27. oktobar

27. oktobar

27/10/2019 Off By BERB

 

1469. – Rođen Erazmo Roterdamski, holandski humanista, filozof i filolog

1505. Umro ruski vladar Ivan III Vasiljevič. Veliki knez moskovski od 1462. i “svih Rusa” ujedinio velik broj kneževina, ojačao centralnu vlast i oslobodio ruska područja od Tatara. Izdao prvi ruski zbornik zakona “Sudebnik”. Zbog rodbinskih veza s vizantijskom carskom dinastijom smatran naslednikom Istočnorimskog carstva i tada se prvi put pojavila ideja o istorijskoj misiji Ruskog carstva kao zaštitnika celog pravoslavlja.

1553. Na lomači kao jeretik spaljen španski lekar i teolog Migel Serveto. Spisima “Christianismi restitutio”, u kojima je odbacio hrišćansku doktrinu o Svetom trojstvu, izazvao gnev i rimokatolika i protestanata. Na zahtev vođe švajcarskih protestanata Žana Kalvina uhapšen u Ženevi, u kojoj se skrivao od rimokatoličke inkvizicije, i osuđen na smrt spaljivanjem.

1706. – Umro Arsenije III Čarnojević, arhiepiskop pećki, patrijarh srpski, predvodnik Velike seobe Srba 1690. godine

1728. Rođen engleski istraživač Džejms Kuk, poznat kao Kapetan Kuk, jedan od najvećih morepolovaca u istoriji. Na osnovu svojih istraživanja napravio mape Australije, Novog Zelanda i Havajskih ostrva, a 1893. objavljen njegov dnevnik sa mnogobrojnih putovanja. 1779. ubili ga domoroci na Havajima.

1782. Rođen italijanski muzičar Nikolo Paganini, virtuoz na violoni i kompozitor.

1806. Napoleonove trupe ušle u Berlin posle pobede nad Prusima kod Jene.

1807. U dvorcu u Fontenblou Napoleon Bonaparta i španski kralj Karlos IV potpisali sporazum o podeli Portugala.

1811. Rođen američki pronalazač Ajzak Merit Singer, koji je 1851. usavršio prvu šivaću mašinu za široku upotrebu.

1843. 1843. – Doneto Ustrojenije poštanskog zavedenija kojim je kodifikovan javni poštanski saobraćaj u Srbiji

1851. – U Temišvaru objavljen prvi broj lista “Južna pčela” na srpskom jeziku, urednik Milorad Medaković

1853. – U Topolivnici u Kragujevcu izlivene su prve četiri bronzane topovske cevi sa srpskim grbom

1858. Rođen Teodor Ruzvelt, predsednik SAD od 1901. do 1909, čija je politika stvorila svetsku silu od dotad izolacionističkih SAD. Dužnost šefa države preuzeo kao potpredsednik SAD posle ubistva predsednika Vilijama Mekinlija 1901. Sproveo plan za izgradnju Panamskog kanala, a za posredovanje u rusko-japanskom ratu 1905. dobio 1906. Nobelovu nagradu za mir.

1867. – Rođen Dragiša Lapčević, političar i publicista, prvi predsednik Srpske socijaldemokratske stranke, novinar i urednik “Radničkih novina”, predsednik Udruženja novinara Srbije i bibliotekar Narodne skupštine

1871. Velika Britanija anektirala dijamantska polja u Kimberliju u Južnoj Africi.

1885. – Rođen Vladimir Ćorović, istoričar, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, rektor Beogradskog univerziteta

1898. – Rođen Branislav Micić (Branko Ve Poljanski), slikar i književnik, začetnik avangardnog pokreta, osnivač umetničkog kluba “Zenit”

1909. – Rođen Đorđe Jovanović, književnik

1918. – Rođena Tereza Rajt, američka filmska glumica, dobitnica “Oskar”-a

1918. Britanske, francuske i italijanske snage porazile, u Prvom svetskom ratu, austrijsku vojsku na italijanskom frontu.

1922. Pod pritiskom fašističkog pokreta Benita Musolinija italijanska vlada podnela ostavku.

1928. – Rođen Slavoljub Đukić, novinar i publicista

1935. Pušten u saobraćaj železničko-drumski “Pančevački most Kralja Petra II” na Dunavu kod Beograda.

1952. – Rođen Roberto Beninji, italijanski filmski glumac, scenarista i reditelj, dobitnik “Oskar”- a

1966. Generalna skupština Ujedinjenih nacija oduzela Južnoj Africi mandat nad Jugozapadnom Afrikom.

1971. Kongo promenio naziv države u Republika Zair.

1973. Mirovne snage UN stigle u Kairo da uspostave liniju razdvajanja egipatskih i izraelskih snaga.

1978. Egipatski predsednik Anvar el Sadat i izraelski premijer Menahem Begin dobili Nobelovu nagradu za mir.

1990. – Umro Ugo Tonjaci, italijanski filmski glumac

1991. Sovjetska republika Turkmenistan proglasila nezavisnost od SSSR.

1995. U Beogradu umro srpski književnik Slobodan Selenić, dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti, profesor na Fakultetu dramske umetnosti u Beogradu.

1998. Savet NATO odložio, na neodređeno vreme, aktivirajuću naredbu o vojnoj intervenciji protiv ciljeva u Jugoslaviji pošto su srpske vlasti povukle vojsku na Kosovu u kasarne i smanjile policijske snage u Pokrajini.

1998. Gerhard Šreder preuzeo dužnost kancelara Nemačke pošto je Helmut Kol, izgubivši na izborima, podneo ostavku.

1999. Haljina, koju je holivudska zvezda Merlin Monro nosila dok je pevala “Happy Birthday, Mr. President” predsedniku SAD Džonu Kenediju, prodata za 1.267.500 dolara, što je rekordna suma za deo odeće prodat na aukciji.

1999. Naoružani napadači upali u parlament Jermenije u Jerevanu i ubili devet osoba, uključujući premijera Vazgena Sarksijana, predsednika Parlamenta Karena Demirkijana, dva njegova zamenika i jednog ministra.

2000. Zbog jake oluje, ronilačka ekipa nije uspela da uđe u podmornicu “Kursk”. Dan ranije otkriveni dokazi da su 23 mornara preživela prvu eksploziju zbog koje je ta ruska atomska podmornica potonula 12. avgusta u Barencovom moru. Stručnjaci procenili da mornari nisu mogli živeti duže od osam sati od početka katastrofe u kojoj je svih 118 članova posade izgubilo život.

2001. Švedski dnevnik “Ekspresen” preneo izjavu Kristera Petersona, koji je oslobođen optužbi za ubistvo švedskog premijera Ulofa Palmea 1986, da on jeste ubio premijera.♦