23. MAJ

23. MAJ

23/05/2015 Off By

1951. – Rođen ruski velemajstor Anatolij Jevgenjevič Karpov, jedan od najuspješnijih turnirskih igrača u istoriji šaha. On je kao izazivač šampiona 1975. postao prvak svijeta bez borbe, jer je Robert Fišer odbio da igra meč pod uslovima koje je propisala FIDE. Odbranio je titulu u mečevima s Viktorom Korčnojem 1978. i 1981, a izgubio je krajem 1985. u meču s Garijem Kasparovom. Tome je prethodio meč istih rivala početkom 1985, igran na šest dobijenih partija, koji je predsjednik FIDE – prekršivši pravilnik – prekinuo pri rezultatu 5:3 za Karpova, uz 40 remija. >>>


1430. – Zarobljena je Jovanka Orleanka (Jeanne d'Arc) i predata Englezima, koji su je potom izveli na crkveni sud i 1431. osudili na smrt i spalili na lomači.
1498. – Na lomači je spaljen italijanski dominikanski kaluđer Đirolamo Savonarola (Girolamo), politički i verski reformator u Firenci.
1514. – U Mađarskoj je počela seljačka buna pod vođstvom plemića Đerđa Dosa. Četiri meseca kasnije, ustanak je ugušen, a Doso je ubijen.
1526. – Papa Klement VII pristupio je Svetoj ligi Francuske, Venecije i Milana protiv rimsko-nemačkog cara Karla V.
1533. – Kenterberijski nadbiskup Tomas Krenmer (Thomas Cranmer) objavio je da je poništen brak kralja Henrija VIII sa Katarinom Aragonskom (Catherine of Aragon) i da je njegovo venčanje sa Anom Bolen (Anne Boleyn) legalno. To je dovelo do raskida Engleske crkve i Vatikana.
1618. – Pobunom Čeha u Pragu protiv habsburškog cara Ferdinanda II počeo je Tridesetogodišnji rat. Razljućeni građani izbacili su kroz prozor Gradske većnice careve namesnike, smatrajući ih krivim za rušenje dve protestantske crkve kod Praga. Pristalice reformacije su potom proterali jezuite i organizovali svoju vojsku.
1618. – Počeo Tridesetogodišnji rat, koji je trajao od 1618. do 1648., sa strahovitim posledicama po zahvaćene teritorije. Mada se vodio uglavnom na teritoriji današnje Nemačke, počevši kao sukob izmedju protestanata i katolika, to je bio sukob Habsburške dinastije i ostalih evropskih političkih snaga. Glad i bolesti su pratile ovaj veliki rat.
1707. – Rođen je švedski prirodnjak Karl fon Line (Carl von Linne), osnivač i prvi predsednik Švedske akademije nauka i Prirodnjačkog muzeja. Uveo je binarnu nomenklaturu biljaka.
1848. – Rođen je nemački inženjer i pronalazač Oto Lilijental (Otto Lilienthal), čiji su modeli letelica kasnije korišćeni u konstrukciji aviona.
1883. – Rođen Daglas Ferbanks (Douglas Fairbanks Snr.), filmski glumac.
1886. – Umro Henrik Ibsen, norveški pozorišni pisac. (Kuća lutaka, Heda Gabler i drugi pozorišni komadi)
1886. – Umro je nemački istoričar Leopold fon Ranke, profesor Berlinskog univerziteta i član Pruske akademije nauka, autor knjige o Prvom srpskom ustanku protiv Turaka (“Srpska revolucija” – 1829).
1903. – Prvi put uspostavljena telefonska veza izmedju Rima i Pariza.
1904. – Razjarena rulja kamenovala ministre evropskih zemalja u Port-O-Prensu, na ostrvu Haiti, u Karibima.
1906. – Umro je norveški dramski pisac Henrik Ibzen (Ibsen). Prvi uspeh donela mu je drama sa nacionalnom tematikom “Pretendenti na presto”, a svetsku slavu stekao je “Per Gintom” i “Norom”.
1908. – Rođen je američki fizičar Džon Bardin (John Bardeen), dvostruki dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1956. i 1972. Sa Vilijamom Šoklijem (William Shockley) izumeo je tranzistor.
1915. – Italija je objavila rat Austro-Ugarskoj, napuštajući neutralnost u Prvom svetskom ratu.
1926. – Liban, država na Bliskom istoku, proglašena za republiku.
1927. – Čarls Lindberg (Charles Linbergh), američki avijatičar, odlikovan ordenom francuske Legije časti.
1933. – Rođena Džoan Kolins (Joan Collins) glumica (Dinastija, i druge serije i filmovi)
1934. – U Luizijani su, u okršaju sa policijom, ubijeni Boni Parker i Klajd Barou (Bonnie Parker, Clyde Barrow), ozloglašeni razbojnički par.
1937. – Umro je američki multimilioner Džon Rokfeler (John Rockefeller), osnivač naftnog koncerna Standard Oil.
1939. – Britanski parlament usvojio je plan o stvaranju nezavisne palestinske države do 1949. u kojoj bi zajedno živeli Arapi i Jevreji.
1945. – Hitlerov ministar, Hajnrih Himler (Heinrich Himmler), izvršio samoubistvo.
1949. – Osnovana je Savezna Republika Nemačka, sa Bonom kao glavnim gradom.
1951. – Rođen ruski velemajstor Anatolij Jevgenjevič Karpov, jedan od najuspješnijih turnirskih igrača u istoriji šaha. On je kao izazivač šampiona 1975. postao prvak svijeta bez borbe, jer je Robert Fišer odbio da igra meč pod uslovima koje je propisala FIDE. Odbranio je titulu u mečevima s Viktorom Korčnojem 1978. i 1981, a izgubio je krajem 1985. u meču s Garijem Kasparovom. Tome je prethodio meč istih rivala početkom 1985, igran na šest dobijenih partija, koji je predsjednik FIDE – prekršivši pravilnik – prekinuo pri rezultatu 5:3 za Karpova, uz 40 remija.
1962. – U Beogradu je umrla srpska slikarka Zora Petrović, čije dela imaju značajno mesto u modernom srpskom slikarstvu. Bila je profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu.
1971. – U zemljotresu koji je razorio grad Bingol u istočnoj Turskoj poginulo je najmanje hiljadu ljudi.
1975. – U Ljubljani je umro istaknuti jugoslovenski i slovenački vajar Boris Kalin. Jedan je od osnivača Likovne akademije u Beogradu.
1994. – Kandidat demohrišćana Roman Hercog (Herzog) postao je predsednik Nemačke.
1997. – Predsedničke izbore u Iranu dobio je predvodnik umerene političke struje Mohamad Hatami (Mohammad Khatami).
1999. – Kandidat Socijaldemokratske partije Johanes Rau (Johannes) izabran je za predsednika Nemačke.
1999. – Avioni NATO-a su grafitnim bombama izazvali nestanak struje u gotovo celoj Srbiji.
2002. – U talasu vrućina, koji je zahvatio Indiju, umrlo je 1.030 ljudi, najviše u južnoj državi Andra Pradeš. Temperatura je dostigla rekordnih 51 stepen Celzijusa.<


NA DANAŠNJI DAN

22. MAJ

bojan-stupicawikipedia-1369120728-313565

1970. – Umro je jugoslovenski reditelj i scenograf Bojan Stupica. Od 1949. bio je reditelj i jedan od glavnih organizatora u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu, a od 1957. režirao je u beogradskom Ateljeu 212 i u Narodnom pozorištu.>>> 337. – Umro je rimski car Konstantin I Veliki, prvi rimski car koji je prihvatio hrišćanstvo u Rimskom carstvu. Godine 325. sazvao je prvi hrišćanski sabor u Nikeji. 1455. – Bitkom kod Sent Albansa u Engleskoj je počeo tridesetgodišnji “Rat dveju

21. MAJ

gty_charles_lindbergh_in_plane_1927_ss_thg_120516_ssh

1927. – Čarls Lindberg (Charles Lindbergh) prvi preleteo preko Atlantika sam u avionu Duh Sent Luisa (Spirit of St. Louis). Poleteo je 20. maja u 7:52 ujutro iz Amerike, sa aerodroma na Long Ajlendu, u blizini Njujorka. U predvečerje 21. maja sleteo je na aerodrom Burže u okolini Pariza. 100.000 oduševljenih ljudi ga je dočekalo u Francuskoj.>>> 1471. – Rođen je nemački slikar i graver Albreht Direr (Albrecht Duerer), jedan od najvećih renesansnih majstora. Izradio je portrete velike umetničke i

20. MAJ

DusanovZakonik1

1349. – Donet je Dušanov zakonik kojim su utvrđena opšta načela uređenja srpske države.>>> 1498. – Portugalski moreplovac Vasko da Gama (Vasco) stigao je u luku Kalikat, na jugozapadu Indije, otkrivši novi morski put oko Rta dobre nade. 1506. – Umro je italijanski moreplovac Kristofor Kolumbo (Cristoforo Columbo), koji je na svojim putovanjima u Novi svet otkrio Ameriku. 1799. – Rođen je francuski pisac Onore de Balzak (Honore, Balzac) Kao protagonist realističkog romana, stvorio je opus od stotinak knjiga pod

19. MAJ

pjer

1890. – Rođen je srpski karikaturista Petar – Pjer Križanić, jedan od rodonačelnika srpske i jugoslovenske karikature, pisac i esejista, jedan od osnivača “Ošišanog ježa”. U Beograd je došao 1922. i zaposlio se u “Novom listu”, a 1923. prešao je u “Politiku”. >>> 1535. – Francuski istraživač Žak Kartije (Jacques Cartier) je krenuo na svoje drugo putovanje u Severnu Ameriku, sa tri broda i 110 članova posade medju kojima su bili i dva sina indijanskog poglavice Donakone, koje je Kartije

 

18. MAJ

Aleksandar Makedonski (49)

323. p. n. e. – Aleksandar Veliki, makedonski kralj i najveći vojskovođa starog veka, umro je u 32. godini života u Vavilonu. >>>   1711. – Rodio se Rudjer Josip Bošković, dubrovački matematičar, astronom i filozof, jedšnji dann od najvećih naučnika svoga vremena. Živeo i radio u Rimu, Milanu, Parizu i Londonu. Po njemu je nazvan jedan od kratera na Mesecu. 1860. – Abrahama Linkolna proglašen za predsednika SAD. 1872. – Rodjen je Bertan Rasel (Bertrand Russell), engleski filozof, književnik,