15. avgust

15. avgust

15/08/2018 Off By BERB

 

1057. Ubijen škotski kralj Magbet, koji je 17 godina ranije osvojio presto ubivši tadašnjeg škotskog kralja Dankana. Magbetova vladavina inspirisala Viljema Šekspira da napiše jednu od svojih najpoznatijih drama.

1534. Španski monah Ignasio de Lojola osnovao u Parizu rimokatolički jezuitski red, koji je papa Pavle III priznao šest godina kasnije.

1688. Rođen pruski kralj Fridrih Vilhelm, koji je tokom vladavine centralizovao administraciju i formirao jaku i disciplinovanu vojsku, pa se smatra utemeljivačem pruskog militarizma.

1769. U Ajačiju, na Korzici, rođen francuski vojskovođa i car Napoleon Bonaparta, čiji su ratni uspesi omogućili političku i ekonomsku prevlast Francuske nad većim delom Evrope. Posle poraza kod Vaterloa 1815. prognan na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, gde je umro 1821.

–1771. Rođen škotski pisac Volter Skot, autor istorijskih romana “Rob Roj”, “Ajvanho”, “Veverli”. Skupljao narodne pesme i pisao epove iz istorije Škotske. U engleskom prevodu objavio i srpsku narodnu pesmu “Hasanaginica”.


1834. Britanski parlament usvojio zakon o kolonizaciji Južne Australije.

1843. U Kopenhagenu otvoren Tivoli park.

–1888. Rođen engleski pukovnik Tomas Edvard Lorens, arheolog, istraživač, pisac i ratnik. Postao poznat kao “Lorens od Arabije” kada je u Prvom svetskom ratu poveo Arape u rat protiv Turske.


1914. Prolaskom broda “Ankon” otvoren Panamski kanal, dug 81,6 kilometara, koji u najužem delu srednje Amerike spaja Atlantski i Tihi okean. Kanal zvanično otvoren u julu 1920.

1916. U Bici na Somi u Prvom svetskom ratu prvi put upotrebljen britanski tenk poznat kao “Veliki Bili”.

1918. SAD prekinule diplomatske odnose s Rusijom, posle uspostavljanja boljševičke vlasti.

1944. Iskrcavanjem savezničkih trupa u južnoj Francuskoj u Drugom svetskom ratu počela operacija “Dragon”, čime je otvoren drugi front po iskrcavanju saveznika u Normandiji u junu.

1945. Koreja oslobođena japanske kolonijalne vlasti posle kapitulacije Japana u Drugom svetskom ratu. Poluostrvo zatim podeljeno na komunistički sever i kapitalistički jug.

1947. Stupio je na snagu akt o nezavisnosti Britanske Indije kojim su, posle 180 godina kolonijalne vladavine Velike Britanije, formirane Indijska Unija i Pakistan.

1948. Južna Koreja postala nezavisna država pod nazivom Republika Koreja, a za predsednika izabran Singman Ri.

1950. U zemljotresu u severoistočnoj indijskoj državi Asam poginulo više od 1.000 ljudi.

1960. Proglašena nezavisnost afričke države Kongo-Brazavil, koja je od 1886. bila francuska kolonija pod nazivom Srednji Kongo.

1961. – Dva dana nakon što su zatvorile prolaz između Istočnog i Zapadnog Berlina bodljikavom žicom, istočnonemačke vlasti otpočele su izgradnju Berlinskog zida. U narednih 28 godina, Berlinski zid će stajati kao najopipljiviji simbol Hladnog rata – Gvozdena zavesa koja je delila Evropu. Do avgusta 1961. godine, prosečno je 2000 istočnonemačkih građana prelazilo u zapadni deo. Veći deo njih bili su visokoobrazovani ljudi, što je imalo poražavajuće efekte na istočnonemačku ekonomiju. Zato je Nikita Hruščov predložio i fizičko razdvajanje i postavljanje granice između Istočnog i Zapadnog Berlina. Nakon izgradnje Berlinskog zida, oko 5.000 ljudi uspelo je da prebegne, ali se procenat znatno smanjivao, jer je zid bio dobro čuvan. Čak 191 osoba izgubila je život pokušavajući da pređe preko zida koji je razdvajao Berlin. Nakon kraha socijalizma u Evropi, 9. novembra 1989. godine, istočnonemačke vlasti ukinule su zabranu prelaska iz istočnog u zapadni deo i već uveče se okupilo na hiljade građana i otpočelo je rušenje Berlinskog zida



1962. Probijen drumski tunel ispod Mon Blana, kojim je francuski grad Šamoni povezan sa italijanskom dolinom Aoste.

1965. Koncert grupe “Bitls” u Njujorku okupio 55.600 ljudi, čime je postavljen svetski rekord u broju posetilaca i zaradi na pop-koncertu.

1971. Bahrein stekao nezavisnost posle 150 godina britanske kolonijalne vlasti.

1975. U vojnom puču ubijen predsednik Bangladeša šeik Mudžibur Rahman, prvi premijer po sticanju nezavisnosti u januaru 1972.

1990. Predsednik Mihail Sergejevič Gorbačov vratio sovjetsko državljanstvo Aleksandru Solženjicinu, dobitniku Nobelove nagrade za književnost, koji je 1974. pod pritiskom vlasti prinuđen da emigrira.

1994. U Sudanu uhapšen i izručen Francuskoj jedan od najpoznatijih svetskih terorista Iljič Ramires Sančes, poznat kao “Karlos Šakal”.

1995. Japan, 50 godina po završetku Drugog svetskog rata, prvi put jasno izrazio žaljenje zbog ratnih akcija u regionu.

1996. Posle četiri godine sarajevski aerodrom ponovo otvoren za komercijalne letove. Na aerodrom su tokom rata u Bosni sletali samo službeni avioni i avioni s humanitarnom pomoći.

1998. U jednom od najtežih terorističkih napada u Severnoj Irskoj tokom gotovo 30 godina nasilja, u eksploziji automobila-bombe u mestu Omag, poginulo 29 osoba.

2000. Predsednik SAD Bil Klinton svečano predao rukovodeću funkciju u Demokratskoj partiji potpredsedniku Alu Goru.

2001. Potpukovnik Vojske Republike Srpske Dragan Jokić dobrovoljno se predao Međunarodnom sudu za ratne zločine koji ga je osumnjičio za ratne zločine počinjene nad muslimanima u Srebrenici u julu 1995.

2001. Makedonski parlament odobrio dolazak 3.500 vojnika NATO u cilju razoružanja albanskih ekstremista.