3. mart

3. mart

03/03/2020 Off By BERB

 

1703. Umro engleski naučnik i pronalazač Robert Huk. Usavršio barometar, teleskop i mikroskop, otkrio ćelijsku strukturu biljaka i postavio osnovni zakon teorije elastičnosti, “Hukov zakon”.

1707. Umro mogulski car Aurangzeb, najmlađi sin cara Džehana, poslednji veliki mogulski vladar Indije. Tokom njegove vladavine od 1658. Mogulsko carstvo teritorijalno prošireno, ali oslabljeno iznutra progonima hinduizma i fanatičnim širenjem islamizma.

1808. Francuske trupe pod komandom maršala Joakima Mira zauzele Madrid.

1847. Rođen američki fizičar škotskog porekla Aleksander Grejem Bel, pronalazač telefona 1875. Bavio se istraživanjem mehanike govora i 1872. u Bostonu osnovao školu za učitelje za gluvoneme.

1861. Manifestom cara Aleksandra II ukinuto kmetstvo u Rusiji. Više od 47 miliona kmetova oslobođeno feudalnog odnosa i dobilo pravo da trguje, da se bavi zanatima i svim poslovima u privredi.

1874. – Rođen Aleksandar Grejem Bel, američki fizičar, pronalazač telefona

1875. U Pariskoj operi prvi put izvedena Bizeova opera “Karmen”.

1878. Potpisan Sanstefanski mirovni ugovor Rusije i Turske kojim je Rusija pokušala da “istočno pitanje” reši u svoju korist i stvaranjem Velike Bugarske, koja je obuhvatila i neka područja istočne Srbije, obezbedi prevlast na Balkanu. Zbog žestokog protivljenja evropskih sila, Srbije i Grčke izvršena revizija Sanstefanskog ugovora na Berlinskom kongresu u junu iste godine.

1886. Posle poraza srpske vojske kod Slivnice Srbija i Bugarska zaključile Bukureštanski mir. Tromesečni rat, koji je počeo kralj Milan Obrenović zbog pripajanja istočne Rumelije Bugarskoj, znatno oslabio kraljev položaj u zemlji.

1918. U Brest-Litovsku potpisan mirovni ugovor sovjetske Rusije i Nemačke i njenih saveznika u Prvom svetskom ratu. Zbog unutrašnje nestabilnosti i izostanka podrške sila Antante, sovjetska vlast bila prisiljena da napravi velike teritorijalne ustupke i pristane da Nemačkoj plati ratnu odštetu.

1921. – Rođen Miroslav Čangalović, operski pevač

1924. Narodna skupština u Ankari ukinula muslimanski kalifat i proterala iz zemlje kalifa i njegovu porodicu kao deo reformi predsednika Kemala Ataturka u modernizaciji zemlje.

1935. – Rođena Ljiljana Marković, spiker Radio-televizije Beograd

1944. – Rođen Lazar Stojanović, filmski i pozorišni reditelj i scenarista, urednik lista “Vidici”, jedan od osnivača nedeljnika “Vreme”, publicista i antiratni aktivista

1954. – Rođena Jelica Sretenović, pozorišna, filmska i TV glumica

1959. – Rođen Dušan Vujošević, košarkaš i trener, predsednik Sportskog društva “Partizan”

1965. – Rođen Dragan Stojković – Piksi, fudbaler, reprezentativac, trener i sportski radnik, predsednik Fudbalskog saveza Jugoslavije i FK “Crvena zvezda”

1974. U dotad najtežoj nesreći u istoriji civilnog vazduhoplovstva poginulo 346 osoba u turskom putničkom avionu DC-10, koji se srušio blizu Pariza.

1980. Vođa partije ZAPU Robert Mugabe ubedljivom većinom dobio prve slobodne izbore u Rodeziji i potom formirao prvu većinsku crnačku vladu.

1987. – Umro Deni Kej (Dejvid Denijel Kaminski), američki pozorišni i filmski glumac

1988. Umro poljski violinista Henrik Šering, jedan od najvećih majstora violine XX veka.

1989. – Otvoren Bitef teatar u Beogradu

1991. Stanovnici Letonije i Estonije ubedljivom većinom glasali za nezavisnost od Sovjetskog Saveza.

1996. Konzervativna Narodna partija Hosea Marije Asnara pobedila na parlamentarnim izborima u Španiji, čime je okončana 13-godišnja vladavina socijalističkog premijera Felipea Gonsalesa.

1996. Umrla francuska književnica Margaret Diras.

1996. U eksploziji bombe podmetnute u autobus u centru Jerusalima poginulo 19 osoba, među kojima i bombaš-samoubica.

1996. Jugoslovenske vlasti uhapsile Radoslava Kremenovića i Dražena Erdemovića, koje je Haški sud osumnjičio za ratne zločine u Srebrenici u julu 1995. i predale ih Tribunalu. Kremenović je posle istrage pušten jer sud nije dokazao njegovu krivicu, a Erdemović, prvi optuženi koji je priznao krivicu, osuđen na 5 godina zatvora.

1997. Najmanje 125 ljudi poginulo, a više od 450 ih povređeno kada je putnički voz u pakistanskoj provinciji Pendžab u punoj brzini izleteo iz šina.

2000. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio ratnog komandanta snaga bosanskih Hrvata, generala Tihomira Blaškića, na 45 godina zatvora, zbog zločina koje su hrvatske snage počinile nad muslimanima u srednjoj Bosni od 1992 do 1994.

2002. Građani Švajcarske izjasnili se na referendumu o ulasku Švajcarske u Ujedinjene nacije.

2003. – Umro Milivoje Maksić, diplomata, poslednji ministar inostranih poslova SFRJ

2008. – Umro Đuzepe di Stefano, italijanski operski pevač -tenor

2010. – Umro Momčilo Momo Kapor, književnik, slikar i novinar

2016. – Umro Tome Serafimovski, makedonski vajar, akademik, član Srpske akademije nauka i umetnosti i Svetske akademije likovnih umetnosti♦