4. januar

4. januar

04/01/2020 Off By BERB

 


1494. Štamparija u Cetinju štampala je prvu knjigu na srpskom jeziku – “Oktoih prvoglasnik” Djurdja Crnojevića i štampara Makarija, jednu od najviše korišćenih bogoslužnih knjiga u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

 

1717. Engleska, Francuska i Holandija formirale su Trojnu alijansu da bi se suprotstavile ambicijama Španije u južnoj Evropi.

1785. Rodjen je nemački pisac Jakob Grim, osnivač savremene germanistike. S bratom Vilhelmom sakupio je i objavio čuvene priče i bajke za decu. Započeo je rad na velikom “Nemačkom rečniku” (1852). Prevodio je srpske narodne pesme koje je
sakupio Vuk Stefanović Karadžić.

1786. – Umro Mozes Mendelson, nemački pisac i filozof racionalizma, tvorac prve moderne jevrejske filozofije religije

1797. Francuski general Napoleon Bonaparta pobedio je Austrijance kod Rivolija u Italiji.

1809. Rodjen je francuski učitelj Luj Braj, koji je 1829. pronašao sistem pisma za slepe (Brajova azbuka).

1842. U dvorani Teatra na Djumruku vojni kapel majstor Josif Šlezinger, kapelnik kneza Miloša Obrenovića, priredio je prvi javni muzički koncert u Beogradu.

1886. – Rođena Danica Jovanović, slikarka

1890. Rodjen je srpski političar, slikar i novinar Moša Pijade, član Komunističke partije od 1920. i visoki državni i partijski funkcioner posle Drugog svetskog rata. U novembru 1943. organizovao je u Jajcu Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije (Tanjug), a posle rata je bio predsednik Skupštine FNR Jugoslavije.

1892. Rodjen je srpski pisac i književni kritičar Milan Bogdanović. Bio je urednik “Srpskog književnog glasnika”, časopisa “Danas” (s Krležom) i “Književnih novina”, upravnik pozorišta u Novom Sadu i Beogradu, član Srpske akademije nauka. Celokupna njegova dela objavljena su u višetomnoj knjizi “Stari i novi”.

1912. – Rođen dr Vojislav Đurić, teoretičar i istoričar književnosti, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu, osnivač i direktor Centra za teoriju književnosti i umetnosti, akademik, generalni sekretar i potpredsednik SANU

1921. – Umro Kosta Stojanović, matematičar, fizičar, ekonomista i političar, profesor Beogradskog univerziteta, ministar narodne privrede i finansija

1926. – Rođen dr Vladeta Košutić, prevodilac, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu

1928. – Rođen Aleksandar Obrenović, književnik, dramaturg, filmski reditelj, novinar i urednik Dramskog programa Radio Beograda

1930. – Rođen Joža Vlahović, hrvatski novinar, pokretač i prvi glavni urednik zagrebačkog nedeljnika “Danas”

1932. Vlada Indije proglasila je ilegalnim Indijski nacionalni kongres i uhapsila vodju Mahatmu Gandija, što je izazvalo talas štrajkova u zemlji.

1944. Savezničke snage su u Drugom svetskom ratu počele napad na nemačke položaje na Monte Kasinu, duž najvišeg dela Apeninskog poluostrva. U žestokim borbama je razoren gradić Kasino i najstariji benediktinski manastir, koji je 529. podigao osnivač tog reda Sveti Benedikt od Nursije.

1947. – Objavljen prvi broj nemačkog nedeljnika “Špigl”

1947. – Rođen Miloš Vasić, novinar lista “Vreme”

1948. Velika Britanija je priznala Burmu kao nezavisnu republiku s prvim premijerom Takinom Nuom.

1951. Severnokorejske i kineske trupe su u Korejskom ratu zauzele Seul.

1958. Sovjetski “Sputnjik I”, prvi veštački satelit lansiran u oktobru 1957, raspao se i pao na Zemlju.

1960. U saobraćajnoj nesreći je poginuo francuski pisac Alber Kami, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. Njegov književni opus, u kojem su najpoznatiji romani “Stranac” i “Kuga” i eseji “”Mit o Sizifu” i “Pobunjeni čovek”, zasnovan je na ideji o apsurdnosti ljudske sudbine.

1960. – Rođen Branimir Brstina, pozorišni, filmski i TV glumac

1965. Umro je engleski pisac američkog porekla Tomas Sterns Eliot, jedan od najpoznatijih evropskih pesnika 20. veka, dobitnik mnogih nagrada medju kojima Nobelove 1948. i Geteove 1954. Nosilac je 16 počasnih doktorata. (“Sabrane pesme”, “Sabrani eseji”, poetske drame “Ubistvo u katedrali”, “Porodični sastanak”, “Koktel-partija”).

1965. – Umro Tomas Sterns Eliot, engleski književnik, nobelovac

1967. Poginuo je engleski vozač brzih automobila i čamac Donald Malkolm Kempbel. Svetski rekord u vožnji automobilom od 648,7 kilometara na čas postavio je 1964. Poginuo je vozeći čamac s mlaznim motorom “Plava ptica” na jezeru Koniston.

1973. Pokraden je Muzej umetnosti u Montrealu. Odnete su slike u vrednosti od dva miliona dolara, medju kojima i jedna Rembrantova čija je vrednost milion dolara.

1985. – Umro Lovro Matačić, dirigent, direktor Beogradske opere i umetnički rukovodilac Beogradske filharmonije, prvi šef muzičkog programa Radio Beograda

1986. – Umro Radovan Zogović, književnik, književni kritičar i prevodilac

1988. – Umro Predrag Milošević, kompozitor i dirigent, profesor Muzičke akademije u Beogradu

1993. Bosanski Srbi i Muslimani odbili su na konferenciji u Ženevi Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu. Pregovori su supendovani, a rat u Bosni nastavljen je još većom žestinom.

1994. Gradu Foča u Bosni je posle 500 godina, po odluci Skupštine Republike Srpske, promenjen naziv u Srbinje.

1995. Domaća i svetska javnost oštro je protestovala zbog preuzimanja lista “Borba” od strane države i pritiska vlasti na ostale nezavisne medije. Taj nezavisni beogradski dnevnik privatizovan je početkom 90-ih u vreme reformske vlade Ante Markovića u bivšoj SFR Jugoslaviji.

1998. Šef izraelske diplomatije David Levi podneo je ostavku, rekavši da više ne želi da se jedini brine o pitanjima mira i socijalnim problemima u zemlji.

2003. Islamska militantna grupa napala je iz zasede vojni konvoj u severo-istočnom Alžiru i ubila 43, a ranila 19 vojnika. To je najkrvaviji napad na alžirske trupe u poslednjih pet godina.

2004. Avganistan je usvojio novi Ustav, čime je stvorena mogućnost održavanja prvih slobodnih izbora posle skoro 25 godina rata u toj zemlji.

2007. Liberalni demokrata Nensi Pelozi izabrana je za predsednicu američkog Kongresa i ona je prva žena predsednica najvišeg zakonodavnog tela SAD u više od 200 godina njegove istorije.

2007. Daval Patrik položio je zakletvu kao prvi guverner crne puti američke države Masačusets, a kao drugi u istoriji SAD.

2016. – Umro Oto Jovan Logo, vajar