5. APRIL

5. APRIL

05/04/2015 Off By

1958. – U Beogradu je umrla srpska književnica Isidora Sekulić, čije je delo imalo značajan uticaj na razvoj moderne srpske književne kritike i esejistike.>>> isidora-sekulic454


1242. – U bici na zaleđenom Čudskom jezeru, Rusi su pod komandom kneza Aleksandra Nevskog potukli nemačke i holandske ritere, sprečivši ih da okupiraju severozapadne oblasti Rusije.
1588. – Rođen je engleski filozof Tomas Hobs (Thomas Hobbes).Ideje o čoveku kao slobodnom pojedincu i državi kao veštačkoj tvorevini nastaloj na osnovu ugovora pojedinaca, izneo je u delima “Levijatan”, “Osnovi prirodnog zakona i politike”, “O telu”, “O čoveku”, “O građaninu”, “O slobodi i nužnosti”.
1724. – U Veneciji je rođen Đovani Đakopo Kazanova (Giovanni Jacopo Casanova). Tokom burnog života bio je učenik verske škole, sekretar kardinala, venecijanski pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar, a u istoriju je ušao kao neumorni ljubavnik.
1794. – Giljotiniran je francuski revolucionar Žorž Danton (Georges), vođa radikalne grupe montanjara, protivnika monarhije u francuskoj revoluciji. Protivio se revolucionarnom teroru, zbog čega je došao u sukob s vođom jakobinaca Robespjerom (Robespierre), koji ga je optužio za izdaju i poslao na giljotinu.
1818. – U bici kod Maipua čileanske i argentinske trupe su porazile špansku vojsku, čime je obezbeđena nezavisnost Čilea.
1841. – U niškom, leskovačkom, pirotskom i vranjskom kraju izbila je buna protiv Turaka, poznata kao “Milojeva i Srndakova buna”, koju su predvodili Miloje Jovanović i Nikola Srndak. Posle borbi kod Prve Kutine i Gornjeg Matejevca, 23. aprila 1841, Turci su u krvi ugušili bunu, mnoga sela spalili, a Jovanovića pogubili.
1865. – Umro je srpski kompozitor, pijanista i horovođa Kornelije Stanković. Proučavao je i beležio do tada samo usmenom tradicijom sačuvano srpsko crkveno pojanje.
1881. – Velika Britanija je u Pretoriji zaključila mirovni ugovor sa Burima i priznala nezavisnost južnoafričke republike Transval.
1887. – Kralj Milan Obrenović naimenovao je prvih 16 članova Srpske kraljevske akademije koja je osnovana 1. novembra 1886. Prvi predsednik bio je Josif Pančić, a sekretar Jovan Žujović. Od 1888. akademici su sami birali stalne i dopisne članove.
1896. – Na olimpijskom stadionu u Atini otvorene su prve Olimpijske igre moderne epohe. Olimpijada je trajala 10 dana, učestvovala su 484 takmičara, samo muškarci. Žene se na olimpijadama takmiče od 1900. Od 1924. uvedene su i zimske olimpijske igre. Organizator igara i prvi predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta bio je Francuz Pjer de Kuberten (Pierre de Coubertin).
1902. – Na stadionu Ibroks Park u Glazgovu poginulo je 20, a povređeno najmanje 200 ljudi kada se srušila tribina tokom fudbalske utakmice između Škotske i Engleske.
1908. – Rođen je austrijski dirigent Herbert fon Karajan, jedan od najvećih dirigenata 20. veka. Bio je dirigent Berlinske filharmonije i Bečke državne opere.
1945. – Predsednik privremene vlade Jugoslavije Josip Broz Tito potpisao je u Moskvi ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći i posleratnoj saradnji bivšeg SSSR-a i Jugoslavije.
1951. – Sud u Njujorku osudio je na smrt Džulijusa i Etel Rozenberg (Julius, Ethel Rosenberg) zbog navodne atomske špijunaže u korist bivšeg SSSR-a.
1955. – Britanski premijer Vinston Čerčil (Winston Churchill) podneo je ostavku, okončavši dugu političku karijeru koja je, uz uspone i padove, trajala od početka 20. veka. Na položaju premijera i lidera Konzervativne stranke nasledio ga je šef diplomatije Entoni Idn (Anthony Eden).
1958. – U Beogradu je umrla srpska književnica Isidora Sekulić, čije je delo imalo značajan uticaj na razvoj moderne srpske književne kritike i esejistike.
1975. – U Tajpehu, glavnom gradu Tajvana, umro je kineski general i političar Čang Kaj Šek (Chang Kai-shek). Poražen od snaga Mao Cetunga, Čang se 1949. povukao sa ostatkom svojih trupa na Tajvan (Formozu), gde je proglasio Republiku Kinu kojom je vladao do smrti.
1989. – Poljska vlada je legalizovala opozicioni radnički sindikat “Solidarnost”. Osnovana 1980. kao nezavisni sindikat, “Solidarnost” je ubrzo prerasla u masovni društveno-politički pokret sa oko 10 miliona sledbenika.
1992. – Građani Sarajeva, u želji da spreče dalje nacionalne sukobe, opkolili su zgradu Skupštine BiH, zahtevajući da se obrazuje vlada nacionalnog spasa. Na njih su pucali snajperisti iz obližnjih solitera. Poginulo je osam, a povređeno 50 demonstranata.
1997. – Umro je američki pisac Alen Ginzberg (Allen Ginsberg). Njegova zbirka poezije “Urlik i druge pesme” (1956) smatra se najznačajnijim delom bitničkog pokreta pedesetih godina 20. veka.
1999. – Umro je Sol Belou (Saul Bellow) dobitnik Nobelove nagrade za književnost i jedan od najznačajnijih američkih pisaca posle Drugog svetskog rata.
1999. – U vazdušnim udarima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođen je centar Aleksinca. Poginulo je 17 civila.
1999. – Libija je predala škotskom pravosuđu dvojicu svojih državljana optuženih za rušenje putničkog aviona u 1988. iznad Lokberija (Škotska) kada je poginulo 270 putnika. UN su suspendovale sankcije protiv Libije uvedene 15. aprila 1992. godine.<


NA DANAŠNJI DAN

4. APRIL

đuradanicic

1825. – U Novom Sadu je rođen srpski naučnik i filolog Đura Daničić. Podržavao je Vuka Karadžića u borbi za reformu srpskog jezika i pravopisa (“Rat za srpski jezik i pravopis”, 1847). Bio je sekretar Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu gde je 1880. pokrenuo izradu “Rečnika hrvatskog ili srpskog jezika”. S latinskog je preveo Stari zavet.

 

 

3. APRIL

nadežda

1915. – U Valjevu je umrla srpska slikarka Nadežda Petrović. Smatra se začetnikom modernog srpskog slikarstva, a njene slike “Resnik”, Notr Dam”, “Autoportret”, “Bulonjska šuma” svrstavaju se među najbolja dela u srpskoj likovnoj umetnosti>>>

 

2. APRIL

sudjenjeapisu

1917. – Pred Vojnim sudom za oficire srpske vojske u Solunu je počeo sudski proces protiv grupe oficira na čelu sa pukovnikom Dragutinom Dimitrijevićem – Apisom, optuženih za pripremanje prevrata i pokušaj atentata na regenta Aleksandra. Nad Apisom i dvojicom njegovih sledbenika izvršena je smrtna kazna streljanjem 26. juna. Ostali su osuđeni na zatvorske kazne. Vrhovni sud Srbije rehabilitovao je Apisa i njegove sledbenike u obnovljenom procesu 2. juna 1953 >>>

1. APRIL

čkalja

1924. – Rođen je Miodrag Petrović Čkalja, popularni filmski i pozorišni komičar. Sa uspehom je tumačio likove domaće i strane komediografije lakog žanra, bio junak radio-televizijskih skečeva i komedija. Igrao je i u filmovima: “Put oko sveta”, “Zajednički stan”. >>>