14. APRIL

14. APRIL

14/04/2015 Off By

1883. – Rođen je srpski pisac Sima Pandurović, jedan od osnivača srpske moderne. Pošto je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu, bio je gimnazijski profesor u Valjevu i Beogradu, a uređivao je i više časopisa, uključujući “Misao”. Kritika je oštro reagovala na njegovu prvu zbirku pesama “Posmrtne počasti”, prožetu pesimizmom, u kojoj je dramatično opevao bolnu tragediju ljubavi, duševne krize i gorčine, nespokoj, pobunu i smrt. Kasniji stihovi, u kojima preovladava rezignacija, misaono su bogatiji. Ispevao je i niz rodoljubivih pesama. Prevodio je s francuskog i engleskog – posebno su vrsni njegovi prevodi dela Vilijema Šekspira. Ostala dela: zbirke pesama “Dani i noći”, “Okovani slogovi”, “Stihovi”, “Pesme”, knjige eseja “Razgovor o književnostri”, “Ogledi iz estetike”. >>> _sp-pesnik-sima-pandurovic


1629. – Rođen je holandski matematičar i astronom Kristijan Hajgens (Christian Huygens). Otkrio je prsten oko Saturna i konstruisao časovnik sa klatnom.
1759. – U Londonu je umro nemački kompozitor Georg Fridrih Hendl (Friedrich Handel). Njegov veliki opus sadrži opere, oratorije i veliki broj kompozicija za orkestar, a najpoznatiji su oratoriji “Mesija”, “Izrael u Egiptu” i “Saul”.
1849. – Na inicijativu revolucionarnog lidera Lajoša Košuta (Lajos Kosuth) Mađarska je proglasila nezavisnost od Austrije.
1865. – Predsednik SAD Abraham Linkoln (Lincoln) smrtno je ranjen uatentatu nekoliko dana nakon završetka građanskog rata. Na njega je u loži vašingtonskog pozorišta pucao Džon But (John Booth). Preminuo je sledećeg dana, a novi predsednik postao je Endrju Džonson (Andrew Johnson).
1883. – Rođen je srpski pisac Sima Pandurović, jedan od osnivača srpske moderne. Pošto je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu, bio je gimnazijski profesor u Valjevu i Beogradu, a uređivao je i više časopisa, uključujući “Misao”. Kritika je oštro reagovala na njegovu prvu zbirku pesama “Posmrtne počasti”, prožetu pesimizmom, u kojoj je dramatično opevao bolnu tragediju ljubavi, duševne krize i gorčine, nespokoj, pobunu i smrt. Kasniji stihovi, u kojima preovladava rezignacija, misaono su bogatiji. Ispevao je i niz rodoljubivih pesama. Prevodio je s francuskog i engleskog – posebno su vrsni njegovi prevodi dela Vilijema Šekspira. Ostala dela: zbirke pesama “Dani i noći”, “Okovani slogovi”, “Stihovi”, “Pesme”, knjige eseja “Razgovor o književnostri”, “Ogledi iz estetike”.
1900. – Predsednik Francuske Emil Lube (Loubet) otvorio je u Parizu Međunarodnu izložbu koja se prostirala na 547 jutara, najveću te vrste u istoriji Evrope.
1904. – Rođen je engleski pozorišni i filmski glumac Ser Džon Gilgud (John Gielgud). Slavu je stekao ulogama Šekspirovih junaka, a filmsku nagradu Oskar dobio je 1981. za ulogu u filmu “Artur”.
1907. – Rođen je haićanski predsednik Fransoa Divalije (Francois Duvalier), “Papa Dok”. Bio je predsednik-diktator Haitija od 1957. do smrti 1971. godine.
1914. – Umro je američki filozof i logičar Čarls Sanders Pirs(Charles Sanders Peirce), osnivač pragmatizma, pravca kojeg je kasnije razvio Vilijam Džejms (William James).
1917. – Umro je poljski lekar Ludovik Lazar Zamenhof (Lazarus Ludwig), izumitelj veštačkog jezika esperanto. Pod pseudonimom Dr Esperanto izdao je 1887. godine udžbenik novostvorenog jezika “Lingvo Internacia”.
1930. – Ruski pesnik Vladimir Vladimirovič Majakovski, jedan od utemeljivača ruskog futurizma, autor lirskih poema “Oblak u pantalonama” i “Flauta kičma”, izvršio je samoubistvo u Moskvi.
1931. – U Španiji je proglašena republika nakon abdikacije ibekstva iz zemlje kralja Alfonsa III. Republiku je 1939, posle trogodišnjeg građanskog rata, ukinuo general Francisko Franko.
1945. – Savezničke trupe uhapsile su nemačkog diplomatu ipolitičara Franca fon Papena (Franz) i izručile ga sudu za ratne zločine u Nirnbergu. Oslobođen je krivice, kasnije je u Nemačkoj osuđen na osam godina zatvora, ali je pušten već 1949.
1969. – Umro je srpski književni istoričar Petar Kolendić, profesor Beogradskog univerziteta i član Srpske akademije nauka i umetnosti, poznat po studijama i raspravama o staroj dubrovačkoj i dalmatinskoj književnosti.
1975. – U Sikimu (severoistočna Indija) ukinuta je monarhija i proglašena republika. Sikim je postao 22. država Indijske Unije.
1986. – Umrla je francuska književnica Simon de Bovoar (Simone de Bovoar), životna saputnica Žan Pol Sartra (Jean Paul Sartre). Njena knjiga “Drugi pol” bila je inspiracija feminističkog pokreta.
1988. – U Ženevi su Avganistan i Pakistan potpisali sporazum oAvganistanu, a SSSR i SAD su dali izjave o nemešanju i neintervenciji. Sporazumom je predviđen povratak avganistanskih izbeglica iz Pakistana i povlačenje sovjetskih trupa iz Avganistana.
1994. – Dva američka borbena aviona F-15 greškom su, iznad severnog Iraka, oborila dva američka helikoptera, usmrtivši svih 26 ljudi u njima.
1995. – Svetska zdravstvena organizacija saopštila je da u bivšoj Jugoslaviji ima oko milion ljudi kojima je potrebna medicinska pomoć zbog psiholoških trauma izazvanih ratom.
1999. – Najmanje 75 ljudi je poginulo, a 25 je teško ranjeno uMetohiji u dve izbegličke kolone koje su raketirali avioni NATO-a.
1999. – Pakistan je izvršio probu balističke rakete dometa 2.000 kilometara, sposobnu da nosi nuklearne projektile.
2000. – Mitingom u centru Beograda, pod geslom “Stop teroru – zademokratske izbore”, srpska opozicija počela je koordiniranu akciju za demokratske promene u zemlji.
2003. – Na zasedanju u Luksemburgu šefovi diplomatija Evropskeunije (EU) odlučili su da zabrane ulazak na teritoriju EU svim licima na Balkanu koja pomažu haškim optuzenicima na slobodi.
2003. – U blizini Bagdada američke specijalne snage uhapsile subivšeg lidera palestinskog gerilskog pokreta Abu Abasa (Abbas), optuženg da je organizovao otmicu italijanskog putničkog broda “Akile Lauro” 1985. godine i ubistvo Amerikanca Leona Klinghofera (Klinghoffer) koji je bačen u Sredozemno more.
2006. – Umro je Beri (Berry) Nelson, glumac koji je prvi oživeo lik čuvenog britanskog agenta 007 Džejmsa Bonda u TV adaptaciji “Kazino Rojala” 1954. godine.<


NA DANAŠNJI DAN

13. APRIL

pnc-145

1869. – U Pančevu je izašao prvi broj nedeljnika “Pančevac”. U ovom listu objavljen je prvi prevod na srpski jezik “Komunističkog manifesta”. List je više puta zabranjivan i obnavljan

 

 

 

12. APRIL

gagarin

1961. – Sovjetski Savez je lansirao prvog čoveka u kosmos. U svemirskom brodu “Vostok I” kosmonaut Jurij Gagarin načinio je krug oko Zemlje za 108 minuta

 

 

 

 

11. APRIL

slavko

1999. – U Beogradu je ubijen novinar Slavko Ćuruvija, vlasnik listova “Dnevni telegraf” i “Evropljanin”. Ubistvo nije razjašnjeno.

 

 

 

10. APRIL

titanik

1912. – Titanik otpočinje svoje prvo i poslednje putovanje. Posle sudara sa ledenim bregom u severnom Atlantiku, Titanik je potonuo, a od 2224 putnika utopilo se 1517