3. januar

3. januar

03/01/2019 Off By BERB

–106. p.n.e. Rođen rimski pisac, filozof, političar i govornik Marko Tulije Ciceron. Zaslužan za prenošenje i popularizaciju grčke kulture i najznačajniji predstavnik eklekticizma u filozofiji poslednjeg veka p.n.e. Ubijen 43. po nalogu Marka Antonija kog je oštro napao u svojim besedama, “filipikama”.


1795. Posle poraza ustanka Tadeuša Košćuška, Pruska, Austrija i Rusija sklopile tajni ugovor o trećoj podeli Poljske.

1815. Austrija, Britanija i Francuska stvorile vojni savez protiv Pruske i Rusije.

1868. U Japanu ukinuta institucija šoguna i počela “prosvetiteljska era” dinastije Meidži. Car Mucuhito uspostavio centralnu carsku vlast, sproveo reforme po evropskom uzoru i otvorio put brzom razvoju Japana.

1875. Umro francuski leksikograf i enciklopedista Pjer Atanaz Larus, izdavač “Velikog svetskog rečnika XIX veka” u 17 tomova. Izdavačka kuća “Larus” kasnije postala jedna od najpoznatijih u svetu.

–1904. – Rođen je srpski pisac i likovni kritičar jevrejskog porekla Oto Bihalji Merin, koji je s bratom Pavlom 1928. osnovao izdavačku kuću “Nolit” i uređivao književno-politički časopis “Nova literatura”. Potom je zbog političkog progona prinuđen da emigrira i u Nemačkoj je uređivao časopis proleterskih pisaca “Linkskurve”, a u Parizu je 1933. osnovao Institut za borbu protiv fašizma. Otišao je 1936. u Španiju, gde se na strani republikanaca borio protiv fašističkih snaga Fransiska Franka. Likovnim i književnim studijama znatno je doprineo tumačenju i shvatanju savremenog stvaralaštva. Dela: roman “Doviđenja u oktobru”, eseji i umetnička kritika “Osvajanje neba”, “Misli i boje”, “Susreti sa mojim vremenom”, “Jugoslovenska skulptura XX veka”, “Graditelji moderne misli”, “Naivna slika sveta”, “Prodori moderne umetnosti”, “Kraj umetnosti u doba nauke?”, “Maske sveta”, “Re-vizija umetnosti”, “Modern German Art”, “Goja i mi”, “Kapričosi”, “Užasi rata”, “Anri Ruso, život i delo” (sa suprugom Lizom), monografije “Krsto Hegedušić”, “Gabrijel Stupica”, “Bogosav Živković”, “Vangel Naumovski”, delo o Španskom građanskom ratu “Španija između smrti i rađanja”.


1924. Engleski egiptolog Hauard Karter pronašao u Dolini kraljeva u blizini Luksora u Egiptu sarkofag faraona Tutankamona.

–1926. Umro češki pisac Jaroslav Hašek, svetsku slavu stekao nedovršenim humorističko-satiričnim romanom “Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svetskom ratu”. Roman preveden na mnoge jezike, po njemu snimljeno više filmova, a adaptiran i za pozorište.


1931. Umro francuski maršal Žozef Žak Sezer Žofr, tvorac ratnog plana Francuske u Prvom svetskom ratu i pobednik bitke na Marni 1914. Krajem 1916. smenjen sa položaja glavnokomandujućeg francuskih armija zbog neuspeha u operacijama 1915. i 1916.

1961. SAD prekinule diplomatske odnose s Kubom.

1967. Džek Rubi, koji je ubio Lija Harvija Osvalda pre nego što je stigao na sud zbog ubistva predsednika SAD Džona Kenedija, umro u bolnici.

1970. U Brazavilu usvojen Ustav kojim je Kongo-Brazavil proglašen Narodnom Republikom Kongo.

1977. Međunarodni monetarni fond odobrio Velikoj Britaniji oko 4 milijarde dolara zajma za podršku britanskoj valuti, što je bio najveći zajam u tridesetgodišnjoj istoriji MMF.

1980. Predsednik SFRJ Josip Broz Tito primljen u Klinički centar u Ljubljani. Pošto operacija na krvnim sudovima nije uspela, 3. februara mu je amputirana noga.

1990. Panamski general Manuel Antonio Norijega predao se trupama SAD posle 10 dana provedenih u Vatikanskoj ambasadi. Norijega potom deportovan na Floridu gde mu je suđeno.

1990. U železničkoj nesreći na jugu Pakistana poginulo 307 ljudi kada je ekspresni voz udario u kompoziciju teretnog voza.

1993. Predsednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Džordž Buš potpisali sporazum o smanjenju nuklearnog oružja za dve trećine.

1994. U Sibiru se srušio ruski putnički avion “Tupoljev-154”. Poginulo 124 putnika i članova posade.

1996. Predstavnici međunarodnih mirovnih snaga u Bosni saopštili da je u toj zemlji, nakon završetka rata, ostalo 4 do 5 miliona mina i da će ćišćenje minskih polja trajati oko 30 godina.

1997. Širom Srbije nastavljeni masovni građanski i studentski protesti, uprkos jakim policijskim snagama koje su 26. decembra 1996. počele da sprečavaju protestne šetnje. Protesti su počeli u novembru 1996. zbog falsifikovanja rezultata na lokalnim izborima na kojima je pobedila opoziciona koalicija “Zajedno”.

2000. Na prvim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj posle smrti predsednika Franje Tuđmana, ubedljivo pobedila koalicija opozicionih stranaka, a odziv birača bio 80 odsto, najveći od 1990, kada su održani prvi višestranački izbori.

2001. Letonski supermaratonac Georg Jermolajev postavio nov svetski rekord u trčanju na duge staze, pretrčavši 5.000 kilometara za 888 časova i 42 minuta. To je bio prvi svetski rekord u novom milenijumu.

2002. Generalni sekretar UN Kofi Anan odobrio osnivanje suda za ratne zločine počinjene u Sijera Leoneu tokom desetogodišnjeg rata.♦