30. MART

30. MART

30/03/2015 Off By

1853. – Rođen je holandski slikar Vinsent van Gog (Vincent van Gogh). Jedan od najvećih umetnika 20. veka čije je delo presudno uticalo na stvaranje novog likovnog izraza u evropskom slikarstvu, slavu je stekao posthumno. Neshvaćen i nepriznat za života, u dubokoj depresiji izvršio je samoubistvo 29. jula 1890. >>>vangog


1135. – U Kordobi u Španiji rođen je Mojsije Majmond (Moses Maimonides), najznačajniji jevrejski filozof srednjeg veka i jedan od najpoznatijih lekara svoga doba. Njegova dela prevedena su na mnoge jezike i uticala su na jevrejsku filozofiju i srednjovekovnu skolastiku.
1746. – Rođen je španski slikar Fransisko de Goja (FranciscoGoya). Kao dvorski slikar od 1786. naslikao je čuvene portrete članova kraljevske porodice, dvorjana i uglednih ličnosti.
1814. – Britanci i njihovi saveznici u ratu protiv Napoleona Bonaparte trijumfalno su ušli u Pariz.
1842. – Američki lekar Kraford Long (Cranjford Long) prvi put jeupotrebio etar kao anestetik prilikom hirurške intervencije u bolnici u gradu Džeferson u Virdžiniji.
1853. – Rođen je holandski slikar Vinsent van Gog (Vincent van Gogh). Jedan od najvećih umetnika 20. veka čije je delo presudno uticalo na stvaranje novog likovnog izraza u evropskom slikarstvu, slavu je stekao posthumno. Neshvaćen i nepriznat za života, u dubokoj depresiji izvršio je samoubistvo 29. jula 1890.
1856. – U Parizu je mirovnim ugovorom okončan Krimski rat vođenod 1853. između Rusije i Otomanskog carstva.
1863. – Princ Vilijam (William), mlađi sin danskog kraljaKristijana IX (Cristian), postao je kralj Grčke pod imenom Džordž I.
1867. – Senatu SAD podnesen je ugovor o kupovini Aljaske od Rusije. Teritorija od milion i po kvadratnih kilometara kupljena je potom za 7,2 miliona dolara, oko dva centa po jutru zemlje. Aljaska je 1912. godine zvanično proglašena za teritoriju SAD, a 1959. godine postala je 49. američka država.
1894. – Rođen je ruski konstruktor aviona Sergej Iljušin, kojije tokom tri decenije konstruisao više od 50 tipova aviona. Posebno je poznat po oklopnom jurišnom avionu “Il-2” za potrebe sovjetskog ratnog vazduhoplovstva u Drugom svetskom ratu.
1912. – Ugovorom u Fesu između Francuske i marokanskog sultana,Maroko je kao protektorat priključen francuskim kolonijalnim posedima.
1945. – Sovjetska armija je u Drugom svetskom ratu zauzela poljskubaltičku luku Dancig (Gdawsk).
1950. – Umro je francuski političar i državnik Leon Blum, vođaSocijalističke stranke od osnivanja 1920, prvi socijalista premijer Francuske. Predvodio je vladu Narodnog fronta 1936-37. Posle nemačke okupacije Francuske u Drugom svetskom ratu odveden je u Nemačku, gde je bio zatvoren u logorima Buhenvald i Dahau. Po završetku rata ponovo je premijer 1946-47.
1967. – NATO je zatvorio vojne štabove u Francuskoj, nakon štoje predsednik Šarl de Gol (Ćarles, Gaulle) odlučio da povuče zemlju iz tog zapadnog vojnog saveza.
1972. – Velika Britanija je stavila Severnu Irsku pod direktnubritansku upravu. Suspendovan je severnoirski parlament i vlada Unionističke stranke Brajana Foknera (Brian Faulkner).
1973. – Povlačenjem poslednjih američkih trupa i oslobađanjemzarobljenika formalno je završeno vojno angažovanje SAD u Vijetnamu.
1979. – Iranci su na dvodnevnom referendumu ubedljivom većinom izglasali uspostavljanje Islamske republike.
1981. – U Vašingtonu je izvršen neuspeo atentat na predsednika SAD Ronalda Regana (Reagan).
1986. – Umro je američki filmski glumac Džejms Kegni (James Cagney), koji se proslavio ulogama u kriminalističkim filmovima, među kojima su najpoznatiji “Državni neprijatelj” i “Anđelio garava lica”. Dobitnik je Oskara za film “Jenki Dudl Dandi”.
1987. – Slika Van Goga (Gogh) “Suncokreti” prodata je na aukciji uLondonu za 24,75 miliona funti (39,7 miliona dolara).
2000. – Novinari, izdavači i organizacije za očuvanje slobodemedija iz celog sveta pokrenuli su u Briselu kampanju za odbranu nezavisnih medija i novinara u Srbiji koji su se našli na udaru režima predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića.
2000. – Umro je bivši austrijski predsednik Rudolf Kirhšleger (Kirchsshlager). Za predsednika Austrije biran je dva puta između 1974. i 1986. i bio je prvi austrijski predsednik koji nije bio član nijedne političke partije.
2002. – U 102. godini umrla je britanska kraljica majka Elizabeta.
2003. – U američkoj državi Njujork zabranjeno je pušenje urestoranima i barovima.
2004. – U 95. godini umro je legendarni saradnik britanskeradio televizije BBC Alister Kuk (Alistair Cooke) koji je, u svojoj čuvenoj emisiji “Pisma iz Amerike”, skoro šest decenija izveštavao o kulturnim i političkim zbivanjima u SAD.<


NA DANAŠNJI DAN

29. MART

Sterijino-pozorje-prvi-plakat-iz-1956

1956. – U Novom Sadu su osnovane Jugoslovenske pozorišne igre “Sterijino pozorje”, povodom 150 godina rođenja i stogodišnjice smrti srpskog komediografa Jovana Sterije Popovića. Otad se u tom gradu svakog maja organizuje “Sterijino pozorje”, koje je znatno doprinelo unapređenju pozorišne umetnosti i razvitku domaće dramske književnosti. >>>

 

 

28. MART

dositej

1811. – Umro je srpski prosvetitelj, pisac, filozof i pedagog Dositej Obradović, prvi srpski ministar prosvete (1811), jedna od najznačajnijih i najuticajnijih ličnosti u Srbiji krajem 18. i početkom 19. veka. Svojim delima propovedao je i branio evropske građanske ideje utemeljene na modernim racionalističkim i prosvetiteljskim filozofskim pravcima (“Život i priključenija”, “Basne”, “Hristoitija”, “Sovjeti zdravago razuma”, “Sobranije”).>>>

27. MART

feljton-demonstracije

1941. – Nakon pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu, u Beogradu je vojnim udarom svrgnut regent princ Pavle Karađorđević i na presto je doveden maloletni kralj Petar II Karađorđević. Zbačena je i vlada Dragiše Cvetkovića i Vlatka Mačeka i obrazovana nova s generalom Dušanom Simovićem na čelu.>>>

 

 

26. MART

ćopić

1984. – Samoubistvo je izvršio jugosloveski i srpski pisac Branko Ćopić, jedan od najplodnijih i najpopularnijih pisaca u periodu posle Drugog svetskog rata. Humorista, autor rodoljubive i dečije poezije, Ćopić se smatra nastavljačem tradicije seoske pripovetke srpskog realizma Kočića, Ćorovića i Veselinovića (“Pod Grmečem”, “Doživljaji Nikoletine Bursaća”, “Gluvi barut”, “Osma ofanziva”, “Bašta slezove boje”).