12.JUL

12.JUL

12/07/2015 Off By
Marko-Ristić1984. – Umro srpski pisac i diplomata Marko Ristić, jedan od najaktivnijih u krugu srpskih nadrealista. Posle završenog Filozofskog fakulteta u Beogradu između dva svetska rata izdavao je i uređivao većinu nadrealističkih časopisa, a po okončanju Drugog svetskog rata bio je jugoslovenski ambasador u Francuskoj. Dela: pesme “Od sreće i od sna”, “Bez mere”, “Nox microcosmica”, eseji “Nacrt za jednu fenomenologiju iracionalnog” /sa Kočom Popovićem/, “Koje su pobude i kakvi uspesi školske filozofije”, “Smrt fašizmu – sloboda narodu”, “Književna politika”, “LJudi u nevremenu”, “Od istog pisca”, “Krleža”, “Prostor – vreme”, “Politička književnost”, “Nacer tiempo”, “Svedok ili saučesnik”.>>>

100. p. n. e. – Rođen rimski vojskovođa, pisac i državnik Gaj Julije Cezar, jedna od najčuvenijih ličnosti klasične istorije.
1536. – Umro holandski humanista Dezider Erazmo Roterdamski, koji je znatno uticao na nemačku reformaciju, a u delima je satirično prikazao društvo, u prvom redu razuzdano rimokatoličko sveštenstvo i papu. Reformu crkve je zamišljao kao reformu klera i crkvenih opština, a ne dogmi i po tome se razlikovao od Martina Lutera. Djela: “Domaći razgovori”, “Pohvala ludosti”.
1543. – Engleski kralj Henri Sedmi oženio se šesti put, venčavši se Katarinom Par, udovicom lorda Latimera, jedinom suprugom koja ga je nadživela.
1682. – Umro francuski astronom Žan Pikar, koji je prvi precizno izmjerio stepen meridijanskog luka i omogućio tačnije izračunavanje poluprečnika Zemlje. Pokrenuo je 1679. astronomski almanah “Connaissance des temps” koji i sada izlazi.
1817. – Rođen američki pisac Henri Dejvid Toro, jedan od najboljih američkih esejista. Pisao je protiv ropstva, otimačkog rata SAD protiv Meksika od 1846. do 1848. u korist robovlasničkog Juga, propovedao je vraćanje prirodi i spajao mistiku, filozofiju prirode i transcendentalizam. Dela: “Život u šumi” /zbirka od 18 eseja/, “Dnevnik” /14 knjiga/, eseji “Građanska neposlušnost”, “Ropstvo u Masačusetsu”, “Odbrana Džona Brauna”.
1854. – Rođen američki industrijalac Džordž Istman, jedan od pionira fotografije i filma, osnivač kompanije “Kodak”. Lansirao je 1844. osetljivi fotografski papir, a 1899. jednostavnu foto-kameru i potom iste godine celuloidnu filmsku traku prilagođenu kameri.
1869. – Francuski car Šarl Luj Napoleon Treći Bonaparta prihvatio uvođenje parlamentarnog sistema.
1884. – Rođen italijanski slikar i vajar Amedeo Modiljani, čija su dela jedinstvena po prepoznatljivoj izduženosti figura. U Parizu je živio od 1906. do smrti 1920. i jedan je od najznačajnijih predstavnika “Pariske škole”. Najviše je slikao ženske aktove i portrete, a u mladosti se bavio i skulpturom.
1904. – Rođen čileanski pisac i diplomata Neftali Rikardo Rejes Basoalto, poznat kao Pablo Neruda, najveći liričar Latinske Amerike, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971. U početku je bio pod uticajem modernista i postromantičara, potom je poetsku žestinu i čulnost kombinovao tradicionalnom pesničkom formom, a oprobao se i u slobodnijoj pesničkoj tehnici nadrealističkim elementima. Kasnije faze karakteriše jače osećanje tuge zbog prolaznosti svega, ali i nova vera u ljudske i društvene vrednosti. Kao diplomata je službovao u Burmi, Argentini i Meksiku. Dela: pesničke zbirke “Praznična pesma”, “Suton”, “Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pesma”, “Pokušaj beskonačnog čoveka”, “Boravak na Zemlji”, “Španija u srcu”, “Treći boravak, 1935-1945”, “Opšta pesma”, “Grožđe i vetar”, “Elementarne ode”.
1906. – Francuski artiljerijski kapetan jevrejskog porijekla Alfred Drajfus – lažno optužen 1894. da je Nemačkoj izdavao vojne tajne i potom osuđen na doživotnu robiju – rehabilitovan je, vraćen u vojsku i unaprijeđen u čin majora.
1910. – U avionskoj nesreći poginuo engleski proizvođač automobila i pilot Čarls Stjuart Rols, koji je s Frederikom Henrijem Rojsom 1906. osnovao kompaniju za proizvodnju automobila “Rols-Rojs”. Rols je prvi pilot koji je – u junu 1910. – preletio La Manš u oba pravca bez zaustavljanja i prvi britanski pilot koji je izgubio život u avionskoj nesreći.
1920. – Panamski kanal, prokopan između Atlantskog i Tihog okeana zvanično je otvoren, šest godina nakon je kroz njega prošao prvi brod.
1941. – SSSR i Velika Britanija u Drugom svetskom ratu u Moskvi potpisali ugovor o uzajamnoj pomoći i zajedničkoj borbi protiv nacističke Nemačke.
1941. – U Cetinju u Drugom svjetskom ratu, na skupštini crnogorskih kvislinga, proglašena “suverena i nezavisna” Crna Gora pod italijanskim protektoratom. “Vlada” te “nezavisne države” pala je već sutradan, izbijanjem opštenarodnog ustanka protiv okupatorskih snaga fašističke Italije.
1960. – Francuska priznala nezavisnost dotadašnjih kolonija u Africi: Dahomeja, Nigera, Gornje Volte, Obale Slonovače, Čada, Centralne Afrike i Konga.

1979. – Gilbertova ostrva u Tihom okeanu stekla nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta pod nazivom Republika Kiribati, poslije 87 godina britanske kolonijalne uprave.
1984. – Umro srpski pisac i diplomata Marko Ristić, jedan od najaktivnijih u krugu srpskih nadrealista. Posle završenog Filozofskog fakulteta u Beogradu između dva svetska rata izdavao je i uređivao većinu nadrealističkih časopisa, a po okončanju Drugog svetskog rata bio je jugoslovenski ambasador u Francuskoj. Dela: pesme “Od sreće i od sna”, “Bez mere”, “Nox microcosmica”, eseji “Nacrt za jednu fenomenologiju iracionalnog” /sa Kočom Popovićem/, “Koje su pobude i kakvi uspesi školske filozofije”, “Smrt fašizmu – sloboda narodu”, “Književna politika”, “LJudi u nevremenu”, “Od istog pisca”, “Krleža”, “Prostor – vreme”, “Politička književnost”, “Nacer tiempo”, “Svedok ili saučesnik”.
1993. – Zemljotres na severu Japana aktivirao klizišta i pokrenuo džinovske morske talase, usmrtivši skoro 200 ljudi.
1996. – Britanski prestolonasljednik princ Čarls i princeza Dajana sporazumjeli se o uslovima razvoda, okončavši 15-ogodišnji brak.
1997. – Kubanska vlada posle laboratorijskih ispitivanja potvrdila da su autentični posmrtni ostaci legendarnog gerilskog vođe Ernesta Če Gevare, pronađeni u Boliviji i potom prebačeni na Kubu, na osnovu sporazuma vlada dvu zemalja.
1998. – Francuska pobedom u Parizu u finalu Svetskog fudbalskog prvenstva nad Brazilom rezultatom 3:0 prvi put postala prvak sveta u fudbalu.
2001. – U Kravici kod Bratunca položen kamen temeljac za izgradnju centralnog spomen – oblježja za više od 4.000 srpskih žrtava, nastradalih u otadžbinskom ratu sa prostora Birča i srednjeg Podrinja.
2004. – Komisija Regulatorne agencije za komunikacije dodelila Hrvatskim telekomunikacijama iz Mostara licencu trećeg dži-es-em operatera u BiH.
2004. – Skupština Crne Gore usvojila Zakon o državnim simbolima, kojim je određeno da zastava bude crvena sa zlatnim orlom na sredini, grb dinastije Petrovića, a himna pesma “Oj, svetla majska zoro”.
2007. – Obeleženo 15 godina od stradanja Srba u Podrinju na Petrovdan 1992. godine.<


NA DANAŠNJI DAN

tesla10. JUL

1856. – U selu Smiljani, kod Gospića u Hrvatskoj, rođen je Nikola Tesla, naučnik i pronalazač na polju

 

 

 

_ivan-goran-kovacic_9. JUL

1943. – Četnici su u Drugom svetskom ratu tokom bitke na Sutjesci, u obračunu s partizanima kraj sela

 

 

 

15054-televizija-580x3268. JUL

1956. – U Beogradu je emitovan prvi eksperimentalni TV prenos, povodom proslave stogodišnjice rođenja Nikole Tesle. Program iz