20. mart

20. mart

20/03/2020 Off By BERB

 

43. p.n.e. Rođen Publije Ovidije Nazon, jedan od najvećih rimskih pesnika i jedan od najčuvenijih autora stihova o ljubavi u svetskoj literaturi.

1602. Osnovana holandska Istočnoindijska kompanija, koja je monopolom na trgovinu iz Indonezije, Malaja i Cejlona postala jedna od najmoćnijih kompanija na svetu. Rasformirana 1796, a njeni posedi postali deo holandskog kolonijalnog carstva.

1727. – Umro Isak Njutn, engleski fizičar, matematičar i astronom

1804. – Valjevo oslobođeno od Turaka u Prvom srpskom ustanku, tim povodom 20. mart se obeležava kao Dan grada

1809. Rođen ruski književnik Nikolaj Vasiljević Gogolj, jedan od najznačajnijih predstavnika ruske realistične škole.

1828. – Rođen Henrik Ibzen, norveški književnik

1890. – Rođen Benjamino Đilji, italijanski operski pevač – tenor

1894. U Torinu umro mađarski revolucionar Lajoš Košut, vođa mađarskog pokreta za nezavisnost od Austrije. Posle sloma revolucije u avgustu 1949. emigrirao u Italiju.

1912. – Rođen Andreja Preger, dr prava, pijanista i muzički pedagog, muzički urednik Radio Beograda, dirigent Hora “Braća Baruh” i šef dirigent Simfonijskog orkestra Radio-televizije Beograd, profesor Muzičke akademije u Beogradu i Akademije umetnosti u Novom Sadu

1913. – Umro Mihailo Petrović, vojni pilot, prva žrtva ratnog vazduhoplovstva u svetu

1915. – Rođen Svjatoslav Rihter, ruski pijanista

1929. Umro francuski maršal Ferdinan Foš, koji je u Prvom svetskom ratu komandovao u ključnim bitkama protiv Nemaca na Zapadnom frontu. U njegovom komandnom vagonu u Kompijenju, kod Pariza, Nemačka u novembru 1918. potpisala kapitulaciju.

1932. – Rođen Branislav Ciga Jerinić, pozorišni, filmski i TV glumac i slikar

1933. Nemački nacisti u Dahauu otvorili prvi koncentracioni logor. Tokom Drugog svetskog rata broj logora u Nemačkoj i okupiranim zemljama dostigao 2000, a u njima ubijeno oko 11 miliona ljudi.

1935. – Umro Vladimir G. Petković, geolog, profesor Univerziteta u Beogradu, akademik

1939. – Rođen Milivoje Mića Marković, klarinetista, saksofonista i kompozitor, urednik Televizije Beograd i Produkcije gramofonskig ploča Radio-televizije Beograd

1941. – Na sednici Krunskog saveta doneta odluka o pristupanju Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu

1945. Na području Like i hrvatskog primorja jugoslovenska vojska počela završne operacije za oslobađanje Jugoslavije u Drugom svetskom ratu.

1949. – Odigrana prva predstava na sceni Beogradskog dramskog pozorišta na Crvenom krstu, “Sumnjivo lice” Branislava Nušića

1956. Francuska priznala nezavisnost Tunisa, s Habibom Burgibom kao prvim predsednikom.

1970. Pored obala Švedske u zalivu Tralvet izlilo se 57.000 tona nafte u sudaru brodova “Imperijal” i “Otelo”.

1972. U snežnoj lavini na planini Fuđi, u Japanu, poginulo 19 alpinista.

1991. Haleda Zija izabrana za premijera Bangladeša, u prvom mirnom demokratskom prenosu vlasti od nastanka te zemlje 1971.

1994. Tunis dobio prvi višepartijski parlament.

1995. Oko 35.000 turskih vojnika upalo u Irak, u operaciji protiv kurdskih pobunjenika.

1995. Pripadnici japanske verske sekte “AUM Šinrikjo” pustili nervni gas u tokijsku podzemnu železnicu, od čega je umrlo 12 ljudi, a više od 5.500 povređeno.

1995. Armija BiH pokrenula, tokom bosanskog rata, snažnu ofanzivu protiv srpskih snaga na Majevici i Vlašiću, 40 dana pre isteka četvoromesečnog primirja, zaključenog uz posredovanje bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera.

1996. Britanska vlada prvi put javno potvrdila da bolest “ludih krava” može biti preneta na ljude.

1997. Beogradski studenti proslavili, šetnjom centrom grada, ispunjenje njihovog poslednjeg zahteva, ostavke rektora i studenta-prorektora. To je bio i poslednji dan studentskog protesta koji je počeo 20. novembra 1996. zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora u Srbiji. Studenti 119 dana svakodnevno protestovali i saopštili da su spremni da ponovo izađu na ulice ako budu ugrožene demokratske institucije, Ustav, zakoni i volja naroda.

1998. Otvoren prvi auto-put u podsaharskoj Africi koji je povezao obale Indijskog i Atlantskog okeana.

1999. Posle povlačenja 1.380 verifikatora OEBS na Kosovu u području Srbice i Podujeva pojačani sukobi srpskih snaga bezbednosti i pripadnika OVK. Vojska Jugoslavije poslala pojačanje, policija blokirala sve glavne saobraćajnice, a na hiljade civila pošlo u izbeglištvo.

2002. U napadu automobila-bombe na američku ambasadu u Limi, u Peruu, poginulo je 9 ljudi, na desetine ranjeno.

2004. – Umrla Julijana (Luiza Ema Mari Vilhelma), holandska kraljica – majka

2009. – Umro Vladimir Savčić Čobi, pevač pop-grupe “Pro arte” i glumac

2014. – Osnovana Beogradska nova opera

2017. – Umro Dejvid Rokfeler, američki bankar, osnivač Bilderberg grupe i Trilateralne komisije♦