2. mart

2. mart

02/03/2020 Off By BERB

 

1824. Rođen češki kompozitor, dirigent i pijanista Bedžih Smetana, čije delo predstavlja uspešnu sintezu folklornog i umetnički doteranog muzičkog izraza. Utemeljivač češkog nacionalnog izraza u muzici i osnivač češke opere.

1855. Umro ruski car Nikolaj I. Njegova autokratska i militaristička vladavina od 1825. završena porazom u Krimskom ratu, posle čega je Rusija izgubila pravo da drži flotu u Crnom moru i podiže tvrđave na njegovim obalama, i deo Besarabije i protektorat nad dunavskim kneževinama.

1917. Tokom Februarske revolucije u Rusiji car Nikolaj II abdicirao, formirana privremena vlada Georgija Lvova. Car potom s porodicom interniran prvo u Carsko Selo, a pošto mu je Engleska uskratila azil, u Tobolsk. Kada je izbila Oktobarska revolucija, carska porodica premeštena u Jekaterinburg, gde je pogubljena 1918.

1919. U Moskvi održan osnivački kongres Komunističke internacionale, kojem su prisustvovala 52 delegata iz 30 zemalja. Kominterna odigrala značajnu ulogu u odbrani prve socijalističke zemlje, SSSR, mnogim partijama i pokretima pružila ideološku, političku i materijalnu pomoć, a u Staljinovo vreme se pretvorila u centralističku organizaciju, čije su članice bile obavezne da slede Staljinovu liniju.

1921. U Francuskoj umro bivši crnogorski kralj Nikola I. Tokom njegove vladavine od 1860. Crna Gora vodila oslobodilačke ratove protiv Turske i stekla međunarodno priznanje i znatno proširenje teritorije na Berlinskom kongresu 1878. U novembru 1918. Velika narodna skupština u Podgorici zbacila ga sa vlasti i proglasila prisajedinjenje Kraljevini Srbiji. Posmrtni ostaci kralja Nikole i kraljice Milene preneti u zemlju u oktobru 1989. i sahranjeni u Cetinju.

1931. Rođen ruski državnik Mihail Sergejevič Gorbačov, poslednji predsednik SSSR, koji je posle preuzimanja vlasti 1985. počeo proces reformi, “perestrojku”. Okončao razdoblje “hladnog rata” sa Zapadom i doprineo slomu komunizma u zemljama Istočne Evrope.

1933. – U listu “Politika” pojavila se prva ukrštenica u našim dnevnim novinama

1943. Počela bitka u Bizmarkovom moru u Drugom svetskom ratu u kojoj su saveznički avioni potopili 12 japanskih ratnih brodova, sprečivši ih da dopreme pojačanja na Novu Gvineju. Poginulo oko 4.000 Japanaca.

1949. Američki kapetan Džejms Galager spustio se u bazu Fort Vort u Teksasu, okončavši prvi let oko Zemlje bez spuštanja. On je za 94 časa i jedan minut avionom “B-50” preleteo 37.742 kilometra.

1956. Francuska priznala nezavisnost Maroka.

1962. U Burmi izvršen vojni udar pod vođstvom Ne Vina. Vojni režim okončan na isti dan 1974, kada je stupio na snagu nov Ustav, a Burma proglašena socijalističkom republikom s predsednikom Ne Vinom.

1966. – Štampan prvi broj sportskog lista “Tempo”, najstarijeg sportskog magazina na Balkanu

1973. – Rođen Dejan Bodiroga, košarkaš, reprezentativac, evropski i svetski šampion, potpredsednik Košarkaškog saveza Srbije, privrednik

1978. – Umro Ljubiša Jocić, književnik, režiser, glumac i slikar

1988. Predsednik Saveza komunista Srbije Slobodan Milošević, obraćajući se okupljenim Srbima sa Kosova ispred zgrade Skupštine SFRJ, najavio hapšenje albanskih lidera na Kosovu.

1994. U Vašingtonu predsednik bošnjačke vlade Haris Silajdžić, predstavnik bosanskih Hrvata Krešimir Zubak i ministar inostranih poslova Hrvatske Mate Granić potpisali preliminaran sporazum o spajanju hrvatskih i muslimanskih teritorija u Bosni u federaciju sedam etničkih kantona.

1994. – Dragoslav Avramović izabran za guvernera Narodne banke Jugoslavije

1996. Teškim izbornim porazom Laburističke partije australijskog premijera Pola Kitinga okončana trinaestogodišnja vladavina laburista u Australiji.

1998. Film “Titanik” postao prvi film u svetu koji je ostvario prihod od milijardu dolara.

1999. Ruandski pobunjenici iz plemena Hutu ubili osam od 17 stranih turista, koje su oteli prethodnog dana. Otmičari kasnije ubijeni.

2000. Britanske vlasti dozvolile bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu da napusti London i ode u Čile, odbivši zahtev Španije za njegovo izručenje.

2015. – Umro Miroslav Minja Dedić, pozorišni reditelj, upravnik Zetskog doma na Cetinju, direktor Drame Narodnog pozorišta u Beogradu, prvi reditelj Dnevnika Televizije Beograd, profesor i dekan Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, šef Katedre za glumu

2015. – Umro dr Nikola Tucić, biolog i genetičar, profesor Biološkog fakulteta u Beogradu,osnivač i upravnik Odeljenja za evolucionu biologiju Instituta za biološka istraživanja “Siniša Stanković” u Beogradu, akademik♦