24. MAJ

24. MAJ

24/05/2015 Off By

sv.-cirilo-i-metodijeDanas je Dan slovenskih prosvetitelja Ćirila i Metodija, Grka iz Soluna, osnivača slovenske književnosti i tvoraca prvog slovenskog pisma – glagoljice. To pismo stvoreno je prilagođavanjem grčke azbuke slovenskim glasovnim potrebama. Na glagoljicu su Ćirilo i Metodije preveli više crkvenih knjiga. U prosvetiteljskom radu u Velikoj Moravskoj, gde ih je na molbu kneza Rastislava poslao vizantijski car Mihailo III, naišli su na veliki otpor nemačkih crkvenih velikodostojnika, pa su morali da idu u Rim kako bi se pravdali pred papom. Posle Ćirilove smrti u Rimu, Metodije je nastavio misionarski rad u Moravskoj i Panoniji. Kad je umro, njegovi učenici su proterani iz Moravske, ali su nastavili rad među Južnim Slovenima. >>>


1543. – Umro je poljski astronom Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnog sistema i osnivač moderne astronomije, autor dela “Kruženje nebeskih tela”. Svojim naučnim delom, koje predstavlja jednu od najvećih prekretnica u istoriji nauke, stvorio je osnov za velika otkrića Johanesa Keplera (Johannes) i Isaka Njutna (Isaac Newton).
1544. – Rođen je engleski lekar i fizičar Vilijam Gilbert (William), istraživač magnetizma i elektriciteta. Dokazao je da je Zemlja veliki loptasti magnet i da se igla na kompasu ne upravlja prema nebu, kako se do tada verovalo, nego prema magnetnim polovima planete.
1686. – Rođen je nemački fizičar Gabrijel Danijel Farenhajt (Gabriel Daniel Fahrenheit), koji je 1726. izradio prvi termometar sa živom i napravio skalu za merenje temperature od 180 stepeni, nazvanu njegovim imenom.
1743. – Rođen je francuski lekar i novinar Žan Pol Mara (Jean Paul Marat), jedan od glavnih vođa Francuske revolucije, predvodnik montanjara i jedan od organizatora ustanka u maju 1793. kojim je bila zbačena vladavina žirondinaca. U julu iste godine ubila ga je Šarlot Kordej (Charlotte Corday), koja je četiri dana kasnije giljotinirana.
1819. – Rođena je britanska princeza Aleksandrina Viktorija (Alexandrina Victoria), kraljica Viktorija I od 1837. do 1901. Tokom njene duge vladavine Britanija je doživela privredni i kulturni uspon i postala je kolonijalna sila.
1822. – Trupe pod komandom Antonija Hosea de Sukrea (Antonio Jose, Sucre) su potukle Špance u bici kod Pićinće, a Ekvador je postigao nezavisnost od Španije.
1844. – Pronalazač telegrafa Semjuel Morze (Samuel Morse) poslao je prvu telegrafsku poruku na udaljenost od 65 kilometara (iz Vašingtona u Baltimor) koja je glasila: “Šta je to Bog uradio?”
1883. – Otvoren je Bruklinski most koji je povezao Menhetn sa Bruklinom u Njujorku.
1899. – Rođen je srpski arhitekta Branislav Kojić, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti, projektant Umetničkog paviljona na Kalemegdanu.
1926. – Otvorena je Univerzitetska biblioteka u Beogradu. Prvazgrada u Srbiji napravljena namenski za biblioteku, izgrađena je uz pomoć Karnegijeve zadužbine. Naziv Univerzitetska biblioteka “Svetozar Marković” dobila je 1946.
1941. – Nemački ratni brod “Bizmark” potopio je u Drugom svetskom ratu britansku krstaricu “Hud”. Od 1.422 mornara samo trojica su preživeli.
1964. – U tuči na fudbalskoj utakmici u prestonici Perua, Limi, izazvanoj odlukom sudije da poništi gol domaće ekipe, poginulo je više od 300 ljudi.
1968. – Tokom studentskih demonstracija u Francuskoj predsednik De Gol (Gaulle) predložio je referendum; pobunjeni studenti zapalili su Parisku berzu.
1974. – Umro je popularni američki džez pijanista, kompozitor i šef orkestra Edvard Kenedi Đuk Elington (Edward Kennedy Duke Ellington). Svetsku slavu stekao je posle Drugog svetskog rata nastupajući sa svojim orkestrom širom sveta.
1981. – Predsednik Ekvadora Haime Roldos Agilera (Jaime, Aguilera) i još sedam ljudi poginulo je kada je u avionu eksplodirala podmetnuta bomba.
1982. – U iransko-iračkom ratu, iranske trupe povratile su Koramšar koji su Iračani držali 20 meseci.
1992. – Kandidat konzervativaca Tomas Klestl (Thomas Klestil) izabran je za predsednika Austrije namesto Kurta Valdhajma (Waldheim).
1992. – Kosovski Albanci održali su prve paralelne opšte izbore. Vlasti u Srbiji su te izbore proglasile nelegalnim, ali ih nisu ometale.
1993. – Na Tibetu su izbile žestoke demonstracije protiv kineskih vlasti.
1994. – U jurnjavi muslimanskih hodočasnika u Meki u Saudijskoj Arabiji poginulo je 270 ljudi.
1995. – Umro je engleski državnik i publicista Džejms Harold Vilson (James, Wilson), vođa Laburističke stranke, premijer Velike Britanije (1964-1970, 1974-76).
2000. – Izrael je, posle 22 godine povukao svoje trupe iz okupacione zone od 15 kilometara u graničnom području sa Libanom. Mirovne trupe UN ušle su u to područje 28. jula.
2000. – Hrvatska je postala 26. članica programa NATO “Partnerstvo za mir”.
2000. – Apelacioni sud u Santjagu ukinuo je imunitet bivšem čileanskom diktatoru generalu Augustu Pinočeu, čime je omogućeno da mu se sudi za kršenje ljudskih prava za vreme njegove vladavine.
2001. – Dvadeset troje ljudi je poginulo i više od 300 povređeno kada se urušila svadbena sala u Jerusalimu. To je najveća civilna tragedija u Izraelu u protekle 53 godine.
2001. – Predsednici Amerike i Rusije, Džordž Buš (George W.Bush) i Vladimir Putin, potpisali su ugovor o smanjenju svog nuklearnog oružja za dve trećine u narednih deset godina.
2004. – Đaci iz Kragujevca, gimnazijalci, doputovali su u Sarajevo (BiH) u prvu ekskurziju posle 14 godina.<


NA DANAŠNJI DAN

23. MAJ

Anatoly_Karpov_1977

1951. – Rođen ruski velemajstor Anatolij Jevgenjevič Karpov, jedan od najuspješnijih turnirskih igrača u istoriji šaha. On je kao izazivač šampiona 1975. postao prvak svijeta bez borbe, jer je Robert Fišer odbio da igra meč pod uslovima koje je propisala FIDE. Odbranio je titulu u mečevima s Viktorom Korčnojem 1978. i 1981, a izgubio je krajem 1985. u meču s Garijem Kasparovom. Tome je prethodio meč istih rivala početkom 1985, igran na šest dobijenih partija, koji je predsjednik FIDE –

 

22. MAJ

bojan-stupicawikipedia-1369120728-313565

1970. – Umro je jugoslovenski reditelj i scenograf Bojan Stupica. Od 1949. bio je reditelj i jedan od glavnih organizatora u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu, a od 1957. režirao je u beogradskom Ateljeu 212 i u Narodnom pozorištu.>>> 337. – Umro je rimski car Konstantin I Veliki, prvi rimski car koji je prihvatio hrišćanstvo u Rimskom carstvu. Godine 325. sazvao je prvi hrišćanski sabor u Nikeji. 1455. – Bitkom kod Sent Albansa u Engleskoj je počeo tridesetgodišnji “Rat dveju

21. MAJ

gty_charles_lindbergh_in_plane_1927_ss_thg_120516_ssh

1927. – Čarls Lindberg (Charles Lindbergh) prvi preleteo preko Atlantika sam u avionu Duh Sent Luisa (Spirit of St. Louis). Poleteo je 20. maja u 7:52 ujutro iz Amerike, sa aerodroma na Long Ajlendu, u blizini Njujorka. U predvečerje 21. maja sleteo je na aerodrom Burže u okolini Pariza. 100.000 oduševljenih ljudi ga je dočekalo u Francuskoj.>>> 1471. – Rođen je nemački slikar i graver Albreht Direr (Albrecht Duerer), jedan od najvećih renesansnih majstora. Izradio je portrete velike umetničke i

20. MAJ

DusanovZakonik1

1349. – Donet je Dušanov zakonik kojim su utvrđena opšta načela uređenja srpske države.>>> 1498. – Portugalski moreplovac Vasko da Gama (Vasco) stigao je u luku Kalikat, na jugozapadu Indije, otkrivši novi morski put oko Rta dobre nade. 1506. – Umro je italijanski moreplovac Kristofor Kolumbo (Cristoforo Columbo), koji je na svojim putovanjima u Novi svet otkrio Ameriku. 1799. – Rođen je francuski pisac Onore de Balzak (Honore, Balzac) Kao protagonist realističkog romana, stvorio je opus od stotinak knjiga pod