13. novembar

13. novembar

13/11/2018 Off By BERB

–1813. U Njegušima rođen Petar II Petrović Njegoš, crnogorski vladika, filozof i državnik, epski pesnik, autor “Gorskog vijenca”. Kao državnik postavio temelje moderne crnogorske države, ustanovio izvršnu vlast i Senat, organizovao sudove, uveo poreze. Za njegove vladavine osnovana prva štamparija u Cetinju 1834. i podignuta prva škola. U književnoj baštini ostavio i ep “Luča mikrokozma”, dramu “Lažni car Šćepan Mali”,


1093. Umro škotski kralj Malkolm III, tokom petog bezuspešnog pokušaja da pokori Englesku. Na vlast došao 1057. pošto je pobedio i ubio kralja Makbeta i time osvetio svog oca, kralja Dankana I, kog je Makbet ubio 1040.

–1782.Rođen Esajas Tegner, jedan od najvećih švedskih pesnika, autor “Sage o Fritjofu”.


 

 

–1813. U Njegušima rođen Petar II Petrović Njegoš, crnogorski vladika, filozof i državnik, epski pesnik, autor “Gorskog vijenca”. Kao državnik postavio temelje moderne crnogorske države, ustanovio izvršnu vlast i Senat, organizovao sudove, uveo poreze. Za njegove vladavine osnovana prva štamparija u Cetinju 1834. i podignuta prva škola. U književnoj baštini ostavio i ep “Luča mikrokozma”, dramu “Lažni car Šćepan Mali”, pesme.


—1868. Umro italijanski kompozitor Đoakino Antonio Rosini, autor 39 opera od kojih su načuvenije “Seviljski berberin”, “Viljem Tel”, “Otelo”.


 

 

–1899. – Umro je srpski fotograf, grafičar i litograf Anastas Jovanović, prvi srpski fotograf, koji je 1846. postao vlasnik treće foto kamere u svetu. Kao darovitog crtača, knez Miloš Obrenović poslao ga je u Beč da studira drvorez i bakrorez, gde se upoznao i s fotografijom. Zahvaljujući njemu, sačuvani su likovi mnogih istaknutih ličnosti tog doba, ali i običnih građana i njihovih porodica. Deo njegove zaostavštine je i izvanredna “Panorama Beograda”.


–1871. Rođen Vladislav Ribnikar, osnivač lista “Politika” 1904, njen prvi direktor i glavni urednik. Jedan je od osnivača Tanjuga i prvi direktor te agencije. Bio ministar prosvete Jugoslavije 1945. i predsednik Komiteta za kulturu i umetnost 1946.


–1912. Rođen francuski pisac rumunskog porekla Ežen Jonesko, koji se svojom antidramom suprotstavio klasičnom pozorištu odbacivši svaku akciju, uzročnu povezanost i tradicionalne šeme klasičnih dramskih dela.


1941. Prvi britanski nosač aviona “Ark rojal” pogođen u Drugom svetskom ratu nemačkim torpedom u blizini Gibraltara i narednog dana potonuo.

1942. Počela odlučujuća vazdušno-pomorska bitka japanskih i američkih trupa kod Gvadalkanala u Tihom okeanu. U trodnevnim borbama obe strane pretrpele velike gubitke u brodovima, a strateški uspeh postigli Amerikanci.

1944. Partizanske jedinice Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije oslobodile Skoplje u Drugom svetskom ratu.

1945. Francuski general Šarl de Gol izabran glasovima svih 555 poslanika za predsednika privremene vlade, posle čega je formirao koalicioni kabinet u koji je ušlo i pet komunista.

–1965. Umro srpski arheolog Vladimir Petković, profesor Beogradskog univerziteta, upravnik Narodnog muzeja u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umetnosti, stručnjak za srpsku srednjevekovnu umetnost. Rukovodio otkopavanjima Stobija i Caričinog grada.


1970. Hafez al Asad vojnim udarom pruzeo vlast u Siriji.

–1974. Umro italijanski filmski režiser i glumac Vitorio de Sika, jedan od tvoraca neorealizma.

1975. Svetska zdravstvena organizacija objavila da su u Aziji, prvi put u istoriji, iskorenjene velike boginje.

1977. U znak protesta zbog podrške Moskve Etiopiji u ratu za teritorije Somalija naredila sovjetskim savetnicima da napuste zemlju i zabranila SSSR korišćenje pomorskih baza.

1980. Američki svemirski brod “Vojadžer I” poslao prve snimke Saturna napravljene iz blizine.

1985. U erupciji vulkana Nevado del Ruis u centralnoj Kolumbiji razoren grad Armero, poginulo oko 25.000 ljudi.

1994. Šveđani na referendumu s 52,2 odsto glasova odlučili da se njihova zemlja priključi Evropskoj uniji.

1995. U bombaškom napadu arapskih terorista na američki vojni centar u Rijadu u Saudijskoj Arabiji poginulo sedam ljudi, među kojima pet Amerikanaca.

1999. U zemljotresu u Turskoj poginulo više od 450 ljudi, a oko 2.500 povređeno.

2000. Predsednik Filipina Džozef Estrada optužen za korupciju. Pod pritiskom protesta građana i vojske on se 20. januara 2002. povukao sa vlasti, a 16. aprila se predao Specijalnom sudu za borbu protiv korupcije.

2001. Borci antitalibanske Severne Alijanse ušli u glavni grad Avganistana Kabul.

2001. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio bosanske Srbe Duška Sikiricu, Damira Došena i Dragana Kolundžiju na zatvorske kazne od 15, pet i tri godine zatvora za zločine protiv čovečnosti izvršene nad muslimanskim civilima 1992. u logoru “Keraterm” u Prijedoru.♦