16. jul

16. jul

16/07/2018 Off By BERB

622. Istoričari smatraju da ovim datumom počinje prva godina islamske ere, odnosno dan kada je Muhamed sa svojim pristalicama napustio Meku da bi osnovao prvi centar nove vere u Medini.

1054. Zbog sukoba oko pitanja da li rimski papa ima primat među hrišćanskim poglavarima došlo do raskola rimske i carigradske hrišćanske crkve. Spor kasnije doveo do “velike šizme” i stvorene dve crkve, pravoslavna i rimokatolička.

1533. Po naredbi španskog osvajača Fransiska Pizara ubijen car Inka Atahualpa, iako je dao tražen otkup, jednu sobu punu zlata i dve pune srebra.

1661. Štokholmska banka izdala prve papirne novčanice u Evropi.

–1723. Rođen engleski slikar Džošua Rejnolds, jedan od najvećih portretista u istoriji slikarstva, prvi predsednik Kraljevske umetničke akademije i dvorski slikar od 1784. Izradio oko 2.000 portreta i snažno uticao na generacije engleskih portretista.


 

 

–1858. Rođen srpski vojvoda Petar Bojović, čuven vojskovođa u ratovima od 1912. do 1918. Zaslužan za pobede u Prvom balkanskom ratu nad turskom vojskom u bitkama kod Kumanova i Bitolja, a u Drugom balkanskom ratu za uspeh u bici kod Bregalnice nad bugarskom vojskom. Za uspehe u Prvom svetskom ratu dobio čin vojvode. Kao komandant Prve armije 1. novembra 1918. oslobodio Beograd. Umro 1945. godine u Beogradu i sahranjen bez vojnih počasti.


1861. Osnovano Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu.

1867. Francuski vrtlar Žozef Monije patentirao u Parizu armirani beton.

–1872. Rođen norveški istraživač Rual Amundsen, prvi čovek koji je stigao na Južni pol, 1911. Poginuo u junu 1928. u avionskoj nesreći, pokušavajući da pronađe nestalu italijansku ekspediciju koja je krenula ka Severnom polu.


 

 

 

–1890. Umro švajcarski pisac Gotfrid Keler, najveći pripovedač nemačkog govornog područja u Švajcarskoj.


 

 

 

 

–1896. Umro francuski pisac Edmon Gonkur, na čiju je inicijativu osnovano književno društvo koje od 1903. nosi ime braće Gonkur “Academie des Goncourt”.


1917. Osujećen pokušaj boljševika da preuzmu vlast u Rusiji, Trocki uhapšen, a Lenjin se povukao u ilegalu.

1918. U Jekaterinburgu ubijen poslednji ruski car Nikola II Romanov i članovi njegove porodice.

1925. U Bagdadu počelo zasedanje prvog izabranog parlamenta Iraka.

1935. U Oklahoma Sitiju postavljen prvi parking merač na svetu.

1945. SAD u pustinji Alamogordo, u državi Novi Meksiko, izvršile prvu probu atomske bombe, pod šifrovanim nazivom “Triniti”.

1950. Na stadionu “Marakana” u Rio de Žaneiru Urugvaj u finalu Svetskog prvenstva pobedio Brazil 2:1, osvojivši drugi put svetski fudbalski šampionat. Utakmicu pratilo 199.000 gledalaca.

1951. Belgijski kralj Leopold III abdicirao u korist sina Boduena.

1965. Predsednici Francuke i Italije Šarl de Gol i Đuzepe Saragat otvorili 11,6 kilometara dug tunel ispod Mon Blana, a koji je povezao dve zemlje.

1969. Američki vasionski brod “Apolo 11” lansiran iz Kejp Kanaverala u istorijsku misiju ka Mesecu sa astronautima Nilom Armstrongom, Edvinom Oldrinom i Majklom Kolinsom.

1976. Indonezija anektirala bivšu portugalsku koloniju Istočni Timor kao svoju 27. pokrajinu.

1979. Sadam Husein postao predsednik Iraka.

–1985. Umro nemački pisac Hajnrih Teodor Bel, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1972, najprevođeniji nemački pisac posle Drugog svetskog rata.


 

 

 

–1989. Umro austrijski dirigent Herbert fon Karajan, jedan od najvećih dirigenata XX veka. Od 1949. bio dirigent Bečkog simfonijskog orkestra, od 1955. vodio Berlinsku filharmoniju, od 1956. do 1964. bio direktor Bečke državne opere.


1990. Na Filipinima u zemljotresu poginulo više od 1.600 ljudi.

–1995. Umro britanski pesnik Stefan Spender. Na početku karijere nazvan drugim Šelijem.


1998. Kosovski Albanci u Prištini konstituisali paralelan kosovski parlament. Policija zaposela prostorije i zaplenila dokumenta o radu Parlamenta.

 

 

–2000. U Budimpešti umro pesnik Đerđ Petri, jedan od najpoznatijih mađarskih disidenata za vreme komunističkog režima Janoša Kadara.


2001. Predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta od 1980. Huan Antonio Samaran penzionisan, a potom imenovan za počasnog doživotnog predsednika MOK. Nasledio ga belgijski hirurg Žak Rog.

2001. Kineski i ruski predsednici Đijang Cemin i Vladimir Putin potpisali prijateljski pakt kojim su postavljeni principi partnerstva dve zemlje, a u funkciji zaštite svojih interesa.♦