Saopštenje ribolovaca i ekoloških udruženja: „Nećemo dati vode“

Saopštenje ribolovaca i ekoloških udruženja: „Nećemo dati vode“

03/11/2026 Off By BERB

Odlazeća vlast raspisala konkurs: reke i jezera Srbije na upravljanje deset godina

Konkurs za deset ribarskih područja u centralnoj Srbiji, koja obuhvataju stotine reka i jezera, objavljen je četiri dana posle izbora održanih 25. oktobra, uz rok od 14 dana za prijavu. Zakon dozvoljava privremeno rešenje do godinu dana, pa udruženja ribolovaca traže da odluku za period 2027–2036. donese nova Vlada.

 

Potpišite proglas „Nećemo dati vode“: https://nasevode.rs

 

Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo je 29. oktobra 2026. na svom sajtu Konkurs za ustupanje ribarskih područja na korišćenje. Konkurs obuhvata deset ribarskih područja u centralnoj Srbiji: Dunav, Zapadna Morava sa Limom i Uvcem, dva područja Južne Morave, Velika Morava, Kolubara sa Drinom od Tare do Loznice, Mlava, Timok, Ibar i vode Beograda. Područja se ustupaju na desetogodišnje korišćenje, od 1. januara 2027. do 31. decembra 2036. Rok za prijave je 12. novembar.

Konkurs je, dakle, raspisan četiri dana posle izbora održanih 25. oktobra, u periodu kada Vlada u tehničkom mandatu, po Ustavu i Zakonu o Vladi, obavlja samo tekuće poslove. Obrasci za prijavu datirani su 27. oktobra. Konkurs iz 2016. godine objavljen je i u dnevnom listu, a ovaj je, koliko je poznato, objavljen samo na sajtu Ministarstva.

Udruženja ribolovaca i zaštitnika prirode, ribočuvari i ljudi iz sveta ribolova, među kojima su Ribolovački savez Vojvodine, udruženje Pravo na vodu i list „Ribolov“, traže da Ministarstvo obustavi konkurs i da nova Vlada donese odluku o tome ko će deset godina upravljati vodama Srbije.

 

Zakon dozvoljava privremeno rešenje

Zakon o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda (član 9) dozvoljava da se ribarsko područje privremeno ustupi na korišćenje do godinu dana. Postojeći ugovori ističu 31. decembra 2026, pa ni zakonski rok nije razlog za žurbu: vode se mogu čuvati i tokom 2027. godine, a odluku o korisnicima u narednih deset godina može da donese Vlada sa punim mandatom, prema javno objavljenim kriterijumima.

„Nismo protiv konkursa kao načina podele ribarskih područja. Ali smo apsolutno protiv toga da Vlada kojoj je istekao mandat na brzinu i praktično u tajnosti odluči ko će deset godina upravljati jednim od najvrednijih prirodnih resursa Srbije“, kaže Vladimir Stakić, urednik lista Ribolov.

Među ribolovcima već kruže neproverene glasine da su za pojedina ribarska područja zainteresovane firme bliske odlazećoj vlasti. Udruženja ističu da te glasine nisu osnov za optužbe, već pokazatelj koliko su strasti uzavrele i razlog više da se odluke o desetogodišnjem ustupanju ribarskih područja ne donose preko kolena. Kada uslovi konkursa budu transparentni, a o izboru korisnika budu odlučivali stručni i nepristrasni ljudi, svi koji ispunjavaju zakonske uslove treba da imaju ravnopravnu mogućnost da konkurišu, uključujući i firme bliske odlazećoj vlasti, ukoliko se nisu ogrešile o zakon.

 

Konkurs ne vrednuje dosadašnje čuvanje voda

Na konkursu se boduje broj vozila, čamaca i ribočuvara koje učesnik prijavi, ali ne i to kako je dosadašnji korisnik čuvao vode: koliko je bilo pomora ribe, prijava protiv krivolovaca i kontrola na terenu. Jedini uslov koji se tiče ranijeg rada jeste da učesnik u poslednje dve godine nije kažnjavan za prekršaje iz oblasti ribljeg fonda i da nije bio u finansijskoj blokadi.

Republička inspekcija za ribarstvo, prema sopstvenom izveštaju za 2025. godinu, ima šest inspektora za celu Srbiju van Vojvodine. U 2025. godini kontrolisala je samo 87 rekreativnih ribolovaca (približno svakog hiljaditog registrovanog pecaroša), podnela ukupno dva zahteva za pokretanje prekršajnog postupka i jednu krivičnu prijavu, a za sve korisnike ribarskih područja procenila je da su „u neznatnom riziku“.

Prema registru Narodne banke Srbije, dosadašnji korisnik dva ribarska područja, kojima pripada i cela Drina, u blokadi je od jula 2026. godine, pa ne ispunjava ni uslove ovog konkursa. Udruženja upozoravaju da je zbog toga pitanje ko i kako čuva vode još složenije i da se upravo zato odluka ne sme doneti na brzinu.

 

O čemu se odlučuje

Rekreativni ribolovci u Srbiji godišnje plaćaju oko pet miliona evra za dozvole; posle plaćanja naknade državi i poreza, oko 70 odsto tog novca ostaje korisnicima ribarskih područja. Konkursom se, dakle, na deset godina raspodeljuje prihod koji se meri desetinama miliona evra, kao i odgovornost za riblji fond, ribočuvarsku službu i zaštitu reka od krivolova i nelegalne eksploatacije.

Ovo nije pitanje samo za ribolovce. Vode o kojima se odlučuje služe ljudima u Srbiji za piće, kupanje, navodnjavanje voćnjaka i useva i pojenje stoke. Zato je njihovo očuvanje, ističu udruženja, pitanje od opšteg interesa.

Šta udruženja traže

1. Da Ministarstvo obustavi konkurs i da odluku za period 2027–2036. donese nova Vlada.

2. Da se za 2027. godinu primeni privremeno rešenje koje zakon dozvoljava, uz angažovanje postojećih ribočuvarskih službi.

3. Da se sačuva sva dokumentacija o pripremi i sprovođenju konkursa.

4. Da inspekcija objavi nalaze o dosadašnjim korisnicima i sprovede vanredni nadzor tamo gde ribočuvari i ribolovci prijavljuju pomore, krivolov i nečuvane vode.

 

U narednim danima udruženja će Ministarstvu podneti zahtev za obustavu konkursa i priznavanje svojstva stranke u postupku, inspekciji predstavku za vanredni nadzor, a Ministarstvu i zahtev za pristup informacijama o pripremi konkursa.

Udruženja pozivaju sve građane i organizacije koji podržavaju ovaj zahtev da potpišu proglas „Nećemo dati vode“ na sajtu https://nasevode.rs.

 

Proglas i potpisi: https://nasevode.rs