9. maj

9. maj

09/05/2020 Off By BERB

 

1945 – Nemački feldmaršal Vilhelm Kajtel (Wilhelm Keitel) potpisao je u Berlinu završni dokument o okončanju Drugog svetskog rata. U ime saveznika dokument su potpisali sovjetski maršal Georgij Žukov i britanski general Artur Teder. Dokument o bezuslovnoj predaji Nemačke potpisan je 7. maja u Remsu.

1502 – Španski moreplovac Kristofer Kolumbo (Cristoforo Colombo) isplovio je iz španske luke Kadiz na četvrto i poslednje putovanje u Novi svet. Kolumbo je umro 1506. u Španiji uveren da je na svojim putovanjima stigao u Aziju.

1512. – Nemački car Karlo V osudio Martina Lutera kao jeretika zbog napada na papsko pravo izdavanja indulgencija (oproštaj grehova za zlato)

1788 – Britanski parlament je ukinuo trgovinu robljem.

1800 – Rodjen je Džon Braun (John Brown), borac za ukidanje ropstva u SAD. Izvršio je čuveni napad na arsenal u Harpers Feriju 1859, zbog čega je optužen za izdaju i pobunu robova i osudjen na smrt vešanjem. Njegovo pogubljenje 2. decembra 1859. dovelo je do zaoštravanja borbe abolicionista i robovlasnika.

1805 – Umro je jedan od najvećih nemačkih i svetskih pesnika Fridrih Šiler (Friedrich Schiller). Veliku slavu stekao je dramama “Razbojnici”, “Don Karlos” i “Vilhelm Tel”, koje su i danas na repertoarima svetskih pozorišta.

1850 – Umro je francuski hemičar Žozef Gejlisak (JosephGay-Lussac), koji je utvrdio da se pritisak gasa povećava u zavisnosti od temperature.

1860 – Rodjen je škotski pisac Džejms Metju Beri (James Matthew Barrie), autor knjige o Petru Panu.

1873. – Rođen Hauard Karter, engleski arheolog, egiptolog, otkrio grobnice Tutmesa IV, Hatšepsut, Amenofisa I i Tutankamona

1877 – Rumunija je proglasila nezavisnost, mesec dana nakon što je sklopila savez sa Rusijom protiv Otomanskog carstva.

1901 – U Melburnu je otvoren prvi parlament Australije.

1911 – Grupa oficira, učesnika u dvorskom prevratu i ubistvu kralja Aleksandra Obrenovića 1903, osnovala je u Beogradu tajnu organizaciju “Ujedinjenje ili smrt” (“Crna ruka”).

1924. – Rođen Martin Jonaš, slikar – naivac, osnivač prve seoske galerije slika u Kovačici

1926 – Amerikanci Ričard Berd (Richard Byrd) i Flojd Benet (Floyd Bennett) prvi su preleteli avionom Severni pol.

1927. – Jugoslovenski piloti Tadija Sondermajer i Leonid Bajdak vratili se sa istorijskog leta na liniji Beograd – Pariz – Bagdad – Bombaj

1927 – Kanbera je postala glavni grad Australije umesto Melburna.

1931 – Umro je američki fizičar Albert Majkelson (Michelson) koji je pomoću rotirajućeg ogledala odredio tačnu brzinu svetlosti. Nobelovu nagradu za fiziku dobio je 1907.

1936 – Italija je zvanično okupirala Abisiniju (Etiopija) i italijanskog kralja Vitorija Emanuela III (Vittorio Emanuele) proglasila abisinskim carem.

1939. – Rođen Đoko Vještica, novinar i urednik Radio-televizije Studio B

1944. – Obnovljen Jugoslovenski crveni krst

1945 – Nemački feldmaršal Vilhelm Kajtel (Wilhelm Keitel) potpisao je u Berlinu završni dokument o okončanju Drugog svetskog rata. U ime saveznika dokument su potpisali sovjetski maršal Georgij Žukov i britanski general Artur Teder. Dokument o bezuslovnoj predaji Nemačke potpisan je 7. maja u Remsu.

1946 – Kralj Vitorio Emanuele III je abdicirao, a Italija je postala republika.

1946. – Na snagu stupio prvi Zakon o državnim matičnim knjigama FNRJ, ovaj datum obeležava se kao Dan matičara Srbije

1948 – Komunistička partija Jugoslavije odbacila je optužbe sovjetskih komunista protiv politike jugoslovenskog rukovodstva. Usledila je Rezolucija Informbiroa i višegodišnji politički i ekonomski pritisak tadašnjeg sovjetskog bloka na Jugoslaviju.

1950 – Ministar inostranih poslova Francuske Rober Šuman (Robert Schuman) uputio je poziv za pomirenje Francuske i Nemačke i predložio stvaranje Zajednice za ugalj i čelik, prethodnice Evropske unije. Šumanov plan je 1951. godine potpisalo šest zemalja. Ovaj datum obeležava se kao Dan evropskih integracija.

1952 – Širom Jugoslavije održani su masovni protesti zbog Londonskog sporazuma kojim je Zona “A” Slobodne teritorije Trst pripala Italiji.

1958. – Rođen Slobodan Ćustić, pozorišni, filmski i TV glumac, upravnik Beogradskog dramskog pozorišta

1960 – SAD su postale prva zemlja u kojoj su legalizovane pilule za sprečavanje začeća.

1976 – Ulrike Majnhof (Meinhof), vodja zapadnonemačke terorističke grupe “Bader-Majnhof”, obesila se u zatvorskoj ćeliji.

1978 – U parkiranom automobilu u centru Rima pronadjeno je telo bivšeg italijanskog premijera Alda Mora, kojeg su teroristi “Crvenih brigada” oteli 54 dana ranije.

1986 – Umro je nepalski planinar Tenzing Norgaj (Norgay) koji je sa Novozelandjaninom Edmundom Hilarijem (Hillary) u maju 1953. prvi osvojio “krov sveta” Maunt Everest.

1993 – Počeli su sukobi Hrvata i Muslimana u Mostaru koji su doveli do podele grada na muslimanski i hrvatski deo. Muslimani i Hrvati su do tada bili saveznici u borbama protiv Srba u bosanskom ratu (1992-95).

1995 – Na kraju trodnevne proslave 50-godišnjice završetka Drugog svetskog rata u Evropi i Dana pobede, svetski lideri pozvali su na globalno pomirenje. Centralne proslave održane su u Parizu i Moskvi.

1996 – Joveri Museveni (Yoweri) pobedio je na prvim predsedničkim izborima organizovanim u Ugandi posle 16 godina.

2001 – Predsedniku SR Jugoslavije Vojislavu Koštunici u Njujorku je uručena nagrada Instituta Istok-Zapad za svetskog državnika godine.

2001 – U haosu koji je na stadionu u Akri (Gana) nastao kada je policija bacila suzavac na razjarene navijače, 126 ljudi izgubilo je život.

2002 – U eksploziji nagazne mine tokom proslave Dana pobede, u južnoj ruskoj republici Dagestanu u gradu Kaspijsk, poginulo je 42, a povredjeno je 150 osoba.

2004 – Čečenski predsednik Ahmad Kadirov i još 24 osobe poginuli su u eksploziji bombe na stadionu u Groznom, glavnom gradu Čečenije, tokom proslave Dana pobede.

2010 – Lina Horn (Lena), džez pevačica koja je probila medjurasne barijere i postala jedna od prvih crnkinja slavnih u Holivudu i na Brodveju, umrla je u 93. godini.

2012 – Slika američkog ekspresioniste Marka Rotkoa prodata je na Kristijevoj (Christie's) aukciji u Njujorku za 86,9 miliona dolara i postala najskuplje delo savremene umetnosti prodato na aukcijama.

2015 – Rusija je održala ogromnu vojnu paradu na Crvenom trgu, u sklopu proslave 70. godišnjice pobede nad fašizmom. Proslavu je obeležilo skoro potpuno odsustvo evropskih lidera koji su bojkotovali paradu u znak protesta zbog ruskih akcija u Ukrajini.

2015 – U obračunu pripadnika makedonske policije sa naoružanom terorističkom grupom u Kumanovu poginulo je osam policajaca i 14 napadača.

2016 – Bivši gradonačelnik grada Davaoa, Rodrigo Duterte postao je novi predsednik Filipina.♦