23. FEBRUAR

23/02/2015 Off By

olimpijski<<<1910. – U redakciji lista „Novo vreme“, na četvrtom spratu hotela „Moskva“ u Beogradu, osnovan je Srpski olimpijski klub. To je i prva zvanična olimpijska organizacija Južnih Slovena. Za direktora je izabran kapetan Svetomir S. Đukić, a za počasnog predsednika đeneral u penziji Nikodije Stefanović. U to doba su se oficiri najčešće brinuli o širenju sporta. Zdravlje nacije bilo je od presudnog značaja za svaku vojsku. Srpski olimpijski klub je 1911. promenio ime u Središnu saveznu upravu ili Centralni olimpijski klub, a 1912. je uzeo naziv Srpski olimpijski komitet


1574. – U Francuskoj je izbio peti verski rat između katolika i hugenota (protestanata). Hugenotski ratovi potresali su Francusku do početka 18. veka, a punu ravnopravnost hugenoti su stekli tek nakon Francuske revolucije 1789.
1685. – Rođen je nemački kompozitor Georg Fridrih Hendl (Friedrich Handel), uz Johana Sebastijana Baha (Johann Sebastian Bach) najznačajniji muzičar baroka. U njegovom obimnom opusu najvrednijim se smatraju opere i oratorijumi (“Rinaldo”, “Julije Cezar”, “Mesija”, “Izrael u Egiptu”, “Juda Makabejac”). Po odlasku u London postao je centralna ličnost muzičkog života engleske prestonice, a 1719. poverena mu je organizacija i vođenje Kraljevske muzičke akademije.
1792. – Umro je engleski slikar Džošua Rejnolds (Joshua Reynolds), jedan od najvećih svetskih portretista, osnivač Kraljevske umetničke akademije 1768. i njen prvi predsednik. Snažno je uticao na englesko slikarstvo svojim stvaralaštvom i teoretskim raspravama o slikarstvu.
1821. – U Rimu je umro engleski pesnik Džon Kits (John Keats), čija se dela – soneti, spev “Endimion”, pesme “Oda slavuju”, “Oda grčkoj urni”, “Oda jeseni” ubrajaju među najlepša poetska dela na engleskom jeziku.
1836. – Oko 4.000 vojnika pod komandom meksičkog generala Antonija Lopesa de Santa Ane (Antonio Lopez, Anna) počelo je opsadu tvrđave Alamo u Teksasu. Tvrđava, koju je branilo oko 200 dobrovoljaca, među njima i Dejvi Kroket (Davy Crockett), pala je 6. marta, a svi branioci su izginuli.
1866. – Pod pritiskom bojara nezadovoljnih demokratskim reformama, rumunski knez Aleksandar Kuza (Alexander Cuza), ujedinitelj Moldavije i Vlaške primoran je da abdicira i da napusti zemlju. Nasledio ga je Karol I (Carol), princ od Hoencolerna (Hohenzollern), koji je 1881. postao prvi rumunski kralj.
1898. – Francuski pisac Emil Zola (Emile) uhapšen je zbog objavljivanja otvorenog pisma predsedniku Francuske, pod naslovom “Optužujem”, u kojem je vladu optužio za antisemitizam i montirani sudski proces protiv kapetana Alfreda Drajfusa (Dreyfus).
1905. – Američki advokat Pol Persi Haris (Paul Percy Harris) osnovao je u Čikagu Rotari klub.
1910. – U redakciji lista „Novo vreme“, na četvrtom spratu hotela „Moskva“ u Beogradu, osnovan je Srpski olimpijski klub. To je i prva zvanična olimpijska organizacija Južnih Slovena. Za direktora je izabran kapetan Svetomir S. Đukić, a za počasnog predsednika đeneral u penziji Nikodije Stefanović. U to doba su se oficiri najčešće brinuli o širenju sporta. Zdravlje nacije bilo je od presudnog značaja za svaku vojsku. Srpski olimpijski klub je 1911. promenio ime u Središnu saveznu upravu ili Centralni olimpijski klub, a 1912. je uzeo naziv Srpski olimpijski komitet
1919. – Benito Musolini (Mussolini) je napustio Socijalističku partiju i osnovao fašističku stranku pod nazivom “Fasci del Combattimento” (Borbeni odredi).
1931. – Umrla je australijska pevačica Neli Melba (Nellie), jedan od najvećih koloraturnih operskih soprana krajem 19. i početkom 20. veka.
1934. – Ubijen je lider nikaragvanskih pobunjenika Cezar Augusto Sandino.
1938. – U Kuvajtu je otkriveno prvo nalazište nafte.
1944. – U Vrhovni štab Narodnooslobodilacke vojske Jugoslavije u Drvaru stigla sovjetska vojna misija. To je bila prva sovjetska vojna misija na tlu Jugoslavije u Drugom svetskom ratu.
1959. – Međunarodni sud za ljudska prava otvorio je prvo zasedanje u Strazburu.
1965. – U Santa Moniki je umro slavni američki filmski komičar Sten Lorel (Stan Laurel), “mršavi” iz tandema Stanlio i Olio.
1970. – Britanska Gvajana postala je nezavisna republika u okviru Komonvelta.
1981. – U pokušaju da izvrši državni udar i zbaci vladu Adolfa Suareza, grupa gardista pod vođstvom pukovnika Antonia Tehera (Tejero) upala je, uz pucnjavu, u španski parlament.
1991. – Vojnim pučem u Tajlandu je oborena vlada Čatičaja Čunavana (Chatichai Choonhavan), a vlast je preuzela vojna hunta.
1994. – Bosanski Muslimani i Hrvati zaključili su sporazumni prekid vatre koji je stupio na snagu 25. februara i bio uvod za stvaranje muslimansko-hrvatske federacije u okviru Bosne i Hercegovine.
1999. – Pregovori srpskih vlasti i kosovskih Albanaca u Rambujeu kod Pariza prekinuti su bez potpisivanja sporazuma, koji su pregovaračima ponudili međunarodni posrednici. Srpska strana odbila je prisustvo stranih trupa na svojoj teritoriji, a albanska razoružanje Oslobodilačke vojske Kosova.
2001. – U Beogradu je uhapšen Radomir Marković, šef Državne bezbednosti za vreme režima Slobodana Miloševića. Marković je osumnjičen za učesće u političkim ubistvima poočinjenim između oktobra 1998. i januara 2001. Osuđen je 30. januara 2003. na sedam godina zatvora za pomaganje u prikrivanju četvorostrukog ubistva članova Srpskog pokreta obnove (SPO) na Ibarskoj magistrali.
2001. – Predsednici SR Jugoslavije i Makedonije Vojislav Koštunica i Boris Trajkovski potpisali su u Skoplju Sporazum o razgraničenju dve zemlje.
2003. – U 47 godini umro je američki rok muzičar Haui Epštajn (Honjie Epstein). Bio je gitarista i tekstopisac u grupi Tom Petty & Heartbreakers.
2005. – Haški tribunal otpečatio je optužnicu protiv bivšeg komandanta Armije Bosne i Hercegovine (BiH) Rasima Delića, zbog ratnih zločina nad Hrvatima i Srbima, koje su u srednjoj Bosni počinili mudžahedini iz sastava Trećeg korpusa Armije BiH. Delić se dobrovoljno predao tom sudu 28 februara.
2005. – U snažnom zemljotresu jačine 6,4 stepeni Rihterove skale koji je pogodio provinciju Kerman u Iranu poginulo je oko 600 ljudi, a blizu 1.000 osoba je povređeno.<


NA DANAŠNJI DAN

22. FEBRUAR

kis222

<<<1935. – Rođen je Danilo Kiš, jedan od najznačajnijih srpskih pisaca druge polovine 20. veka i jedna od najmarkantnijih ličnosti u književnim krugovima 60-ih i 70-ih godina. Bio je dramaturg pozorišta “Atelje 212″ u Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu (“Mansarda”, “Bašta, pepeo”, “Peščanik”, “Grobnica za Borisa Davidoviča”, “Enciklopedija mrtvih”, “Čas anatomije”). 1512. – Umro je italijanski moreplovac Amerigo Vespuči. Prema latinskoj verziji njegovog imena nemački kartograf Martin Valdžemiler nazvao je Novi svet Amerika (America), premda je novi

21. FEBRUAR

zoran212

<<<1997. – Pristalice i simpatizeri srpske koalicije “Zajedno”, koji su gotovo tri meseca protestovali širom Srbije zbog poništavanja rezultata lokalnih izbora, okupili su se u Beogradu da proslave konstituisanje Skupštine grada, prve posle Drugog svetskog rata u kojoj na vlasti nisu bili komunisti. Svečani čin tog dana bio je skidanje zvezde petokrake, simbola komunizma, sa kupole Gradske skupštine. Za gradonačelnika je izabran lider Demokratske stranke Zoran Đinđić 1437. – U manastiru u Pertu (Škotska) ubijen je škotski kralj Džejms I.

20. FEBRUAR

danica

<<<1860. – U Novom Sadu je izašao prvi broj “Danice”, najznačajnijeg književnog časopisa srpskog romantizma, koji je pokrenuo i uređivao Đorđe Popović. “Danica” je okupila stotinak srpskih pisaca, među kojima Jakova Ignjatovića, Đuru Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja, Lazu Kostića, Ljubu Nenadovića i druge. 1631. – Nemački protestantski knezovi sklopili su savez sašvedskim kraljem Gustavom II, čime je i Švedska ušla u Tridesetogodišnji rat (1618-48). 1707. – Umro je poslednji veliki mogul Indije Aurangzeb. Godine 1658. zbacio je oca s vlasti,

19. FEBRUAR

davidovic

<<<1940. – Umro je srpski političar Ljubomir Davidović, jedan od prvaka Radikalne stranke Srbije do 1901. i jedan od osnivača Samostalne radikalne stranke 1902. Od 1919. bio je predsednik novoformirane Demokratske stranke, predsednik jugoslovenske vlade (1919. i 1924), a od 1929. lider Udružene opozicije. 1473. – Rođen je poljski naučnik Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnog sistema i utemeljivač moderne astronomije. Njegovo učenje bilo je u suprotnosti s crkvenom naukom o Zemlji kao središtu sveta, zbog čega su mnogi njegovi sledbenici stradali