
17. maj
17/05/2020
1395. Poginuo Kraljević Marko, najstariji sin i naslednik kralja Vukašina, najpopularnija ličnost srpskih narodnih pesama. Prema nepouzdanim podacima, poginuo kao turski vazal u borbi protiv vlaškog vojvode Mirče na Rovinama. U narodnim pesmama idealizovan kao uzor junaštva i zaštitnik sirotinje od zuluma i nasilja.
1510. Umro italijanski slikar Sandro Botičeli. Njegova dela “Proleće” i “Rođenje Venere” smatraju se ovaploćenjem renesansnog duha. Po narudžbi Lorenca Medičija prvi među italijanskim slikarima uradio ilustracije za Danteovu “Božanstvenu komediju”.
1615. – Štampan prvi ilustrovani list u svetu “Nove Anverske novine”, Belgijanca Abrahama Verhofena
1749. Rođen engleski lekar Edvard Džener, izumeo vakcinu protiv velikih boginja.
1814. Norveška proglasila nezavisnost od Švedske i usvojla nov Ustav.
1838. Umro francuski sveštenik i političar Moris de Taljeran Perigor, jedan od najveštijih diplomata u istoriji. Zahvaljujući njegovoj veštini Francuska, mada poražena strana, na Bečkom kongresu uspela da zadrži granice iz 1792.
1861. Tomas Kuk organizovao prvi turistički paket-aranžman u svetu, šestodnevno putovanje iz Londona u Pariz.
1865. – Osnovana Međunarodna unija za telekomunikacije – ITU
1866. Rođen francuski kompozitor i pijanist Erik Sati, autor “Gimnopedija”. Poznat postao skandalom koji je izazvao izvođenjem baleta “Parada” na tekst Koktoa i sa scenografijom Pikasa, a koji je prikazan 1916. kao kubistički manifest.
1874. – Rođen Anri Barbis, francuski književnik i političar
1881. – Rođen Gavrilo Dožić, mitropolit crnogorsko – primorski i patrijarh srpski
1900. Rođen iranski verski vođa ajatolah Ruholah Homeini. U Iran se vratio iz izbeglištva 1979. pošto je u islamskoj revoluciji zbačen šah Reza Pahlavi. Uspostavio teokratsku diktaturu i vladao Iranom do smrti, 1989.
1894. – Rođena Zora Petrović, slikar, profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, akademik
1903. U Španiji nacionalizovana imovina crkve i ukinute crkvene škole.
1904. – Rođen Žan Gaben (Žan Aleksis Monkorže), francuski filmski glumac
1906. Rođena hrvatska pevačica Zinka Kunc, prvakinja Zagrebačke opere i solistkinja opere “Metropoliten”.
1917. U Nici umro srpski vojvoda Radomir Putnik, proslavljen vojskovođa u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu. Rukovodio povlačenjem srpske vojske 1915. i uspeo da osujeti namere nemačke Vrhovne komande da je opkoli i uništi.
1926. – Rođen Vane Marinović, književnik
1934. – Rođen Dejan Mijač, pozorišni reditelj, profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, predsednik Upravnog odbora Radio-televizije Srbije
1939. Švedska, Norveška i Finska odbile Hitlerov predlog da potpišu pakt o nenapadanju. Pakt potpisale Danska, Estonija i Litvanija.
1940. Trupe nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu ušle u Brisel.
1946. Premijer Rumunije u vreme Drugog svetskog rata Mitri Antonesku osuđen na smrt i streljan zbog saradnje s nemačkim nacistima.
1949. Velika Britanija priznala nezavisnost Republike Irske i potvrdila pripadnost Severne Irske Ujedinjenom Kraljevstvu.
1950. – Rođen Janez Drnovšek, slovenački političar i državnik, član Predsedništva SFRJ, premijer i predsednik Slovenije
1954. Vrhovni sud SAD osporio propis iz 1896. da obrazovanje treba da bude odvojeno, ali jednako, čime je formalno odbačena rasna segregacija u državnom školskom sistemu.
1965. Prvi put prenet TV-program u boji iz Velike Britanije u SAD. To je bio prenos emisije američke TV-mreže NBC “Novi pogled na staru Englesku” preko američkog komercijalnog telekomunikacionog satelita “Erli bird”.
1973. Specijalni komitet Senata SAD počeo istragu o aferi “Votergejt” u kojoj su pristalice Republikanske stranke optužene da su pred predsedničke izbore 1972. radi špijunaže provalile u sedište Demokratske stranke. Administracija tadašnjeg predsednika SAD Ričarda Niksona optužena da ometa istragu, pa je pokrenut postupak za opoziv predsednika. Nikson u avgustu 1974. dao ostavku, a predsednički položaj preuzeo dotadašnji potpredsednik Džerald Ford.
1974. U tri eksplozije automobila-bombi u centru Dablina 32 osobe poginule, a više stotina povređeno.
1982. – Umro Jovan Marinović, pravnik i publicista, direktor TANJUG-a, prvi posleratni direktor Radio Beograda, predsednik Radio komiteta Vlade FNRJ, sekretar Saveznog izvršnog veća za informisanje
1987. Irački ratni avion “F-I miraž” ispalio dve rakete “egzoset” na američki vojni brod “Stark” koji je patrolirao Zalivom. Poginulo 37, povređena 62 mornara.
1997. Loran Kabila sa svojim trupama ušao u Kinšasu, preuzeo vlast u Zairu i promenio naziv države u Demokratska Republika Kongo. Kabila ubijen u pokušaju državnog udara u januaru 2001, a vlast preuzeo njegov sin Žozef.
1998. Pripadnici separatističkog pokreta “Tamilskih tigrova” ubili Sarodžinija Jogesvarana, gradonačelnika Džafne, grada na severu Šri Lanke.
1999. Izbore u Izraelu dobio vođa Laburističke partije Ehud Barak, čime je okončana trogodišnja vladavina premijera Benjamina Netanjahua, lidera desničarskog Likuda.
2000. Vlada Srbije preuzela beogradski radio i televiziju Studio B upadom policije u redakcije, čime je onemogućen i rad Radija B92. Vlasti u narednim mesecima na različite načine onemogućavale rad nezavisnih elektronskih medija u Srbiji i istovremeno otvarale nove pod državnom kontrolom i kontrolom vladajućih partija.
2000. U Indoneziji održano prvo suđenje za kršenje ljudskih prava. U tom procesu 24 vojnika i civila optuženo za ubistvo desetina seljaka u masakru u provinciji Aseh 1999.
2001. Svih 30 putnika, uključujući iranskog ministra saobraćaja Rahmana Dadmana i zamenike ministara iz njegove delegacije, poginulo kada se na severu Irana srušio ruski avion “jak-40”.♦