Ni Dobrica ne bi prihvatio predlog da Zadarska ulica promeni ime

Ni Dobrica ne bi prihvatio predlog da Zadarska ulica promeni ime

04/03/2019 Off By BERB

 

Od grupe srpskih intelektualaca, delo poreklom iz Dalmacije dobili smo reakciju na odluku uprave Grada Beograda da Zadarsku ulicu preimenuju u ulicu Dobrica Ćosić.

Grad Zadar, kao regionalni centar Severne Dalmacije, ima dubok istorijski značaj u zivotu dalmatinskih Srba. Ovo podrucje, vekovno su nastanjivali Srbi. Samo u jednom izveštaju Generalnog providura za Dalmaciju iz 1790 godine, kaže se da u srpskim selima oko samog Zadra zivi 24. 313 stanovnika.

Postovani,
Na osnovu pisanja pojedinih dnevnih listova (Večernje Novosti), javnost je saznala, da se u okviru izmene naziva Trgova i ulica u gradu
Beogradu, priprema izmena naziva Zadarske ulice, u samom centu grada. Kako je predlozila Komisija za spomenike i nazive trgova i ulica, novi naziv,
ulica bi trebalo da ponese po akademiku Dobrici Ćosiću.
Nedvojbeno da nas veliki i proslavljeni pisac treba da dobije ulicu u Glavnom gradu, ali istovremeno nelogično i nepravdano da se preimenuje ,
150 godina star naziv Zadarske ulice.
Sam pisac, koji je više puta, u toku svog života, obišao zadarsko podrucje i tamošnji srpski narod, ne verujemo da bi , za života, prihvatio ovakav predlog.
Grad Zadar, kao regionalni centar Severne Dalmacije, ima dubok istorijski značaj u zivotu dalmatinskih Srba. Ovo podrucje, vekovno su nastanjivali Srbi. Samo u jednom izveštaju Generalnog providura za Dalmaciju iz 1790 godine, kaže se da u srpskim selima oko samog Zadra zivi 24. 313 stanovnika.
Od 1842 do 1918 , u Zadru se nalazilo sedište Dalmatinske eparhije , Srpske pravoslavne Crkve.
Godine 1841, u Zadru je osnovana Pravoslavna bogoslovska skola.
Godine 1869 u Zadru je osnovan Pravoslavni bogoslovski zavod, u rangu fakulteta.
Godine 1854 otvorena je Srpska djevojačka skola.
Godine 1879 otvoren je Dječiji vrtić.
Godine 1879 , otvorena je Srpska čitaonica u Zadru.
Godine 1902 , otvorena je Srpska štedionica.
Od 1904 radi i Srpsko pjevačko društvo “Branko”
Tokom devetnaestog veka u Zadru su izlazili sledeći srpski casopisi:
– “Prvenac”; – “Istina” ; – “Magazin” ; – “Srpski list” ; – “Srpski glas”,.
U samom centru grada, na trgu Serdara Stojana Jankovića, nalazi se pravoslavni hram Svetog proroka Ilije, podignut 1773 godine, na temeljima
stare Crkve Svetog Ilije iz 1548 godine.
Pored Crkve Svetog Ilije, nalazi se pravoslavna Crkva, Svetog Spiridona, zastitnika pomoraca.
U zaleđu Zadra, u Ravnim kotarima, na desetine je pravoslavnih hramova.
Samo neki su:
– Sveti Nikola (1440g.) Kula Atlagića
– Sveti Djorđe (1537g.) Biljani Gornji
– Sveti Kirik i Julita (1537g.) Karin
– Sveti Đurđe (1576g.) Smoković
– Sveti Georgije (1675g.) Islam Grčki
Vladika Dalmatinsko-Istarski, Nikodim Milaš, u Zadru je, 1901 godine, zavrsio pisanje svoje knjige “Pravoslavna Dalmacija”.
Veliki srpski pisac i direktni potomak Serdara Stojana Jankovića, Vladan Desnica živeo je i stvarao u Zadru. Pamtimo ga po izuzetnim književnim delima, pisanim ćiriličnim pismom i srpskom ijekavicom. Najpoznatija dela
su romani : “Proljeća Ivana Galeba” i “Zimsko Ljetovanje”. Vladan Desnica sahranjen je u selu Islam Grčki u kompleksu Dvora Jankovića.
Za ovaj kompleks, vezana su mnoga istorijska dešavanja, značajna za zivot Srba u Hrvatskoj. Najpoznatije je, svakako “Knjizevno veće” iz 1971 g0dine na kojem je učestvovao i akademik Dobrica Ćosić, kao i Matija Bećković, Desanka Maksimović, akademik Tanasije Mladenović i drugi. To “Književno veče” bilo je jasan simbol solidarnosti srpskih intelektualaca sa svojim narodom u Hrvatskoj, koji je bio pod udarom hrvatskog “Maspoka”.
U zadarskoj regiji nalaze se dve velike srpske opštine u Hrvatskoj. To su Benkovac i Obrovac. U ove dve opstine, kao i u gradu Zadru, pre izgnanstva srpskog naroda, živelo je više od 50 000 Srba.
Ovi ljudi danas razasuti širom sveta, nisu se odrekli svoje zemlje, niti svoga zavičaja.U matici Srbiji, kad ih put nanese kod rođaka i prijatelja, koji su , nakon izgnanstva, tu pronasli svoj novi dom, prošetaju Predstolnicom i znaju da je matica uvek sa njima, gde god bili.
U Predstolnici svaki Srbin sa ove kugle zemaljske, oseća se kao svoj na svome i tako treba da ostane.