5. februar

5. februar

05/02/2016 Off By
1884. – Rođen je srpski pisac Veljko Petrović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, koji je pretežno pisao o Vojvodini, njenom ambijentu i ljudima. Prava je završio u Budimpešti. U Prvom balkanskom ratu bio je ratni dopisnik, a u Prvom svetskom ratu dobrovoljac, potom načelnik u ministarstvu prosvete, predsednik Matice srpske u Novom Sadu i Srpske književne zadruge u Beogradu i upravnik beogradskog Narodnog muzeja. Neposrednim i rodoljubivim stihovima žigosao je nacionalno otuđenje, korupciju i izdaju, a u intimnoj lirici bio je impresionista. Pisao je i studije o književnosti i slikarstvu. Dela: zbirke pesama “Rodoljubive pesme”, “Na pragu”, “Stihovi”, zbirke pripovedaka “Bunja i drugi u Ravangradu”, “Varljivo proleće”, “Pomerene savesti”, “Prepelica u ruci”, “Dah života”, Moloh”.

1596. – Japanski šogun Hidejoši (Hideyoshi) zabranio je hrišćanstvo u Japanu i naredio da se pogubi 26 osoba koje su prešle u katoličku veru. To su bili prvi Japanci katolički “mučenici”.
1697. – Umro je holandski pisac Jost fan den Fundel (Joost van,Vondel), najplodniji i najznačajniji književnik holandskog baroka. Njegova dela “Noah”, “Lucifer” i “Adam u izgnanstvu” ubrajaju se među najveća ostvarenja holandske literature.
1814. – U Beču je objavljena “Mala prostonarodna slavenoserbska pesmarica” Vuka Karadžića, koja je označila početak upoznavanja Evrope sa srpskom narodnom poezijom.
1840. – Rođen je škotski pronalazač Džon Bojd Danlop (John Boyd Dunlop), koji je 1887. izumeo pneumatsku gumu.
1884. – Rođen je srpski pisac Veljko Petrović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, koji je pretežno pisao o Vojvodini, njenom ambijentu i ljudima. Prava je završio u Budimpešti. U Prvom balkanskom ratu bio je ratni dopisnik, a u Prvom svetskom ratu dobrovoljac, potom načelnik u ministarstvu prosvete, predsednik Matice srpske u Novom Sadu i Srpske književne zadruge u Beogradu i upravnik beogradskog Narodnog muzeja. Neposrednim i rodoljubivim stihovima žigosao je nacionalno otuđenje, korupciju i izdaju, a u intimnoj lirici bio je impresionista. Pisao je i studije o književnosti i slikarstvu. Dela: zbirke pesama “Rodoljubive pesme”, “Na pragu”, “Stihovi”, zbirke pripovedaka “Bunja i drugi u Ravangradu”, “Varljivo proleće”, “Pomerene savesti”, “Prepelica u ruci”, “Dah života”, Moloh”.
1885. – Belgijski kralj Leopold II je proglasio afrički Kongo za lični posed pod nazivom “Nezavisna država Kongo”.
1887. – U milanskoj Skali prvi put je izvedena Verdijeva opera “Otelo”.
1897. – Umro je srpski glumac Toša Jovanović, član Narodnog kazališta u Zagrebu i Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od najvećih srpskih glumaca 19. veka.
1917. – Usvajanjem novog ustava, Meksiko je postao federativna republika od 28 saveznih država. Proklamovana je agrarna reforma i crkva je odvojena od države.
1919. – Rođen je grčki državnik i ekonomista Andreas Papandreu(Papandreou), osnivač Svegrčkog socijalističkog pokreta (PASOK) 1974. i prvi socijalistički premijer Grčke od 1981. do 1989. i od 1993. do januara 1996, kad se povukao zbog bolesti.
1971. – U Belfastu je tokom nemira ubijen britanski vojnik, prvi od dolaska britanskih trupa u Severnu Irsku 1969.
1983. – U Lionu je posle izručenja iz Bolivije uhapšen ratni zločinac Klaus Barbi (Claus Barbie), jedan od šefova Gestapoa u okupiranoj Francuskoj u Drugom svetskom ratu. Barbi, nazvan “dželatom iz Liona” skrivao se u Boliviji 32 godine.
1983. – U eksploziji bombe u prostorijama Palestinske oslobodilačke organizacije u Bejrutu poginule su 22 osobe.
1988. – Vrhovni sud SSSR je ukinuo presudu kojom su u martu 1938.u vreme Staljinovih “čistki” osuđeni i potom ubijeni Nikolaj Buharin, Aleksej Rikov i niz drugih visokih sovjetskih partijskih i državnih rukovodilaca. Oni su potom posmrtno rehabilitovani.
1993. – Umro je američki režiser, scenarista i producent Džozef Leo Menkievic (Joseph, Mankiewicz), dobitnik dva Oskara za režiju i dva za scenario (“Sve o Evi”, “Pisma trima ženama”, “Julije Cezar”, “Kleopatra”, “Bosonoga kontesa” “Iznenada prošlog leta”).
1994. – Tokom bosanskog rata na sarajevskoj tržnici Markale u centru grada od granate je poginulo 68, a ranjeno 200 ljudi. Čelnici NATO dali su ultimatum bosanskim Srbima, pod pretnjom bombardovanja njihovih položaja, da u roku od deset dana povuku teško naoružanje na 20 kilometara od centra Sarajeva, a od armije BiH zatraženo je da svoje teško naoružanje u gradu stavi pod kontrolu mirovnih snaga.
1996. – Vlasti u Sarajevu uhapsile su i kasnije predale Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu srpske oficire Đorđa Đukića i Aleksu Krsmanovića, što je izazvalo ozbiljnu političku krizu u tek uspostavljenim kontaktima dva bosanska entiteta. General Đukić je umro u zatvoru a pukovnik Krsmanović je oslobođen optužbe.
1997. – Tri najveće švajcarske banke osnovale su, pod snažnim međunarodnim pritiskom, fond od sto miliona švajcarskih franaka za žrtve holokausta. Pritisak je usledio nakon otkrića da su švajcarske banke sarađivale s nemačkim nacistima u Drugom svetskom ratu u skrivanju novca i dragocenosti od zatočenih i ubijenih Jevreja.
1997. – U akcijama beogradske policije protiv mirnih protesta građana zbog fasifikovanja izbornih rezultata, između 2. i 5. februara uhapšeno je oko 100, a povređeno više od 300 demonstranata. Svakodnevne demonstracije su nastavljene.
1999. – U 76. godini umro je Nevil Boner (Neville Bonner), prvi Aboridžanin poslanik u australijskom parlamentu.
2000. – U 98. godini umro je Klod Otan-Lara (Claude Autant-Lara),jedan od najistaknutijih i najplodnijih francuskih filmskih reditelja.
2001. – U Njujorku je počelo suđenje četvorici optuženih za postavljanje i aktiviranje bombi 1998. u dve američke ambasade u Africi, kada je život izgubilo 224 osobe.
2001. – U eksploziji u moskovskom metrou povređene su najmanje 224 osobe.
2003. – Severna Koreja je saopštila da je ponovo pokrenula nuklearni reaktor u Jongbjonu. Ona je u decembru 2002. najavila niz akcija kojima će reaktivirati svoje nuklearne programe, uprkos činjenici da je dve godine ranije (1994) potpisala sporazum o njihovoj suspenziji.
2005. – Umro je predsednik zapadnoafričke države Togo, Gnašingbe Ejadema, koji je 38 godina vladao tom zemljom.♦