lista”, ilustrovanog književnog nedeljnika Srba u Mađarskoj, koji je pokrenuo publicista i urednik “Letopisa” Matice srpske Teodor Pavlović. List je s kraćim prekidima izlazio do 1848.

1839. – Umro je turski sultan Mahmud II, poslednji vladar iz dinastije Osmana Osvajača. Na vlast je došao 1808. i pokušao da reformama zustavi propadanje osmanskog carstva. Sproveo je reforme u vojsci po evroposkom uzoru i ukinuo janičare. Srbiji je priznao proširenu autonomiju (hatišerif iz 1830. godine).

1860. – Umro je američki industrijalac Čarls Guđer (Charles Goodyear), koji je 1839. otkrio proces vulkanizacije kaučuka što je dorinelo brzom razvoju industrije gume, posebno prozvodnji automobilskih guma.

1867. – Ontario, Kvebek, Nova Škotska i Nju Branzvik proglasile su federalnu uniju Kanada, koja je “Severno-američkim zakonom” britanskog Parlamenta dobila status dominiona.

1872. – Rođen je francuski inženjer i pilot Luj Blerio (Louis Bleriot), utemeljivač francuske avio-industrije. Prvi je avionom preleteo kanal Lamanš 1909. godine.

1876. – Umro je ruski revolucionar, anarhist Mihail Aleksandrovič Bakunjin. Zbog širenja liberalnih ideja, ruski Senat ga je 1844. lišio plemićke titule i osudio na robiju u Sibiru odakle je uspeo da pobegne u zapadnu Evropu gde je nastavio revolucionarne aktivnosti.

1887. – Počela je da radi prva astronomsko-meteorološka stanica u Srbiji koju je u svojoj kući na Vračaru u Beogradu organizovao profesor Velike škole Milan Nedeljković. Godine 1902. on je počeo da izdaje i prvu opštu prognozu vremena.

1896. – Umrla je američka književnica Herijet Elizabet Bičer Stou (Harriet Elizabeth Beecher Stowe), koja je romanom “Čiča Tomina koliba” pridobila brojne savremenike za oslobađanje Crnaca od ropstva.

1902. – Rođen je američki filmski režiser nemačkog porekla Vilijam Vajler (William Wyler), dobitnik Oskara za filmove “Gospođa Miniver”, “Ben Hur” i “Najlepše godine našeg života”. Proslavio se i filmovima “Male lisice”, “Keri”, “Praznik u Rimu”.

1921. – Prvi put je primenjena vakcina za zaštitu dece od tuberkuloze (BCG).

1921. – Na tajnom sastanku u Šangaju osnovana je Komunistička partija Kine, koja je 1949. preuzela vlast.

1942. – Nemačke trupe su u Drugom svetskom ratu, posle osmomesečne opsade, zauzele Sevastopolj, najvažniju rusku crnomorsku luku na poluostrvu Krim.

1946. – SAD su izvršile probu atomske bombe na atolu Bikini u Pacifiku.

1960. – Gana je postala republika, s prvim predsednikom Kvame Nkrumahom (Kwame).

1961. – Rođen je američki atletičar Karl Luis (Carl Lewis), jedan od najuspešnijih sportista 20. veka. Na Olimpijskim igrama 1984. osvojio je četiri zlatne medalje.

1966. – Održan je Brionski plenum Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, na kojem su iz rukovodstva partije uklonjeni Aleksandar Ranković, potpredsednik SFR Jugoslavije i Svetislav Stefanović, savezni sekretar za unutrašnje poslove, što je značilo i uklanjanje sa državnih funkcija. Kao odgovorni za rad Službe državne bezbednosti, optuženi su za prisluškivanje predsednika SFRJ Josipa Broza Tita i za šovinističku politiku prema Albancima na Kosovu.

1974. – Umro je argentinski general i političar Huan Domingo Peron (Juan), osnivač Peronističkog pokreta. Kao predsednik Argentine (1946-55 i 1973-74) vladao je autokratski, oslanjajući se na vojsku, radničke sindikate i izuzetnu popularnost supruge Eve, koja ga je zamenila na mestu predsednika.

1991. – Na sastanku u Pragu lideri istočnoevropskih zemalja ukinuli su vojni savez Varšavski pakt, osnovan 1955.

1994. – Vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat (Yasser) vratio se u Palestinu, posle 27-godišnjeg izbeglištva.

1999. – Umro je južnorodezijski političar Džošua Nkomo (Joshua), borac protiv rasističke vladavine belaca u Južnoj Rodeziji (Zimbabve) i lider pokreta za nezavisnost (1950-70). Sa Robertom Mugabeom formirao je Patriotski front.

2000. – Posle sastanka šefova država u Pjongjangu (13-15. juna) predstavnici dve Koreje potpisali su sporazum o spajanju porodica koje su zbog rata bile razdvojene skoro pola veka.

2003. – SAD su ukinule vojnu pomoć za oko 50 zemalja, uključujući i Srbiju i Crnu Goru. Te zemlje nisu do određenog roka potpisale sa Vašingtonom bilateralni sporazum o neizručivanju državljana SAD Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu.

2004. – Umro je američki glumac Marlon Brando (80), jedan od najuticajnih glumaca svoje generacije i dobitnik Oskara za uloge u filmovima “Kum” i “Na dokovima Njujorka”. ♦