5. septembar

5. septembar

05/09/2015 Off By
1899. – Umro je srpski državnik i istoričar Jovan Ristić, vođa srpske Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih diplomata 19. veka, član Društva srpske slovesnosti i potom Srpske kraljevske akademije; dvaput je bio regent i četiri puta premijer Srbije. Posle okončanja studija u Francuskoj i na nemačkom univerzitetu u Hajdelbergu, vratio se u otadžbinu i ubrzo je postavljen za šefa srpskog poslanstva u Istanbulu>>>

1514. – Turski sultan Selim I ušao je u Tabriz u Persiji.
1568. – Rođen je italijanski filozof, dominikanac Tomazo Kampanela (Tommaso Campanella), zastupnik utopijske filozofije. Optužen da širi jeretičku nauku, osuđen je 1599. na doživotni zatvor. Oslobođen je nakon 27 godina na intervenciju pape Urbana VIII. Svoj ideal države opisao je u delu “Grad sunca” koje je postalo udžbenik utopijske filozofije.
1600. – Poveljom engleske kraljice Elizabete osnovana je “Istočnoindijska kompanija” koja je dobila monopol na trgovinu sa Istokom, čime je počela britanska trgovačka, a potom i kolonijalna ekspanzija indijskog podkontinenta.
1774. – U Filadelfiji je počeo Prvi kontinentalni kongres na kojem su se predstavnici 13 američkih kolonija usprotivili britanskom uticaju u Severnoj Americi, što je bio uvod u Američki rat za nezavisnost u aprilu 1775.
1791. – Rođen je nemački kompozitor Jakob Libman Ber (Liebmann Beer), poznat kao Đakomo Majerber (Giacomo Meyerbeer). Živeo je u Parizu gde je komponovao svoja glavna dela i odigrao značajnu ulogu u stvaranju francuske velike opere (“Hugenoti”, “Afrikanka”, “Robert Đavo”, “Prorok”).
1800. – Britanci pod komandom admirala Nelsona preuzeli su od Francuza Maltu. Pariskim mirom 1814. Britanija je i zvanično dobila Maltu koja je postala važna britanska baza na putu prema Indiji.
1857. – Umro je francuski filozof i matematičar Ogist Kont (Auguste Comte), jedan od osnivača filozofije pozitivizma i sociologije (“Kurs pozitivne filozofije”, “Sistem pozitivne politike”).
1864. – Flote Velike Britanije, Francuske i Holandije napale su Japance u tesnacu Šimonoseki, za odmazdu zbog odluke Japana da zatvori svoje luke i istera strance.
1888. – Rođen je indijski filozof i državnik Sarvepali Radakrišnan (Servepalli Radhakrishnan), predsednik Indije od 1962. do 1967, profesor filozofije na indijskim univerzitetima i na Oksfordu. U svojim delima zastupa filozofski univerzalizam i ideju integracije istočne i zapadne filozofije (“Indijska filozofija”, “Istočna religija i misao Zapada”, “Istorija istočne i zapadne filozofije”).
1899. – Umro je srpski državnik i istoričar Jovan Ristić, vođa srpske Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih diplomata 19. veka, član Društva srpske slovesnosti i potom Srpske kraljevske akademije; dvaput je bio regent i četiri puta premijer Srbije. Posle okončanja studija u Francuskoj i na nemačkom univerzitetu u Hajdelbergu, vratio se u otadžbinu i ubrzo je postavljen za šefa srpskog poslanstva u Istanbulu. Tokom boravka u Otomanskom carstvu od 1861. do 1867, uspešno je okončao duge pregovore o opozivanju turskih garnizona iz srbijanskih gradova. Potom je postao ministar inostranih poslova kneževine Srbije, a u razdoblju od 1867. do 1888. bio je, s prekidima, premijer kneževine i kraljevine Srbije. Namesnik maloletnog kneza Milana Obrenovića postao je 1868, a od 1889. i maloletnog kralja Aleksandra Obrenovića. Kao regent kneza Milana, najviše je doprineo donošenju novog ustava 1869, a 1878. uspešno je zastupao Srbiju na Berlinskom kongresu. Odbio je 1881. da potpiše trgovinski sporazum sa Austrougarskom, smatrajući da će takav dokument Srbiju učiniti ekonomski previše zavisnom od Dvojne monarhije, zbog čega je podneo ostavku na položaj šefa vlade. Po povratku na vlast 1887. i kasnije, kao regent kralja Aleksandra, nastojao je da Srbija oslonac nađe u Rusiji, a u unutrašnjoj politici pokušao je da suzbije uticaj radikala, ali je položaj regenta napustio 1893, kad je kralj Aleksandar uz podršku radikala izvršio državni udar i zaveo apsolutistički režim. Dela: “Spoljašnji odnošaji Srbije 1848-1872”, “Diplomatska istorija Srbije za vreme srpskih ratova za oslobođenje i nezavisnost 1875-1878”.
1905. – Mirom u Portsmutu (Nju Hempšir), uz posredovanje američkog predsednika Teodora Ruzvelta (Theodore Roosevelt) završen je Rusko-japanski rat. Rusija je predala Japanu Port Artur i priznala japanske interese u Koreji.
1939. – SAD su proglasile neutralnost u Drugom svetskom ratu, ali su kasnije zakonima “Cash and Carry” (Plati pa nosi) i “Leand-Lesa Act”, Zakon o zajmu i najmu) pomagali oružjem savezničke snage. Amerikaci su ušli u rat 7. decembra 1941. kada su japanske trupe napale američku pomorsku bazu Perl Harbur.
1960. – Predsednik Konga (Zair) Žozef Kasavubu (Joseph) smenio je vođu nacionalnooslobodilačkog pokreta i prvog kongoanskog premijera Patrisa Lumumbu (Patrice).
1972. – Pripadnici palestinske terorističke organizacije “Crniseptembar” kidnapovali su, a potom ubili 11 izraelskih sportista, učesnika Olimpijskih igara u Minhenu. U 24-časovnoj pucnjavi na aerodromu, poginula su i četvorica terorista i jedan zapadnonemački policajac.
1972. – Zapadnonemački teroristi su oteli predsednika Federacije zapadnonemačke industrije Hansa Martina Šlejera (Shleyer), čije je telo pronađeno 19. oktobra 1977. u Francuskoj.
1990. – Premijeri Severne i Južne Koreje susreli su se u Seulu, na prvim zvaničnim razgovorima na visokom nivou između dveju zemalja podeljenih posle Korejskog rata 1953.
1995. – Francuska je izvela prvu u seriji atomskih proba na pacifičkom ostrvu Mururoa, što je izazvalo osudu širom sveta i masovne proteste, posebno u Australiji i na Tahitiju.
1997. – U Kalkuti je umrla Majka Tereza, misionarka koja je život posvetila siromašnim i bolesnim. Za svoj humanitani rad dobila je 1979. Nobelovu nagradu za mir. Albanka rođena u Skoplju, stupila je 1928. u družbu Majke Božije od Loreta u Irskoj, a potom je u Kalkuti 1950. osnovala novu družbu Sestre misionarke ljubavi.
2000. – U Beogradu je umro Slavko Leovac, predsednik Akademije nauka i umetnosti Republike Srpske, jedan od najistaknutijih književnih kritičara i istoričara srpske književnosti u drugoj polovini 20. veka (zbirke eseja “Svetlo i tamno”, “Mit i poezija”, “Metamorfoze”).
2001. – Državni tužilac Perua podigao je optužnicu protiv bivšeg predsednika Alberta Fudžimorija (Fujimori) zbog umesanosti u dva masakra koje su izvršili paramilitarni odredi ranih devedesetih.
2002. – U eksploziji automobila bombe u Kabulu (Avganistan) poginulo je 26 a povređeno 150 osoba. U Kandaharu pokušan atentat na predsednika Avganistana Hamida Karzaia.
2003. – Sjedinjene Američke Države su zamrznule finansijska sredstva desetorici članova azijske terorističke grupe Džema Islamija, koja se dovodi u vezu sa mrežom iste orijentacije Osame bin Ladena Al Kaida.
2005. – U padu aviona Boing 737-200 indonežanske aviokompanije Mandela na naseljeno područje na severu ostrva Sumatra poginulo je 149 osoba. Pad aviona preživelo je 15 putnika. ♦


NA DANAŠNJI DAN

 

4. septembarmihailo

1823. – Rođen je Mihailo Obrenović, knez Srbije od 1839. do 1842. i od 1860. do 1868, kada

 

 

 

3. septembar
formula-I,trka-oko-kalemegd

1939. – Na kružnoj stazi oko Kalemegdana u Beogradu održane su dotad najveće međunarodne automobilske trke u Jugoslaviji,

 

 

 

 

2. septembarmilan-nedic

1877. – Rođen je Milan Nedić, general, predsednik srpske vlade u periodu nemačke okupacije u Srbiji. Do Drugog

 

 

 

 

 

JUGOSLAVIJA, delegacija ¨efova dr¸ava sudionica konferencije nesvrstanih u Beogradu, rujan 1961.

1.septembar

1961. – U Beogradu je počela Prva konferencija šefova država i vlada nesvrstanih zemalja, kojoj su prisustvovali predstavnici 25 zemalja i 40 antikolonijalnih i oslobodilačkih pokreta. Posle šest dana rada skup je usvojio dokumente o principima nesvrstavanja kao nezavisnog vanblokovskog činioca.