1. februar

01/02/2016 Off By

1860. – Rođen je srpski filolog Milan Rešetar, univerzitetski profesor slovenske filologije u Beču i Zagrebu. Proučavao je jezik starih spomenika, dijalekata i akcenata, posebno književnu i kulturnu istoriju rodnog Dubrovnika i bio je najbolji poznavalac dubrovačkog novca. Dela: na srpskom – izdanje “Gorskog vijenca”, “Dubrovačka numizmatika I i II”, “Nove dubrovačke povelje Stojanovićeva zbornika”, “Nikša Zvijezdić, dubrovački kancelar XV veka”, “Najstariji dubrovački govor”, “Najstarija dubrovačka proza”, “Dubrovački zbornik od god. 1520.”, “Jezik Marina Držića”, na nemačkom – “Čakavština i njene nekadašnje i sadašnje granice”, “Štokavski dijalekt”, “Dubrovački spomenici XIII-XV veka”.


1650. – U Stokholmu, gde je boravio na poziv kraljice Kristine, umro je francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart. Odbacivši svaku dogmu ili doktrinarnost učenja, Dekart je četiri osnovna pravila mišljenja izneo u čuvenom delu “Rasprava o metodi”. Smatra se začetnikom moderne filozofije racionalizma.
1748. – Ukazom carice Marije Terezije, Novi Sad je dobio status slobodnog kraljevskog grada u okviru austrijske monarhije. Taj dan proglašen je za Dan grada kada je lokalnu vlast 1996. godine u Novom Sadu osvojila opoziciona koalicija “Zajedno”.
1793. – Revolucionarna Francuska je, nepune dve sedmice posle pogubljenja kralja Luja DžVI, objavila rat Velikoj Britaniji i Holandiji.
1860. – Rođen je srpski filolog Milan Rešetar, univerzitetski profesor slovenske filologije u Beču i Zagrebu. Proučavao je jezik starih spomenika, dijalekata i akcenata, posebno književnu i kulturnu istoriju rodnog Dubrovnika i bio je najbolji poznavalac dubrovačkog novca. Dela: na srpskom – izdanje “Gorskog vijenca”, “Dubrovačka numizmatika I i II”, “Nove dubrovačke povelje Stojanovićeva zbornika”, “Nikša Zvijezdić, dubrovački kancelar XV veka”, “Najstariji dubrovački govor”, “Najstarija dubrovačka proza”, “Dubrovački zbornik od god. 1520.”, “Jezik Marina Držića”, na nemačkom – “Čakavština i njene nekadašnje i sadašnje granice”, “Štokavski dijalekt”, “Dubrovački spomenici XIII-XV veka”.
1840. – U američkom gradu Baltimor je otvoren prvi stomatološki fakultet u svetu.
1893. – Tomas Edison je u Vest Orindžu u Nju Džersiju otvorio prvi filmski studio u svetu.
1896. – Podstaknuti pobunom u Grčkoj, stanovnici ostrva Krit počeli su ustanak protiv turske vlasti. Uz intervenciju evropskih sila, Krit je 1898. dobio autonomiju, a 1912. pripojen je Grčkoj.
1901. – U Beogradu je izašao prvi broj Srpskog književnog glasnika, časopisa za književnost. Prvi urednik je bio Bogdan Popović, jedan od najpoznatijih književnih kritičara i teoretičara tog doba.
1908. – U Lisabonu su ubijeni portugalski kralj Karlos I i njegov sin, princ prestolonaslednik. Atentat su izvršile pristalice republikanaca.
1918. – Topovskim pucnjem sa admiralskog broda “Sankt Georg” označen je početak pobune oko 6.000 mornara u austrougarskoj ratnoj floti u Boki Kotorskoj. Pobuna je ugušena 3. februara, uhapšeno je 800 mornara i podoficira, a pred preki sud u Kotoru izvedeno je 40, od kojih su četvorica osuđena na smrt i potom streljani. Veliki broj oslobođen je nakon suđenja u septembru, a krivični postupak protiv ostalih prekinut je slomom Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu.
1920. – Kanadska federalna policija, ‘Mauntis’,(Royal Canadian Mounted Police – RCMP) promenila je ime, od prethodnog naziva ‘North West Mounted Police’.
1924. – Prva laburistička vlada Velike Britanije priznala je SSSR, što je znatno doprinelo smanjenju diplomatske izolacije prve socijalističke zemlje u svetu.
1931. – Rodjen je Boris Jeljcin, bivši predsednik Rusije.
1942. – Vođa norveških nacista Vidkun Kvisling postao je u okupiranoj Norveškoj u Drugom svetskom ratu predsednik marionetske vlade.
1946. – Mađarska je proglašena republikom, s predsednikom Zoltanom Tildijem i premijerom Ferencom Nađom.
1946. – Norveški diplomata Trigve Li izabran je za prvog generalnog sekretara UN.
1966. – Umro je američki filmski glumac i režiser Baster Kiton, jedan od najpoznatijih komičara nemog filma.
1974. – U požaru koji je zahvatio novoizgrađeni soliter u brazilskom gradu Sao Paolo poginulo je više od 220 ljudi.
1979. – Iranski verski vođa ajatotah Ruholah Homeini vratio se u zemlju iz Pariza posle 15 godina izgnanstva, koje je proveo uglavnom u Iraku. Time je nastupila nova faza islamske revolucije kojom je u Iranu uspostavljena islamska teokratska država
1990. – Da bi suzbila masovne demonstracije kosovskih Albanaca, Jugoslovenska narodna armija izvela je tenkove na ulice kosovskih gradova, a borbeni avioni nadletali su Prištinu. U sukobima demonstranata i policije poginulo je 27 demonstranata i jedan policajac, a ranjeno oko sto ljudi na obe strane.
1991. – U zemljotresu koji je pogodio pogranične oblasti Avganistana i Pakistana poginulo je više od 1.200 ljudi.
1992. – Predsednici SAD i Rusije Džordž Buš i Boris Jeljcin potpisali su u Kejmp Dejvidu deklaraciju o prestanku neprijateljstava dve zemlje, cime je formalno završen “hladni rat”.
1995. – Poplave u Holandiji su naterale oko 250.000 ljudi da napuste domove, što je bio najveći egzodus u istoriji te zemlje.
1996. – Predsednik Žak Širak objavio je da je Francuska okončala nuklearne probe “jednom zauvek”.
2000. – Zbog učestalih napada naoružanih Albanaca na policijske i druge objekte, srpske vlasti su pojačale prisustvo snaga bezbednosti i Vojske Jugoslavije na jugu Srbije u regionu opština Preševo, Bujanovac i Medveđa u kojima Albanci čine većinu stanovništva.
2002. – Na suđenju u Rijeci za ratne zločine počinjene nad Srbima 1991-92, bivši načelnik policije iz Gospića Ivan Dasović potvrdio je da je tadašnji politički vrh Hrvatske znao za ubistva Srba u Gospiću.
2003. – U nesreći Spejs šatl “Kolumbija” koji se zapalio i raspao na visini od oko 60 kilometara iznad Teksasa (SAD) poginulo je svih sedam astronauta.
2004. – U dvostrukom samoubilačkom napadu u Erbilu, na severu Iraka, na kancelarije dve glavne kurdske frakcije: Patriotske unije Kurdistana i Demokratske partije Kurdistana, poginulo je najmanje 117 osoba, među kojima i guverner Erbila Akram Mintik.
2004. – Najmanje 251 muslimanski vernik poginulo je u jurnjavi tokom godišnjeg hadžiluka u Mini, u blizini Meke, u Saudijskoj Arabiji.♦