26. jun

26. jun

26/06/2016 Off By

1917. – Poslije smrtne presude vojnog suda u Prvom svjetskom ratu na Solunskom polju strijeljani generalštabni pukovnik srpske vojske Dragutin Dimitrijević – Apis i majori LJubo Vulović i Rade Malobabić, osuđeni kao organizatori atentata na regenta Aleksandra Karađorđevića. Prilikom revizije Solunskog procesa 1953. utvrđeno da su “atentat” inscenirali sam Aleksandar i Radikalna stranka i svi osuđeni su rehabilitovani.


1541. – Tokom obračuna španskih osvajača za vlast u Limi ubijen njihov vođa Fransisko Pisaro. On je 1532. godine sa samo 200 vojnika, na prevaru, zauzeo prestonicu Inka Kahamarku i zarobio cara Atahualpu. Posle je Peru postao španska kolonija, a 1535. je osnovao Limu, kasnije prestonicu Perua.

1690. – Poslije poraza Austrijanaca u ratu s Turcima, u kojem je kao saveznik Beča predvodio Srbe, patrijarh srpski Arsenije Treći Čarnojević je na Kalemegdanu u Beogradu održao sabor srpskih episkopa i sveštenstva s obe strane Save i Dunava. Patrijarh je tih dana, posredstvom episkopa Isaije Đakovića, pregovarao s austrijskim carem Leopoldom Prvim o prelasku preko Save i Dunava i Srbi su prešli dva dana pre nego što su Turci ponovo zauzeli Beograd. Idući na sever, naselili su se u oko 50 mesta u Vojvodini i Ugarskoj, uključujući Sent Andreju, najseverniju tačku srpskog rasijanja.

1810. – Umro francuski pronalazač Žozef Mišel Mongolfje, koji je sa bratom Žakom Etjenom 1783. konstruisao prvi vazdušni balon napunjen zagrijanim vazduhom.

1836. – Umro francuski oficir Klod Žozef Ruže de Lil koji je 1792. napisao reči i melodiju francuske himne. Pesmu, komponovanu kao marš prema narudžbini gradonačelnika Strazbura, oduševljeno su pevali vojnici Francuske revolucije na maršu iz Marseja u Pariz, pa je nazvana “Marseljeza”.

1843. – Hong Kong proglašen britanskom kraljevskom kolonijom, s Henrijem Potindžerom kao prvim guvernerom.

1856. – Umro nemački filozof Maks Štirner, prvi teoretičar anarhizma. Bio je mladohegelijanac, izraziti individualista. Dela: “Jedini i njegova svojina”, “Istorija reakcije”.

1858. – Mirom u Tjencinu Kine sa Velikom Britanijom završen britansko-kineski rat, a poslije poraza Kina je prinuđena da otvori nove luke, dozvoli strancima kretanje po celoj zemlji i legalizuje uvoz opijuma, čime je postala potpuno ekonomski zavisna. Britanski sukob s Kinom počeo je Prvim opijumskim ratom 1840. u kojem je Kina takođe poražena, pa je mirom u Nankingu pristala da Britaniji plati veliku odštetu, ustupi joj Hong Kong i evropskoj trgovini otvori pet luka s režimom eksteritorijalnosti. Da bi ostvarili pravo trgovine po cijeloj Kini, Britanci su 1856. poveli Drugi opijumski rat, u kojem su im se pridružili Francuzi.

1869. – Rođen srpski geolog i paleontolog ruskog porijekla Vladimir Dimitrijevič Laskarev, specijalista svetskog glasa za kenozojske periode, posebno za neogen i kvartar, profesor univerziteta u Odesi i Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavio je oko 40 radova, uglavnom o neogenim i kvartarnim naslagama srpskih terena, s prikazom i analizom njihove fosilne faune i tektonike, i o kongerijskim slojevima i njihovom značaju za tektoniku. Dela: “Fauna Buglovskih slojeva Volinije”, “Geološka ispitivanja u jugozapadnoj Rusiji”, “O stratigrafiji kvartarnih naslaga Vojvodine”, “O ekvivalentima gornjeg sarmata u Srbiji”.

1876. – Sa Beogradske tvrđave skinuta turska zastava, koja se četiri veka vijorila nad gradom. Tri meseca ranije Turci su morali ključeve Beograda da predaju srpskom knezu Mihailu Obrenoviću, ali je na Beogradskoj tvrđavi pored srpske ostala i turska zastava.

1877. – Poslije “devet krvavih dana” borbe, između Nikšića i Spuža, Crnogorci potukli Turke koje je predvodio komandant Skadra Sulejman-paša, posle čega se Sulejman-paša, sa gotovo prepolovljenim snagama, povukao u Skadar. Bila je to značajna pobeda u oslobodilačkom ratu koji su Srbija i Crna Gora vodile protiv Turske od 1876. do 1878.

1881. – Sa dozvolom srpskog kneza Milana Obrenovića – razočaranog politikom Rusije – potpisana Tajna konvencija Srbije i Austro-Ugarske, koja je tražila velike ekonomske povlastice u Srbiji. Poslije austrijskih izjava da se ne protivi širenju Srbije na jug, ministar finansija Čedomilj Mijatović je, bez znanja premijera Milana Piroćanca, zaključio konvenciju kojom je Srbija dovedena u poluvazalni položaj. Taj dokument vezuje se i za nastojanje kneza Milana da obezbijedi dinastička prava Obrenovića. On se 1882. proglasio kraljem, a Srbiju kraljevinom.

1892. – Rođena američka spisateljica Perl Sajdenstriker, poznata po muževljevom prezimenu Bak, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1938, koja je napisala seriju romana iz kineskog života. Takođe je pisala knjige za decu i eseje. Kao kćerka misionara dugo je živjela u Kini. Posle Drugog svetskog rata je osnovala Fondaciju “Perl Bak” za pomoć deci američkih vojnika koji su služili u Aziji. Fondaciji je 1967. zaveštala najveći deo prihoda od knjiga – više od sedam miliona dolara. Dela: romani “Dobra zemlja”, “Sinovi”, “Zmajevo seme”, “Rastureni dom”, “Majka”, “Izgnanstvo”, “To ponosno srce”, “Obećanje”, “Paviljon žena”, “Božur”, “Skriveni cvet”.

1898. – Rođen nemački konstruktor aviona i industrijalac Vilhelm Meseršmit, glavni konstruktor aviona nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu.

1905. – Umro srpski pisac Janko Veselinović, realista i romantik narodnjak, prevashodno slikar mačvanskog sela, koje je opisivao s mnogo ljubavi, idealizujući njegov patrijarhalni život. Odlično je poznavao srpski jezik i vešto ga koristio u romanima, pripovijetkama i pozorišnim komadima. Dela: romani “Hajduk Stanko”, “Junak naših dana”, “Borci”, zbirke pripovedaka “Slike iz seoskog života”, “Od srca srcu”, “Rajske duše”, “Zeleni vajati”, “Male priče”, “Seljanka”, pozorišna igra s pevanjem “Đido” /s Dragomirom Brzakom/, komad “Potera” /s čiča-Ilijom Stanojevićem/.

1906. – U francuskom radu Le Man održana prva automobilska “Gran pri” trka.

1917. – Poslije smrtne presude vojnog suda u Prvom svjetskom ratu na Solunskom polju strijeljani generalštabni pukovnik srpske vojske Dragutin Dimitrijević – Apis i majori LJubo Vulović i Rade Malobabić, osuđeni kao organizatori atentata na regenta Aleksandra Karađorđevića. Prilikom revizije Solunskog procesa 1953. utvrđeno da su “atentat” inscenirali sam Aleksandar i Radikalna stranka i svi osuđeni su rehabilitovani. Apis je uhapšen na Solunskom frontu u decembru 1916. kao pripadnik tajne organizacije “Ujedinjenje ili smrt”, poznate i kao “Crna ruka”, koju je s nekoliko drugova osnovao 1911. radi rušenja Otomanske imperije i Austro-Ugarske i ostvarenja narodnog ideala: ujedinjenja srpstva. Kao načelnik Obavještajnog odjeljenja Glavnog generalštaba srpske vojske povezao se s nacionalnoslobodilačkim pokretima i organizacijama Srba van Srbije. Bio je glavni inspirator oficirske zavere i ubistva kralja Aleksandra Obrenovića i kraljice Drage Mašin 11. juna 1903, čime je odlučujuće doprinio da se na srpski presto vrati dinastija Karađorđević.

1935. – Nacisti uveli prinudni rad u Nemačkoj.

1936. – Na uzvišenju Belveder kod Cetinja održan zbor protiv politike jugoslovenske vlade Milana Stojadinovića. Na okupljeni narod žandarmi su otvorili vatru, usmrtivši šest i ranivši više od 30 ljudi.

1941. – Finska se pridružila nacističkoj Nemačkoj u Drugom svetskom ratu i objavila SSSR-u rat, u kojem je učestvovala tri godine. Finska je 1944. prisiljena na primirje, o kojem je konačan ugovor potpisan 1947. u Parizu.

1945. – U San Francisku predstavnici 50 zemalja, uključujući Jugoslaviju, potpisali Povelju o osnivanju UN, koja je stupila na snagu 24. oktobra 1945.

1960. – Bivša francuska kolonija Madagaskar stekla nezavisnost kao Malgaška Republika, što je bio naziv te afričke države u Indijskom okeanu do 1975.

1960. – Britanski afrički protektorat Somalilend postao nezavisna država, a 1. jula 1960. ujedinio se sa italijanskom Somalijom pod nazivom Somalija.

1970. – Aleksandar Dubček, šef Komunističke partije Čehoslovačke i vođa reformističkog pokreta nazvanog “praško proleće” do intervencije snaga Varšavskog pakta u avgustu 1968, isključen iz vladajuće partije.

1977. – Afrička država Džibuti stekla nezavisnost posle 117 godina francuske vladavine.

1991. – U Kuvajtu ukinuto vanredno stanje, a smrtna kazna za 29 ljudi, osuđenih zbog navodne saradnje s Iračanima, zamenjena doživotnom robijom.

1995. – Prilikom rušenja robne kuće u južnokorejskoj prestonici Seul poginulo skoro 500 ljudi.

1995. – Sa ruskom svemirskom stanicom “Mir” uspešno se spojio američki šatl “Atlantis”.

1995. – Proslava pedeset godina od osnivanja UN u San Francisku protekla u znaku kritika zbog neuspjeha UN da zaustavi rat u bivšoj BiH, ali i upozorenja generalnog sekretara Butrosa Galija da se ova organizacija sa dugom većim od dve milijarde dolara nalazi pred bankrotstvom.

1999. – Iz Pećke patrijaršije u dva kamiona i tri autobusa krenulo poslednjih 150 Srba koji su u Partijaršiji bili potražili spas od šiptarskog terora.

1999. – Prva grupa ruskih pripadnika međunarodnih snaga, njih 39, stigla na Kosmet.

2004. – Stotinjak Bošnjaka u Brčanskoj Malti u Tuzli sprečilo delegaciju Saveza logoraša Republike Srpske da postave vence na mesto ubijenim vojnicima bivše JNA i civilima u “Tuzlanskoj koloni” 15. maja 1992. godine.

2004. – U Pekingu završena treća runda razgovora predstavnika šest zemalja – Južne i Sjeverne Koreje, Kine, SAD, Japana i Rusije o severnokorejskom nuklearnom programu.

2009. – Jake vrućine, koje su zahvatile Indiju, odnijele 100 života.

2009. – Legendarni pop pjevač Majkl Džekson umro u pedesetoj godini života u bolnici u Los Anđelesu.♦