22. decembar

22. decembar

22/12/2019 Off By BERB

 

1639. Rođen francuski pesnik i dramski pisac Žan Rasin, istaknuti predstavnik klasicizma, koji je do savršenstva doveo francusku tragediju.

 

1666. Umro italijanski slikar Gverčino, pripadnik bolonjske slikarske škole, vodeći barokni majstor.

1790. Ruske trupe pod komandom Aleksandra Suvorova preuzele od Turaka grad Ismail, važnu luku u delti Dunava.

1858. Rođen Đakomo Pučini, uz Verdija najznačajniji italijanski operski kompozitor.

1880. Umrla engleska književnica Meri En Evans, poznata kao Džordž Eliot, jedan od utemeljivača engleskog psihološko-socijalnog romana.

1894. Francuski artiljerijski kapetan Alfred Drajfus osuđen na doživotnu robiju na osnovu lažne optužbe da je Nemcima prodavao vojne tajne i poslat u zatvor na Đavolska ostrva u Francuskoj Gijani. Pod pritiskom javnog mnjenja rehabilitovan 1906.

1917. U Brest-Litovsku u Prvom svetskom ratu počeli mirovni pregovori sila Osovine i nove ruske vlade uspostavljene Oktobarskom revolucijom. Sile Antante nisu prihvatile poziv Rusije da učestvuju u tim pregovorima, koji su završeni u martu 1918. potpisivanjem veoma nepovoljnog mirovnog ugovora za Rusiju.

1923. – Umro Petar Dobrinović, pozorišni glumac i reditelj

1925. – Rođena Irena Kolesar, pozorišna, filmska i TV glumica

1935. – Rođena Semka Sokolović – Bertok, pozorišna, filmska i TV glumica i šahistkinja

1941. U mestu Rudo u Bosni u Drugom svetskom ratu osnovana Prva proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Posle rata taj datum slavljen kao Dan Jugoslovenske narodne armije.

1942. Američki bombarderi napali glavni grad Burme Rangun, koji su u Drugom svetskom ratu okupirali Japanci.

1956. Poslednji britanski i francuski vojnici napustili egipatski lučki grad Port Said po završetku Sueckog rata.

1960. – Rođen Zoran Živković, političar i državnik, potpredsednik Demokratske stranke, gradonačelnik Niša, ministar unutrašnjih poslova SRJ, predsednik Vlade Srbije

1968. Severna Koreja, nakon 11 meseci zarobljeništva, oslobodila 82 člana posade američkog špijunskog broda “Pueblo”.

1969. Umro američki filmski režiser austrijskog porekla Džozef fon Šternberg, poznat po filmu “Plavi anđeo” u kom je svetsku slavu stekla glumica Marlen Ditrih.

1975. Posle opsade sedišta OPEK u Beču palestinski teroristi s taocima odleteli avionom koji im je ustupila austrijska vlada u pravcu Bliskog Istoka.

1976. – Umro Slobodan Đurić, pozorišni, filmski i TV glumac i reditelj

1979. Umro američki filmski producent Deril Frensis Zanuk, osnivač filmske kompanije “Tventi senčeri foks” i producent niza značajnih filmova.

1988. Južna Afrika, Kuba i Angola potpisale u UN sporazum kojim je Namibija, poslednja kolonija u Africi, dobila nezavisnost.

1989. Umro irski pisac Semjuel Beket, uz Joneska i Ženea najznačajniji predstavnik “teatra apsurda”. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1969.

1989. U strahu od pobunjenog naroda predsednik Rumunije Nikolae Čaušesku pobegao sa suprugom Elenom helikopterom iz Bukurešta, čime je okončana njegova 24-godišnja diktatorska vladavina. Uhvaćeni i 3 dana kasnije streljani u mestu Trgovište.

1990. Lider sindikalnog pokreta “Solidarnost” Leh Valensa preuzeo, posle izborne pobede, dužnost predsednika Poljske.

1990. Sabor Hrvatske usvojio novi Ustav kojim je Hrvatska proglašena “nacionalnom državom hrvatskog naroda”.

1993. Južnoafrički parlament sastavljen od belaca okončao eru aparthejda, izglasavši većinom od 237 prema 45 Prelazni ustav zemlje, što je omogućilo održavanje prvih sverasnih izbora u Južnoj Africi.

1993. Alina Fernandes Revuelta, ćerka kubanskog predsednika Fidela Kastra, napustila Kubu i dobila politički azil u SAD.

1993. Umro jugoslovenski pisac i likovni kritičar Oto Bihalji Merin, koji je s bratom Pavlom 1928. osnovao izdavačku kuću “Nolit” i uređivao književno-politički časopis “Nova literatura”.

1994. Italijanski premijer Silvio Berluskoni, zbog optužbi za korupciju, podneo ostavku 7 meseci pošto je došao na čelo koalicione konzervativne vlade, 53. od Drugog svetskog rata.

1996. Gerilci peruanskog levičarskog pokreta “Tupak Amaru” “božićnjim gestom”, kako su ga nazvali, oslobodili 225 talaca u japanskoj ambasadi u Limi, a zadržali još 140.

1996. – Umro Miodrag-Mića Popović, slikar, akademik

2000. Svetska zdravstvena organizacija upozorila na mogućnost širenja bolesti “ludih krava” izvan Evrope. Bolest, koja se smatra verovatnim uzrokom nove varijante smrtonosne Krajcfeld-Jakobove bolesti mozga kod ljudi, otkrivena 1986. u Velikoj Britaniji.

2004. – Prestao da izlazi list “Ekspres”♦