Knjiga o Sajmu knjiga

Knjiga o Sajmu knjiga

26/10/2015 Off By

Doktor Irina Milutinović pribeležila je i to da je prva izložba knjiga u Beogradu održana na Đurđevdan 1893. godine. Naredna je bila devet godina kasnije – 12. i 13. oktobra 1902. godine. Zatim je u okviru Svesokolskog sleta Kraljevine Jugoslavije od 7. juna do 1. jula 1930. godine Udruženje knjižara i izdavača iz Beograda organizovalo Sajam kniga gde su se sva izdanja prodavala sa popustom od 30 posto


sajam-knjiga4

Ranka Čičak – [email protected]

NA SAJMU knjiga danas je promovisana knjiga o Sajmu. Doktor Irina Milutinović napravila je izvanredan pregled istorije Sajma pod naslovom 60. godina sajma knjiga u štampanih medija.

Šezdeset godina stalne prisutnosti u kulturnom i društvenom životu Jugoslavije, Srbije, Beograda, Balkana, Evrope i sveta čini ovaj Sajam jednom od najstarijih i najvažnijih manifestacija u širokim geogradskim okvirima. Tradicionalno se održava u halama Beogradskog sajma svake godine krajem oktobra ili početkom novembra. Samo jednom je održan u decembru, jednom u septembru, a jedanput u julu. Osnivanjem ove manifestacije u Jugoslaviji trasiran je put plodotvorne literarne razmene i saradnje.

Knjiga o Sajmu prati sve izložbe u istoriji. Doktor Irina Milutinović pribeležila je i to da je prva izložba knjiga u Beogradu održana na Đurđevdan 1893. godine. Naredna je bila devet godina kasnije – 12. i 13. oktobra 1902. godine. Zatim je u okviru Svesokolskog sleta Kraljevine Jugoslavije od 7. juna do 1. jula 1930. godine Udruženje knjižara i izdavača iz Beograda organizovalo Sajam kniga gde su se sva izdanja prodavala sa popustom od 30 posto.

Među ukupno 13 učesnika Sajma bili su Grafički institut “Narodna misao”, knjižare Gece Kona, Nolita, Napretka, knjižara Rajkovića i Đurkovića, Sveslovenska knjižara, Srpska književna zadruga, Knjižara Cvijanovića. Pošto još nije postojalo staro Beogradsko sajmište, izlagalo se pred knižarama,ali i na špiditerskim kolima koja su krstarila gradom.Posle toga su se Dani knjige organizovali u Paviljonu Cvijeta Zuzorić na Kalemegdanu 1932, godine. Stigli su i učesnici iz Novog Sada, Zagreba, Sarajeva, Nikšića i Splita. Posle toga se ova manifestacija organizovala svake godine u prvoj nedeljii decembra. Bilo je sve više izlagača. Godine 1935. termin održavanja vraćen je u mesec jun. Zatim se smotra knjiga preselila na već izgrađeno Staro sajmište 1937. godine kao pridružna manifestacija Sajma uzoraka, od 11. do 21. septembra. Godine 1939. u Zadužbini Nikole Spasića od 7. do 17.septembra Sajam knjige je ponovo održan u okviru Sajma uzoraka.

Monografija Irine Milutinović prati razvoj Sajma knjiga od 1956. godine kada je on postao tradicionalna Međunarodna kulturna manifestacija. Istraživanje je napravljeno na štampanim medijima. Aanalizirani su izveštaji o Sajmu Politike i Borbe.

Zanimnljivo je da su Sajmove knjiga od 1956. do devedesetih godina otvarali uglavnom političari. Zatim su tu ulogu preuzeli pisci i kulturni radnici. Prvi Sajam otvorio je Ivan Bratko.Zatim drugi i treći Rodoljub Čolaković, Četvrti Krste Crvenkovski, Peti Avdo Humo,Jedanaesti, i dvadeseti Edvard Kardelj, Četrnaesti Mitja Ribičič. Godine 1970. godine Sajam knjiga otvorio je Ivo Andrić, 1987. Aleksandar Bakočević. Zatim je 1988. Sajam otvorila Desanka Maksimović, sledili su Vesna Parun, Milorad Pavić, Tanasije Mladenović, Vladimir Dimitrijević, Aleksandar Zinovljev, Takis Teotoropulos, Vladimir Volkov, Peter Hanke, Dejan Medaković, Svetlana Velmar Janković, David Albahari, Ljumomir Simović, Dušan Kovačević, Dragoslav Mihailović, Dragan Velikić, Laslo Vegel, Svetislav Basara, Ljubovije Ršumović i drugi.

Ovogodišnji Sajam otvorio je režiser Emir Kusturica. ♦