19. avgust

19. avgust

19/08/2018 Off By BERB

 

–14. Umro rimski državnik Oktavijan Avgust, prvi rimski car, usvojen sin Gaja Julija Cezara. Tokom vladavine od 31. p.n.e uveo nov oblik vladavine i administracije poznat kao principat, a Rimsko carstvo u njegovo vreme doživelo procvat u kulturi i umetnosti.


636. Arapi u bici kod Jarmuka u Siriji pobedili vizantijsku vojsku i potom osvojili sve persijske oblasti koje je držala Vizantija.

1587. Sigismund III, sin švedskog kralja Džona III i Katarine Jagelo, postao kralj Poljske. Posle očeve smrti pripala mu i švedska kruna. Njegovo nastojanje da stvori uniju Poljske i Švedske izazvalo rat dve države, a posle poraza Sigismundove vojske 1598. bio primoran da se odrekne nasledstva švedskog prestola.

1601. Ubijen rumunski nacionalni junak Mihajlo Hrabri, gospodar Vlaške od 1593, a kasnije Transilvanije i Moldavije. Uz pomoć rimsko-nemačkog cara Rudolfa oslobodio zemlju od Turaka. Ubijen po nalogu carskog generala Baste.

1691. Austrijanci pod komandom Ludviga Badenskog potukli Turke kod Slankamena i naneli im teške gubitke. U bici poginuo i veliki vezir Mustafa Ćuprilić.

–1819. Umro škotski inženjer i fizičar Džejms Vat, pronalazač parne mašine 1765. Uveo jedinicu za merenje snage, koju je nazvao “konjska snaga” i koja se nije znatnije razlikovala od kasnije uvedene KS. U Sohou kod Birmingena 1782. osnovao prvu fabriku parnih mašina.


–1871. Rođen američki pilot i konstruktor aviona Orvil Rajt, koji je 1903. s bratom Vilburom, u avionu njihove izrade, izveo prvi let u istoriji vazduhoplovstva.


1878. Posle žestokih uličnih borbi, austrougarske trupe ušle u Sarajevo i uspostavile svoju upravu. Odlukom Berlinskog kongresa 13. jula, Austro-Ugarska dobila pravo da na 30 godina okupira Bosnu i Hercegovinu, a 1908. je anektirala.

–1883. Rođena francuska modna kreatorka Gabrijela Koko Šanel, koja je gotovo šest decenija suvereno vladala pariskom visokom modom.


1910. U Cetinju puštena u rad prva električna centrala u Crnoj Gori. Svečano puštanje u rad centrale organizovano povodom krunisanja kralja Nikole, a služila za osvetljenje Dvora, Zetskog doma, glavne cetinjske ulice i kuća nekoliko viđenijih Crnogoraca.

1929. Umro ruski koreograf i režiser Sergej Pavlovič Djagiljev, osnivač grupe “Ruski balet”, koja je sa izuzetnim uspehom nastupala od 1909. do 1929. Posebno oduševljenje izazivale njegove izvedbe baleta “Posvećenje proleća” i “Žar ptica” Igora Stravinskog.

1936. Pripadnici Frankove civilne garde streljali u Granadi, na početku Španskog građanskog rata, Federika Garsiju Lorku, jednog od najvećih španskih pesnika. Pripadao grupi pesnika koja je u špansku poeziju unela nov, moderan izraz.

1942. Britanske i kanadske trupe izvele desant na francusku luku Đep, gde su, uz velike gubitke, razorile nemačke vojne objekte. Od oko 6.000 savezničkih vojnika više od 4.000 poginulo, povređeno ili zarobljeno.

1945. U Vijetnamu pod rukovodstvom Ho Ši Mina i oslobodilačkog pokreta “Vijetmin” počela “avgustovska revolucija” protiv francuskih kolonijalnih trupa.

1946. Rođen američki državnik Bil Klinton, koji je kao kandidat Demokratske stranke biran za predsednika SAD 1992. i 1996. Prethodno bio guverner Arkansaza.

1953. U vojnom udaru, uz podršku SAD, zbačen iranski premijer Mohamad Mosadek, a šah Mohamad Reza Pahlavi vratio se iz egzila da preuzme vlast.

1960. Pilot američkog špijunskog aviona “U2”, oborenog iznad sovjetske teritorije, Geri Pauers osuđen na 10 godina zatočeništva. Pauers se spasio iskakanjem iz aviona, ali potom uhapšen i osuđen, a 1962. razmenjen za jednog sovjetskog špijuna.

1979. Ruski kosmonauti Vladimir Ljakov i Valerij Rjumin vratili se na Zemlju vasionskim brodom “Sojuz 34” posle rekordnih 175 dana provedenih u svemiru.

–1983. – Umro je jugoslovenski državnik srpskog porekla, Aleksandar Marko Ranković, potpredsednik SFRJ i član najužeg rukovodstva vladajućeg Saveza komunista Jugoslavije do smenjivanja sa svih funkcija 1966. Posle zavođenja Šestojanuarske diktature 1929, osuđen je na šest godina robije zbog ilegalne komunističke aktivnosti, a 1940. je postao član Politbiroa Komunističke partije Jugoslavije. U Drugom svetskom ratu je rukovodio pripremama za ustanak protiv okupatorske nemačke vojske i nacistička policija Gestapo ga je uhapsila u Beogradu krajem jula 1941. Posle hapšenja je zverski mučen i potom prebačen u bolnicu radi lečenja, gde je držan pod stražom, ali je oslobođen smelom akcijom beogradskih skojevaca. Kao organizacioni sekretar KPJ i član Vrhovnog štaba partizanskih jedinica, osnovao je 1944. službu bezbednosti pod nazivom Odeljenje za zaštitu naroda (OZNA). Posle rata je bio ministar unutrašnjih poslova i potpredsednik savezne vlade. U političkom obračunu s njim na Četvrtom plenumu Centralnog komiteta SKJ 1966. na Brionima, jugoslovenski predsednik Josip Broz Tito ga je optužio za zloupotrebe Službe državne bezbednosti i “grupašku i antipartijsku delatnost” i lišen je svih funkcija, mada javnosti nisu predočeni uverljivi dokazi na osnovu kojih je eliminisan iz političkog života. Njegova sahrana u Beogradu, kojoj je prisustvovalo više od 100.000 ljudi, veoma je uznemirila komunističko rukovodstvo Jugoslavije koje je u tome videlo znak buđenja “srpskog nacionalizma”.



1991. U Sovjetskom Savezu izveden državni udar kojim su pristalice “tvrde” linije pokušale da zbace sa vlasti Mihaila Gorbačova, tvorca sovjetske “glasnosti” i “perestrojke”. Ključnu ulogu u suzbijanju udara odigrao tadašnji predsednik Rusije Boris Jeljcin, koji je potom postao Gorbačovljev glavni politički rival.

1995. U saobraćajnoj nesreći na Igmanu, blizu Sarajeva, poginuli izaslanik SAD za bivšu Jugoslaviju Robert Frejžer i tri njegova saputnika.

1996. Šest ruskih, francuskih i američkih kosmonauta srelo se na ruskoj kosmičkoj stanici “Mir”, uključujući Klodi Andre Deze, prvu Francuskinju u kosmosu, koja je tog dana na rusku kosmičku stanicu stigla ruskom raketom “Sojuz U”.

1999. Ispred zgrade Skupštine Jugoslavije u Beogradu održan jedan od najvećih opozicionih mitinga na kom su zatražene demokratske promene u Srbiji i smenjivanje predsednika Jugoslavije Slobodana Miloševića.

2000. Posmrtni ostaci, za koje se veruje da potiču od 14 Amerikanaca koji su proglašeni nestalim u Korejskom ratu, vraćeni američkim vojnim vlastima.

2001. Najmanje 50 ljudi poginulo u podzemnoj eksploziji metana i ugljene prašine u Ukrajini.