25. mart

25. mart

25/03/2020 Off By BERB

 

1196. Veliki župan Raške Stefan Nemanja predao je vlast drugorođenom sinu Stefanu, koji je 1217. krunisan kao prvi srpski kralj (Prvovenčani). Najstariji sin Vukan je kao veliki knez zadržao Zetu, Trebinje, Toplicu i Hvosno, a najmlađi sin Rastko se zamonašio.

1611. Rođen je turski putopisac Evlija Čelebija, koji je od 1630. proputovao Osmanlijsko carstvo, a svoja zapažanja objavio u čuvenim “Putopisima” u 10 knjiga.

1807. U Engleskoj je zabranjena trgovina robljem.

1821. Grci su na Peloponezu počeli ustanak protiv Turaka, koji je nakon 12 godina završen priznavanjem nezavisnosti Grčke.

1844. Proglašen je Prvi srpski građanski zakonik, koji je odigrao značajnu ulogu u pravnom i društvenom životu Srbije.

1867. Rođen je italijanski dirigent Arturo Toskanini, jedan od najvećih dirigenata 20. veka. Dirigovao je u milanskoj Skali, zatim u Metropoliten operi u Njujorku gde je organizovao i simfonijski orkestar.

1872. – Umro Semjuel Morze, američki slikar i fizičar, pronalazač telegrafa

1875. Rođen je Branislav Petronijević, jedan od najistaknutijih srpskih i jugoslovenskih građanskih filozofa. Bio je profesor Velike škole, potom Beogradskog univerziteta i član Srpske akademije nauka i umetnosti. Pored filozofije bavio se paleontologijom, biologijom i psihologijom (“Principi metafizike”, “Istorija novije filozofije”, “Univerzalna evolucija”).

1881. Rođen je mađarski kompozitor i pijanista Bela Bartok, čije je delo otvorilo nove pravce razvoja mađarske muzike. U svetskim razmerama jedan je od začetnika “nove muzike” 20. veka (simfonijska poema “Košut”, opera “Dvorac Modrobradog”, baleti “Drveni princ”, “Čudesni mandarin”). Kao antifašista emigrirao je 1940. u SAD, gde je 1945. umro.

1903. – Rođen Blagoje Parović – “Šmit”, revolucionar, organizacioni sekretar CK KPJ, španski borac

1918. Umro je francuski kompozitor Klod Ašil Debisi, tvorac muzičkog impresionizma i jedan od utemeljivača moderne muzike (“Popodne jednog fauna”, “Nokturno”).

1923. Sletanjem na aerodrom u Pančevu aviona na liniji Pariz-Carigrad, Jugoslavija je postala deo tada malobrojne porodice država povezanih vazdušnim saobraćajem.

1924. U Grčkoj je zbačen s prestola kralj Đorđe II, a Grčka je proglašena republikom.

1924. – Umrla Milka Grgurova Aleksić, pozorišna glumica

1927. – Otvoren Stari aerodrom, preteča Aerodroma “Nikola Tesla”, na livadi Dojno polje, na prostoru današnjeg novobeogradskog Bloka 65; hangare na Starom aerodromu projektovao naučnik Milutin Milanković

1935. – Rođen Kamenko Katić, etnolog, spiker Radio televizije Sarajevo, novinar i urednik TV Beograd, najpoznatiji izveštač vremenske prodnoze

1937. Italija i Kraljevina Jugoslavija sklopile su sporazum o međusobnoj miroljubivoj politici, koji je dobio naziv “Uskršnji pakt”.

1939. – Rođen Milisav Milić, novinar, dopisnik Radio-televizije Beograd iz Prištine, osnivač RTV “Most” iz Kosovske Mitrovice, predsednik Saveza novinara Jugoslavije

1941. Kraljevina Jugoslavija je pristupila Trojnom paktu Nemačke, Italije i Japana. Protokol su u Beču potpisali predsednik vlade Dragiša Cvetković i ministar inostranih poslova Aleksandar Cincar-Marković.

1942. – Rođena Areta Frenklin, američka soul i bluz – pevačica

1957. Belgija, Zapadna Nemačka, Italija, Luksembrug, Francuska i Holandija potpisale su Rimski ugovor po kojem je 1. januara 1958. osnovano Evropsko zajedničko tržište. Organizacija je kasnije nazvana Evropska ekonomska zajednica (danas Evropska unija).

1975. U Rijadu je ubijen kralj Fejsal. Ubica, kraljev sinovac princ Fejsal Musaid, pogubljen je javno u Rijadu u junu, a novi kralj Saudijske Arabije postao je Fejsalov brat Halid Ibn Abdul Aziz.

1976. – Rođen Vladimir Kličko, ukrajinski bokser, svetski i olimpijski šampion u teškoj kategoriji

1983. – Prvi put izvedena opera “Karmen” na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu

1991. Na tajnom sastanku u Karađorđevu predsednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milošević i Franjo Tuđman dogovorili su se o podeli Bosne i Hercegovine i o rušenju reformske jugoslovenske vlade premijera Ante Markovića. Održavanje ovog sastanka i dogovor nikada nisu zvanično potvrđeni, ali su kasnije brojni izvori saopštili da za to imaju čvrste dokaze.

1991. Umro je srpski pozorišni, filmski i TV glumac Milutin-Mića Tatić, junak TV serije za decu “Na slovo, na slovo”. Najmlađe slušaoce Radio Beograda godinama je budio emisijom “Dobro jutro, deco”.

1993. Višemesečni pregovori o Bosni i Hercegovini završeni su u Njujorku neuspehom. Mirovni plan kopredsednika Međunarodne konferencije o Jugoslaviji Sajrusa Vensa i lorda Dejvida Ovena potpisali su bosanski Hrvati i Muslimani, a lider bosanskih Srba Radovan Karadžić odbio je da ga potpiše, smatrajući da su predložene mape neprihvatljive za Srbe.

1994. Neo-nacisti su bacili bombu na sinagogu u Libeku, što se smatra prvim takvim incidentom od kraja Drugog svetskog rata u Nemačkoj.

1999. Vlada SR Jugoslavije prekinula je diplomatske odnose sa SAD, Velikom Britanijom, Francuskom i Nemačkom zbog agresije NATO na Jugoslaviju. Nakon prvih vazdušnih udara na području Prištine i još osam gradova u Srbiji, u centru Beograda demolirani su američki, nemački, francuski i britanski kulturni centri.

1999. U požaru koji je zahvatio oko 30 vozila u tunelu ispod Mon Blana poginulo je najmanje 40 ljudi.

2002. Film “Ničija zemlja” bosanskog reditelja Danisa Tanovića dobio je nagradu “Oskar” za najbolji strani film.

2002. U snažnom zemljotresu u Avganistanu i severozapadnom Pakistanu život je izgubilo oko 1.800 ljudi, a preko 2.000 je ranjeno.

2006. – Umro Danilo Lazović, pozorišni, filmski i TV glumac♦