5. mart

5. mart

05/03/2016 Off By
1953. – Umro je sovjetski diktator Josif Visarionovič Džugašvili – “Staljin”. Kao generalni sekretar Komunističke partije od 1922. do smrti bio je neprikosnoveni vladar ŠSR-a i lider komunističkog sveta. U partijskim “čistkama” od 1934. eliminisao je političke protivnike, a svojom politikom doprineo je zaoštravanju međunarodnih odnosa u vreme Hladnog rata i narušio ugled ŠSR stečen značajnom ulogom u slamanju fašizma u Drugom svetskom ratu. Rezolucijom Informbiroa pokušao je 1948. da Jugoslaviju podredi sovjetskoj kontroli.

1496. – Engleski kralj Henri VII (Henry) primio je u službu italijanske pomorce Đovanija (Giovanni) i Sebastijana Kabota (Caboto) da bi za englesku krunu otkrili nove zemlje. Oni su 1497-98. stigli do Severne Amerike.
1684. – Nemačka, Poljska i Venecija formirale su u Lincu Svetu ligu protiv Turske.
1696. – Rođen je italijanski slikar Đovani Batista Tijepolo (Giovanni Battista Tiepolo), jedan od poslednjih velikana venecijanskog slikarstva. Njegovi glavni radovi, freske velikih dimenzija, rađene u maniru kasnog rokokoa, nalaze se u nadbiskupskoj palati u Udinama, u palati Labija u Veneciji, u biskupskoj rezidenciji u Vircburgu i u kraljevskoj palati u Madridu.
1770. – Britanske trupe su u Bostonu, centru otpora protiv britanske kolonijalne vlasti, ubile pet demonstranata i taj događaj, poznat kao “bostonski masakr”, ubrzao je izbijanje Američkog rata za nezavisnost.
1827. – Umro je italijanski fizičar Aleksandro Volta (Alessandro) koji je pronašao elektrofor (1775), galvanski element, bateriju galvanskih elemenata (Voltin stub). Po njemu su mnogi pojmovi u fizici dobili ime – Volt (oznaka V), Voltamper (oznaka VA), Voltin luk.
1832. – U Beogradu je počela da radi prva štamparija u Srbiji, u kojoj je kao prva knjiga štampan “Sabor istine i nauke” Jovana Stejića. Štamparija je kupljena u Rusiji i dopremljena u Beograd u maju 1831.
1856. – Londonsko pozorište “Kovent Garden” uništeno je u požaru.
1916. – Španski prekookeanski putnički brod “Princ od Asturije” potonuo je za nekoliko minuta pošto je udario u stenu kod obale Brazila. Od 588 putnika i članova posade, 455 je izgubilo život.
1933. – Nacional-socijalistička radnička partija Adolfa Hitlera osvojila je većinu u nemačkom Rajhstagu (parlament).
1945. – Američke trupe su u Drugom svetskom ratu ušle u Keln.
1953. – Umro je ruski kompozitor i pijanista Sergej Sergejevič Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzičkih stvaralaca 20. veka, koji je u svom delu uspešno asimilirao rusko muzičko nasleđe i sopstveni moderni muzički izraz. U njegovom opusu od 138 dela izdvaja se Peta simfonija i balet “Romeo i Julija”. Komponovao je i muziku za filmove Sergeja Ejzenštajna “Aleksandar Nevski” i “Ivan Grozni”.
1953. – Umro je sovjetski diktator Josif Visarionovič Džugašvili – “Staljin”. Kao generalni sekretar Komunističke partije od 1922. do smrti bio je neprikosnoveni vladar ŠSR-a i lider komunističkog sveta. U partijskim “čistkama” od 1934. eliminisao je političke protivnike, a svojom politikom doprineo je zaoštravanju međunarodnih odnosa u vreme Hladnog rata i narušio ugled ŠSR stečen značajnom ulogom u slamanju fašizma u Drugom svetskom ratu. Rezolucijom Informbiroa pokušao je 1948. da Jugoslaviju podredi sovjetskoj kontroli.
1964. – Umro je prvi filmski snimatelj na Balkanu Milton Manaki koji je 1905. počeo filmskom kamerom da beleži događaje. Poseban dokumentarni značaj ima reportaža o boravku poslednjeg turskog sultana Abdula Hamida II 1911. u Bitolju, snimci rumunskog i grčkog kralja, bugarskog cara, događaji iz vremena mladoturske revolucije, balkanskih ratova, Prvog i Drugog svetskog rata.
1966. – Svih 124 putnika i članova posade poginulo je kada je britanski putnički avion udario u japansku planinu Fudži.
1970. – Stupio je na snagu ugovor o neširenju nuklearnog oružja koji je potpisalo 45 zemalja.♦