Nulta tolerancija na sve oblike nasilja nad ženama

Nulta tolerancija na sve oblike nasilja nad ženama

29/12/2020 Off By BERB

Radna grupa za izradu nacionalne strategije za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad ženama u porodičnim i partnerskim odnosima za period od 2020. do 2025. godine započela je danas rad na ovom strateškom dokumentu.

Potpredsednica Vlade i predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Zorana Mihajlović izjavila je na sednici tog tela da je u poslednjih deset godina u porodičnom i partnerskom nasilju ubijeno 315 žena, iza kojih je ostalo 432 dece, od toga 169 maloletne.

Samo u ovoj godini stradalo je 28 žena. Ljudi nisu brojke, ali podaci su nam važni da bismo donosili odluke, ali i kao opomena da smo mogli bolje da radimo i da sve što ćemo intersektorski ubuduće činiti bude u funkciji efikasne primene zakona, nove strategije za sprečavanje nasilja, ali i nacionalnog SOS telefona po međunarodnim standardima, navela je Mihajlović.

Potpredsednica Vlade je podsetila na to da prethodnih godina nije bilo jednostavno u svakom trenutku uspostaviti jedinstvo svih resornih ministarstava, zbog čega se kasnilo i sa donošenjem strategije za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad ženama, ali i nekih zakona, strateških dokumenata i akcionih planova.

O tome govorim javno jer od 2016. godine kasnimo sa nekim strateškim dokumentima, rekla je Mihajlović i poručila da je važan zajednički rad na promeni svesti i stereotipa.

Bitno je da ohrabrimo žene da prijave nasilnike, da edukujemo decu od malih nogu, ali i da radimo sa muškarcima i počiniocima nasilja. Značajno je i da se borimo protiv stereotipa i predrasuda, da nam se ne dešava da svaki četvrti mladić i svaka deseta devojka misle da je u redu dobiti po neki šamar, zaključila je ona.

Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darija Kisić Tepavčević istakla je da je Srbija država koja ima nultu toleranciju na sve oblike nasilja, i naša poruka jeste da sve žene koje trpe bilo kakav oblik nasilja treba da znaju da nisu same i da imaju kome da se obrate, ali i da je njihova država uz njih.

To što smo danas svi ovde treba da pokaže koliko smo udruženi u ovoj borbi. To nam daje veliku snagu da u svim narednim koracima delujemo tako da smanjimo i potpuno sprečimo bilo kakav oblik nasilja, navela je ona.

Ministarka pravde Maja Popović ukazala je na to da je Zakon o sprečavanju nasilja u porodici, čija je primena počela 1. juna 2017. godine, pomerio granice i unapredio postupanje svih nadležnih državnih organa.

U Srbiji, kako je istakla, postoji 87 grupa/podgrupa koje čine zamenik javnog tužioca, nadležni policijski službenik i radnik centra za socijalni rad, a koje se sastaju najmanje jedanput u 15 dana kako bi multisektorski razmotrile svaki prijavljeni slučaj nasilja u porodici.

Prema njenim rečima, od dana primene tog zakona do 30. novembra 2020. godine – za tri i po godine, grupe za koordinaciju i saradnju sastale su se 9.544 puta i razmotrile 170.295 prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, te izradile 53.235 individualnih planova zaštite i podrške žrtvama.

U tom periodu sudovi su u 61.549 slučajeva produžili hitnu meru privremenog udaljenja učinioca iz stana i meru privremene zabrane učiniocu da kontaktira i prilazi žrtvi za 30 dana, navela je Popović.

Ona je dodala da je, prema statističkim podacima o krivičnim sankcijama i kaznenoj politici, za nasilje u porodici od 1. januara do 31. decembra 2019. godine doneto  1.310 pravosnažnih osuđujućih presuda.

Uslovno je osuđeno 807 nasilnika, dok ih je 490 osuđeno na kaznu zatvora. Od toga 204 lica su osuđena na zatvor do šest meseci, 147 lica od 6 meseci do godinu dana, 82 lica do godinu dana sa izdržavanjem u kućnim uslovima, 47 lica na zatvor od jedne do tri godine, devet lica od tri do pet godina i jedno lice na kaznu od pet do deset godina, napomenula je ona.

Ministarka je rekla da je u istom periodu izrečeno i 348 mera bezbednosti, u okviru toga i 49 mera obaveznog psihijatrijskog lečenja u zdravstvenoj ustanovi, kao i 40 mera obaveznog psihijatrijskog lečenja na slobodi.

Mera obaveznog lečenja narkomana izrečena je 24 puta, alkoholičara 212 puta, dok je za 23 lica izrečena mera oduzimanje predmeta, ukazala je ona.

Popović je ovaj skup iskoristila da pozove medije da se uključe u borbu protiv nasilja u porodici tako što bi izveštavali i o ishodu sudskih postupaka.

Potrebna nam je pomoć svih medija. Objavljivanjem presuda – sankcija za nasilje u porodici pomogli bi slanje jasne poruke da u Srbiji nema tolerancije prama nasilju nad ženama i da je ono kažnjivo, zaključila je ministarka.

Radna grupa, koju čine predstavnici svih nadležnih državnih organa, institucija i stručnih tela, radiće i na izradi Predloga akcionog plana za sprovođenje nacionalne strategije za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad ženama u porodici i partnerskim odnosima 2020–2022.

Nosioci izrade ovih dokumenata su Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, u saradnji sa Koordinacionim telom za rodnu ravnopravnost, Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ministarstvom pravde, uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

Na prvom sastanku Radne grupe govorili su i ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin i ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić.

Radnim delom sastanka predsedavala je državna sekretarka u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Stana Božović.

Ona je istakla da će donošenje ovih dokumenata predstavljati doprinos svih aktera u primeni politike Vlade Srbije ka nultoj toleranciji prema nasilju, što je jedan od prioriteta u narednom periodu.

Savetnica potpredsednice Vlade Srbije Gordana Gavrilović predstavila je analizu nasilja u porodici, iskustva i izazove, dok je direktorka UN Women Milana Rikanović govorila o podršci koju UN pružaju u borbi protiv nasilja nad ženama i osnaživanju žena u Republici Srbiji.

Na sastanku je usvojena metodologija izrade nove nacionalne strategije i pratećeg akcionog plana, kao i dinamički plan izrade navedenih dokumenata.

 

Izvor: Vlada Srbije