6. decembar

6. decembar

06/12/2018 Off By BERB

–1833. – Rođen je srpski pisac Jovan Jovanović Zmaj, član Srpske kraljevske akademije, liričar bogate invencije, prema oceni književne kritike – “pesnički izraz duhovnog i duševnog života srpskog naroda” u drugoj polovini 19. veka. Osnovnu školu učio je u rodnom Novom Sadu, gimnaziju u Halašu i Požunu (Bratislava), a maturirao je u Slovačkoj Trnavi. Pre medicine, koju je završio u Pešti, studirao je prava u Pešti, Pragu i Beču. Radio je kao lekar u Novom Sadu, Pančevu, Sremskim Karlovcima, Futogu, Beogradu, Zagrebu i Beču, a u Beogradu je od 1890. do 1898. bio dramaturg Narodnog pozorišta. Kao pesnik se razvijao pod uticajem srpske narodne poezije i lirike Branka Radičevića. Ispevao je zbirke ljubavnih pesama “Đulići” i “Đulići uveoci” – potresne, elegične ispovesti posle smrti supruge i četvoro dece. Napisao je veliki broj rodoljubivih i izuzetno vrednih političko-satiričnih pesama, a kao dečji pesnik dosegao je vrlo visok nivo u srpskoj književnosti. Osnovao je i uređivao književni list “Javor”, satirične listove “Zmaj”, “Žiža”, “Starmali” i dečji list “Neven”. Prevodio je s ruskog, nemačkog, mađarskog i engleskog. Ostala dela: knjiga pesama “Pevanija”, pesnička legenda “Vidosava Branković”, šaljivi komad “Šaran”.


1421. Rođen engleski kralj Henri VI, poslednji monarh iz dinastije Lankaster, nasledio krunu 1422, kada je imao samo 8 meseci. Svrgnut u dinastičkim borbama, ubijen u maju 1471. u londonskom zatvoru Tauer.

1492. Kristofer Kolumbo otkrio ostrvo Hispanjola, sada u posedu Haitija i Dominikanske Republike.

1507. Nemački kartograf Martin Valdzemiler objavio prvu geografsku kartu novog kontinenta kom je dao naziv Amerika prema imenu italijanskog moreplovca Ameriga Vespućija.

1774. U Austriji stupio na snagu Edukativni statut Johana fon Felbigera, prvi državni edukativni sistem u svetu.

1792. Vođe žirondinaca u Francuskoj revoluciji donele odluku da izvedu na sud kralja Luja XVI. Revolucionarni sud ga potom osudio na smrt i 1793. pogubljen na giljotini.

-1833. – Rođen je srpski pisac Jovan Jovanović Zmaj, član Srpske kraljevske akademije, liričar bogate invencije, prema oceni književne kritike – “pesnički izraz duhovnog i duševnog života srpskog naroda” u drugoj polovini 19. veka. Osnovnu školu učio je u rodnom Novom Sadu, gimnaziju u Halašu i Požunu (Bratislava), a maturirao je u Slovačkoj Trnavi. Pre medicine, koju je završio u Pešti, studirao je prava u Pešti, Pragu i Beču. Radio je kao lekar u Novom Sadu, Pančevu, Sremskim Karlovcima, Futogu, Beogradu, Zagrebu i Beču, a u Beogradu je od 1890. do 1898. bio dramaturg Narodnog pozorišta. Kao pesnik se razvijao pod uticajem srpske narodne poezije i lirike Branka Radičevića. Ispevao je zbirke ljubavnih pesama “Đulići” i “Đulići uveoci” – potresne, elegične ispovesti posle smrti supruge i četvoro dece. Napisao je veliki broj rodoljubivih i izuzetno vrednih političko-satiričnih pesama, a kao dečji pesnik dosegao je vrlo visok nivo u srpskoj književnosti. Osnovao je i uređivao književni list “Javor”, satirične listove “Zmaj”, “Žiža”, “Starmali” i dečji list “Neven”. Prevodio je s ruskog, nemačkog, mađarskog i engleskog. Ostala dela: knjiga pesama “Pevanija”, pesnička legenda “Vidosava Branković”, šaljivi komad “Šaran”.


–1877. Američki pronalač Tomas Edison u Vest Orindžu u Nju Džersiju demonstrirao prvi zvučni snimak, pesmu “Mary Had a Little Lamb”.


1907. U jednoj od najtežih nesreća u rudnicima SAD poginuo 361 rudar u rudniku uglja Monona u Virdžiniji.

1916. Nemačke trupe u Prvom svetskom ratu ušle u rumunsku prestonicu Bukurešt.

1917. Finski parlament u Helsinkiju proglasio nezavisnost Finske, koju je priznala Rusija. Finska od vremena ruskog cara Aleksandra I gubila teritoriju, a posle Napoleonovih ratova 1809. postala rusko veliko vojvodstvo.

1917. U sudaru francuskog broda “Mon Blan”, natovarenog eksplozivom, uključujući 5.000 tona trinitrotoluola, s belgijskim brodom “Imo” u luci grada Halifaks u Kanadi, poginulo više od 1.500 ljudi, oko 8.000 ranjeno, a velik deo grada razoren.

1921. Velika Britanija potpisala mirovni sporazum s Irskom prema kom je uspostavljena Irska Slobodna Država kao članica Britanskog komonvelta.

1938. Francuska i Nemačka potpisale sporazum o nepovredivosti međusobnih granica, koji su Nemci poništili u Drugom svetskom ratu.

1941. U Bici za Moskvu počela protivofanziva Crvene armije protiv Nemaca koji su stigli na 25 kilometara od Moskve. Do kraja februara 1942. nemačke trupe pomerene na 200 kilometara od Moskve.

–1959. – Umro je srpski pisac Jovan Palavestra, koji je pisao pripovetke i drame, pozorišnu i književnu kritiku. Dela: drame “Savesti na vetru”, “Čovjek koji se snašao”, “Veliki skandal”, zbirke pripovedaka “Sivi vidici”, “Na belom hlebu”.


1961. U kongoanskoj provinciji Katanga izbile teške borbe snaga UN i Katange.

1970. Poljski lider Vladislav Gomulka i nemački kancelar Vili Brant u Varšavi potpisali sporazum o normalizaciji poljsko-nemačkih odnosa. Brant tom prilikom na kolenima pred spomenikom poginulim herojima ustanka u Varšavskom getu odao poštu žrtvama nemačkog nacizma.

1971. Indija priznala Bangladeš, bivši Istočni Pakistan, Pakistan uzvratio prekidom diplomatskih odnosa sa Indijom.

1978. Španci na referendumu izglasali novi Ustav, prema kom je Španija definisana kao ustavna monarhija s parlamentarnom demokratijom.

–1988. Umro Roj Orbison, jedna od najvećih zvezda američke pop i kantri-muzike, autor hitova “Only the Lonely”, “Pretty Woman”, “Running Scared”.


1989. Slobodan Milošević na sednici Skupštine Srbije proglašen za predsednika Predsedništva Srbije, posle referenduma na kom je dobio 86 odsto glasova.

1989. U najgorem masovnom ubistvu u istoriji Kanade ubica usmrtio 14 studentkinja i ranio još 13 osoba na Univerzitetu u Montrealu i potom se ubio.

1992. Hindu ekstremisti uništili džamiju u Ajođi na severu Indije, koju su, kako se veruje, muslimanski osvajači izgradili u srednjem veku na zgarištu velikog hindu-hrama. U jednomesečnim sukobima hindusa i muslimana poginulo oko 2.000 ljudi.

1997. Ruski transportni avion “Antonov-124” koji je nosio 2 borbena aviona, srušio se na stambeno naselje blizu Irkutska. Poginulo 85 ljudi.

1999. Sud Ujedinjenih nacija za ratne zločine u Ruandi osudio na doživotni zatvor Džordža Rutagandu, lidera naoružanih grupa Huta, za genocid počinjen 1994. u Ruandi.

2000. Centar za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka u Beogradu objavio analizu prema kojoj 60 odsto stanovnika u Srbiji spada u kategoriju siromašnih, dok bogati čine 5 odsto populacije.

2001. Predsednik Skupštine Srbije Dragan Maršićanin podneo ostavku, za novog predsednika izabrana Nataša Mićić.♦