27. APRIL

27. APRIL

27/04/2015 Off By

t_611195_pinkjeca_cool_m
1830. – Beograd je dobio prvo ulično osvetljenje – fenjere sa svećama.>>>


1521. – Urođenici filipinskog ostrva Maktan ubili su portugalskog moreplovca Ferdinanda Magelana (Magellan) koji je predvodio ekspediciju na prvom putovanju oko sveta.
1737. – Rođen je engleski istoričar Edvard Gibon (Edward Gibbon), autor dela “Opadanje i propast Rimskog carstva”.
1791. – Rođen je američki pronalazač Semjuel Finli Breze Morze (Samuel Finley Brese Morse), izumitelj telegrafa i Morzeove azbuke.
1822. – Rođen je američki general i državnik Julisiz Simpson Grant (Ulysses), predsednik SAD od 1869. do 1877. U Američkom građanskom ratu (1861-65) predvodio je armiju Severa i prisilio na kapitulaciju komandanta snaga Konfederacije Roberta Lija (Lee).
1830. – Južnoamerički vojskovođa i prvi predsednik Kolumbije Simon Bolivar, optužen za diktatorske ambicije, podneo je ostavku.
1830. – Beograd je dobio prvo ulično osvetljenje – fenjere sa svećama.
1909. – Grupa pod nazivom “Mladi Turci” oborila je sa vlasti turskog sultana Abdula Hamida.
1915. – Umro je ruski kompozitor i pijanista Aleksandar Nikolajevič Skrjabin, preteča ekspresionizma u muzici (“Božanstvena poema”, “Prometej”, “Poema ekstaze”).
1932. – Rođen je bivši južnoafrički ministar inostranih poslova Pik Bota (Botha), koji je 17 godina, koliko je bio na tom položaju, nastojao da ubedi svet da je aparthejd pravo rešenje za rasne razdore.
1937. – Umro je italijanski revolucionar Antonio Gramši (Gramsci), osnivač Komunističke partije Italije 1921. godine.
1941. – U Atinu, u Drugom svetskom ratu, ušli su nemački tenkovi.
1945. – Uhapšen je italijanski diktator Benito Musolini (Mussolini). Streljan je narednog dana u mestu Donga, na obali jezera Komo.
1950. – Velika Britanija je priznala Izrael.
1956. – Roki Marćano (Rocky Marciano) povukao se iz boksa kao jedini nepobeđeni svetski šampion u teškoj kategoriji.
1960. – Proglašena je nezavisnost afričke države Togo, bivše francuske kolonije.
1961. – Sijera Leone je stekla nezavisnost od Velike Britanije.
1972. – U Bukureštu je umro Kvame Nkrumah (Kwame), prvi premijer i predsedik Gane i jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.
1978. – Avganistanske vojne snage preuzele su vlast u zemlji i uspostavile vladu zasnovanu na islamskim principima. Predsednik Mohamed Daud (Mohammed Daoud) je ubijen, a novi predsednik Nur Mohamed Taraki proklamovao je Demokratsku Republiku Avganistan.
1992. – Nakon raspada SFRJ proglašena je Savezna Republika Jugoslavija (SRJ), zajednička država Srbije i Crne Gore, koja je trajala nepunih 11 godina. SRJ je proglašena na osnovu Ustava (“Žabljački ustav”) donetog istog dana. Prethodno su poslanici u Saveznom veću Skupštine SFRJ usvojili Deklaraciju o stvaranju SRJ.
1992. – Zambijski vojni avion u kojem su bili fudbalski reprezentativci te afričke zemlje, srušio se u Atlantski okean blizu Gabona. Poginulo je svih 30 putnika.
1992. – Rusija i još 12 bivših sovjetskih republika su postale članice Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke.
1993. – Eritreja je stekla nezavisnost od Etiopije posle tri decenije građanskog rata i referenduma na kojem su građani glasali za nezavisnost.
1993. – Predstavnici Kine i Tajvana počeli su u Singapuru razgovore, prve od završetka kineskog građanskog rata 1949. godine.
1997. – U Hongkongu je zvanično otvoren najduži viseći drumsko-železnički most u svetu, koji je povezao grad s novim aerodromom.
1999. – U vazduhoplovnim napadima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođen je centar Surdulice. Poginulo je 17 ljudi, ranjeno je 11, a oko 300 civilnih objekata je srušeno ili oštećeno.
2001. – Rusija je potpisala ugovor sa Severnom Korejom o poboljšanju kvaliteta oružja koje je ta zemlja dobila tokom sovjetske ere.
2003. – Na predsedničkim izborima u Paragvaju pobedio je Nikanor Duarte Frutos čime je nastavljen kontinuitet 55 godišnje vladavine njegove partije Kolorado koja je u svetu najduže na vlasti.
2005. – Najveći avion na svetu, evropski “Erbas A380”, obavio je svoj prvi let. Avion je dugačak kao osam londonskih autobusa, ima prostor u krilima dovoljan za parkiranje 70 automobila, a na dva nivoa može da primi 800 putnika. Avion je svojim kapacitetima preuzeo primat “Boinga 747” kao najvećeg aviona koji je ikada leteo.<


NA DANAŠNJI DAN

 

26. APRIL

cernobil

1986. – Eksplodirao je četvrti blok nuklearne centrale u Černobilju u Ukrajini. Radioaktivni oblaci prekrili su gotovo celu Evropu, a posledice, ove do sada najveće nuklearne katastrofe, još uvek se ispituju. Nuklearna centrala trajno je zatvorena 15. decembra 2000. godine>>> 121. – Rođen je rimski filozof i car Marko Aurelije Antonije. Tokom ratnih pohoda u Evropi i Aziji vodio je beleške koje su objavljene posle njegove smrti pod naslovom “Samom sebi”. 1452. – Rođen je italijanski slikar, vajar, pronalazač i

25.APRIL

filip

1765. – Rođen je srpski guslar Filip Višnjić, najistaknutiji srpski pesnik u prvoj polovini 19. veka, “Homer srpske epske književnosti”. Taj Srbin iz BiH, slep od osme godine, rano je počeo da uz gusle stvara prelepe pesme o borbama za oslobođenje od Turaka, krstareći balkanskim krajevima od Temišvara do Skadra, od Banjaluke do Smedereva. Priključio se 1809. Prvom srpskom ustanku i postao “pesnik bune”. Posle sloma ustanka 1813. prešao je u Srem i nastanio u selu Grk, u kojem je

24. APRIL

_41428762_kosovo1_416

1987. – Slobodan Milošević, tadašnji predsednik Predsedništva Saveza komunista Srbije, posetio je Kosovo Polje i dao podršku Srbima sa Kosova koji su se žalili na sve agresivniji nacionalizam kosovskih Albanaca. Ta podrška, simbolično izražena rečenicom “Niko ne sme da vas bije”, označila je početak srpskog populističkog talasa na čijem će čelu u narednih 13 godina biti Slobodan Milošević>>> 1731. – Umro je engleski pisac Danijel Defo (Daniel Defoe), autor romana “Robinson Kruso”. 1792. – Francuski kapetan Klod Žozef Ruže de

 

 

23. APRIL

drugi

1815. – U Takovu su srpske starešine odlučile da podignu Drugi srpski ustanak, jer srpski narod nije više mogao da izdrži zulum Turaka, koji su, posle sloma Prvog srpskog ustanka 1813, ponovo zaposeli Srbiju. Za vođu ustanka izabran je Miloš Obrenović. Porta je požurila da silom uguši ustanak, ali je Miloš i vojničkim i diplomatskim akcijama uspeo da nadvlada aspiracije Otomanskog carstva. Tome je doprinela i Rusija, koja je, posle sloma Napoleona, bila u mogućnosti da izvrši pritisak na Portu.