Sarajevo: ‘Balkanski džihadisti: radikalizacija i regrutiranje boraca za Siriju i Irak’

30/03/2016 Off By

SA KOSOVA, REČENO JE, KRENULO 300 OSOBA, IZ BIH 200, IZ MAKEDONIJE 207, IZ ALBANIJE 107, IZ SRBIJE 50, DOK JE IZ CRNE GORE U REDOVE ISIS-A OTIŠLO 13 BORACA. TO ZNAČI DA JE IZ OVIH DRŽAVA UKUPNO 877 OSOBA OTIŠLO DA RATUJE ZA ISLAMSKU DRŽAVU

Agencije

U SARAJEVU se održava konferencija „Balkanski džihadisti: radikalizacija i regrutiranje boraca za Siriju i Irak“, koju organizira Balkanska istraživačka regionalna mreža (BIRN).

Na konferenciji se govori o rezultatima analize radikalizacije i regrutiranja džihadista iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije. Rezultati iznetih na Konferenciji su alarmantni.

Sa Kosova, rečeno je, krenulo 300 osoba, iz BiH 200, iz Makedonije 207, iz Albanije 107, iz Srbije 50, dok je iz Crne Gore u redove ISIS-a otišlo 13 boraca. To znači da je iz ovih država ukupno 877 osoba otišlo da ratuje za Islamsku državu.

No, podatak koji potencijalno zabrinjava još više je broj boraca koji su se u svoje države vratili iz Sirije i Iraka. U Kosovo se vratilo njih 130, u Makedoniju 70, u BiH 50, u Albaniju 42 i 7 u Srbiju. Ukupno je to 299 osoba koje su se borile za najopasniju terorističku grupu na svetu, a koje su se vratile na prostor balkanskih država. Ti ljudi nisu u zatvoru, ali su pod konstantnim policijskim nadzorom u svojim državama.

Ekspert za sajber-terorizam dr. Fabian Zhilla s Kanadskog instituta tehnologije u Tirani napominje da se mladi Albanci najčešće radikaliziraju putem društvenih mreža kao što je Facebook:

– ISIS konstantno širi svoju propagandu internetom, a njihova se publika uglavnom sastoji od individua koje podupiru nasilje.

Dr. Mimoza Ksaro, koja više od dvadeset godina surađuje s obavještajnom službom u Albaniji također tvrdi da je opseg ekstremizma podcijenjen. Ona tvrdi da mladi Albanci s malo religijske podloge koji prate i dele nasilnu propagandu potencijalni “borci iz senke”:

– Albanija je pod prijetnjom rasta onlsajn pobornika ekstremizma koji bi mogli djelovati kao usamljeni napadači – ističe Ksaro.

Uroš Pena iz Tela za koordinaciju policijskih službi BiH naglasio je pak da se ni ne zna koliko je veliki problem terorizma i radikalizacije:

– Treba da se vratimo osnovama, radu među ljudima u njihovim zajednicama, a to više ne radimo – upozorava Pena. On je takođe podsetio kako je BiH imala napade u Zvorniku i Rajlovcu, ali još uvek nema sve elemente da reši te slučajeve.♦