KORONAVIRUS: Kriza lekara na Zapadnom Balkanu!

KORONAVIRUS: Kriza lekara na Zapadnom Balkanu!

06/04/2020 Off By BERB

Nemački dnevnik Tagesšpigel (Der Tagesspiegel) navi se koronavirusom u Srbiji. Piše da u nevolji koja ih je snašla, srpske vlasti odlučile su da zaigraju na kartu patriotizma. Zbog “rastućeg pritiska na zdravstveni sistem” pozvale su lekare i medicinske sestre iz Srbije koji rade u inostranstvu da “svojim znanjem i iskustvom” pomognu zemlji u borbi protiv korona virusa. Vlasti su ponosno saopštile da se apelu odazvalo 300 lekara, uglavnom iz Nemačke i SAD. Ali u stvarnosti, poziv u pomoć je kod većine od oko 10.000 srpskih lekara koji rade u inostranstvu naišao na odbijanje, pa i na negodovanje.


Među malim brojem medicinskih radnika koji su se odazvali pozivu Beograda, najviše je onih koji su se zatekli u Srbiji i koji zbog zatvorenih granica ne mogu da se vrate u zemlje u kojima rade, ocenio je dnevnik u komentaru pod naslovom “Samo ne nazad u domovinu”.

Kod pojedinih srpskih lekara u inostranstvu poziv je čak izazvao ogorčenje. Traumatolog Nikola Vukelić, koji radi u nemačkom gradu Oldenburgu, ocenio je da su promena razmišljanja i poziv došli prekasno. Uz ocenu da je država Srbija “u poslednjih 30 godina učinila sve da otera ljude iz zemlje”, Vukelić je za srpske medije rekao da je ovo “prava prilika da se ljudi koji su na birou uvedu u zdravstveni sistem”, piše Tagesšpigel.

Dugogodišnji odlazak medicinskog osoblja ozbiljno zaoštrava probleme sa kojima se zemlje Balkana sučavaju u vreme pandemije. Ali nisu samo daleko veće plate razlog koji je mnoge zdravstvene radnike naterao u emigraciju, već je to i zapuštenost zdravstva u matičnim državama. Egzodusu lekara i stručnog medicinskog osoblja zato se i ne vidi kraj.

Samo u Nemačkoj se broj zaposlenih u zdravstvu sa prostora Zapadnog Balkana tokom 2019. godine povećao za više od 12 posto na preko 50.000. Oni uglavnom dolaze iz Bosne i Hercegovine, Srbije i sa Kosova. Ali i članice Evropske unije Bugarska, Hrvatska i Rumunija imaju visok odliv lekara.

Rumuniju je, od njenog ulaska u EU 2007. godine pa do 2015. godine napustilo više od 14.000 lekara. Rumunske sindikalne organizacije procenjuju da je broj medicinskih tehničara i negovatelja koji su emigrirali trostruko veći.

Vlasti u Bukureštu su 2018. godine apsurdno nisku platu mladih lekara od svega 344 evra podigle na 902 evra neto. Pa ipak, u zemlji sa najnižim izdvajanjem za zdravstvo u EU, u unutrašnjosti često još samo penzionisani lekari održavaju rasklimani zdravstveni sistem kako-tako u životu, piše nemački list.

Na Zapadnom Balkanu postoji, međutim, i paradoks visoke nezaposlenosti među lekarima. U istoj nedelji u kojoj je Vlada Srbije pozvala srpske lekare da se vrate iz inostranstva, samo u Niškom okrugu su, prema istraživanju portala Južne vesti, na birou za zapošljavanje bila 434 lekara.

Nemački dnevnik piše da su u državama poput Srbije i Bosne i Hercegovine diplomcima često uskraćuje mogućnost specijalizacije, a time i šanse za zapošljavanje.

“Moraš da budeš član stranke, ili da tutneš nekom korumpiranom rukovodećem lekaru hiljade evra”, preneo je nemački dnevnik reči stručnjaka za dijalizu Andreje Matića, koji je posao pronašao u Sloveniji.

List procenjuje da medicinsko osoblje u Srbiji nema puno koristi ni od obećanja predsednika Aleksandra Vučića da će plate u zdravstvu zbog krize biti povećane za 10 posto.

“Iako sada političari i mediji slave lekare i negovatelje kao heroje, u njihovoj radnoj svakodnevici ništa se nije poboljšalo. Tako je uprava bolnice u Nišu najavila da će svim saradnicima koji zbog sumnje u infekciju moraju u samoizolaciju, primanja biti smanjena za trećinu”, konstatuje Tagesšpigel a prenosi Euroaktiv.♦