10 JUL

10 JUL

10/07/2018 Off By BERB

138. Umro rimski car Hadrijan. Tokom vladavine izvršio značajne reforme u Rimskom carstvu i utvrdio granice u Germaniji i Britaniji, gde je podigao bedem za zaštitu od upada Škota. Bio velik poštovalac grčke kulture i pokrovitelj umetnosti, pisao stihove, vajao i slikao.

1099. Umro španski nacionalni junak El Sid, legendarna ličnost španske epske poezije.

–1509. Rođen švajcarski teolog francuskog porekla Žan Kalvin, vođa frakcije protestantizma u Ženevi, koja je imala mnogobrojne pristalice u evropskim zemljama, posebno u Francuskoj, i izazvala velike društvene potrese. Njegovo delo “Temelji hrišćanstva” postalo priručnik protestantske doktrine.


1584. Po nalogu španskog dvora ubijen holandski princ od Oranža Viljem I Ćutljivi, borac protiv španske prevlasti i prvi nasledni namesnik Holandije.

1609. U Minhenu osnovana Katolička liga kao odgovor na osnivanje Protestantske unije, što je pojačalo tenzije u Nemačkoj koje su dovele do izbijanja Tridesetogodišnjeg rata u centralnoj Evropi.

1774. Posle šestogodišnjeg rata Rusija i Turska sklopile Kučuk-Kajnardžijski mir kojim je Turska izgubila Krim, prihvatila rusko-tursku granicu na Bugu i priznala Rusiji pokroviteljska prava nad Vlaškom i Moldavijom i nad pravoslavnim podanicima u Turskoj.

–1830. Na Antilima rođen francuski slikar i grafičar Kamij Pisaro, jedan od učesnika prve izložbe impresionista u Parizu 1874. U kasnoj fazi opredelio se za poentilizam.


 

 

 

–1834. Rođen češki pisac Jan Neruda, predvodnik generacije “majevaca”, književnika koji su okupljeni oko časopisa “Maj” promovisali češki književni realizam.


 

 

 

–1856. U selu Smiljani kod Gospića u Hrvatskoj rođen Nikola Tesla, naučnik i pronalazač na polju elektrotehnike i radio-tehnike. Od 1884. do smrti 1943. živeo u SAD. Patentirao oko 700 pronalazaka od kojih nekoliko desetina ima široku primenu, među kojima je i serija izuma koji čine temelj savremene radio-tehnike.


–1871. Rođen francuski pisac Marsel Prust, čije je delo “U traganju za izgubljenim vremenom” ostavilo dubok trag ne samo u Francuskoj već i u evropskoj književnosti XX veka i izvršilo velik uticaj na mnoge književnike.


–1895. Rođen nemački kompozitor Karl Orf, autor popularne scenske kantate “Karmina Burana”. Bavio se i pedagoškim radom, a u nastavu uveo tzv. Orfov instrumentarijum, sačinjen od grupe instrumenata prilagođenih deci.


1897. U borbi za prevlast na području gornjeg Nila francuske trupe zaposele Fešoude u Sudanu, što je izazvalo ozbiljnu krizu u anglo-francuskim odnosima. Kompromisnim rešenjem 1899. Francuska dobila zapadni Sudan, a dolina Nila ostala pod britanskom kontrolom.

–1926. – Rođen je srpski glumac Pavle Vuisić, “vulkan glume, života i snage”, kako ga je opisao Orson Vels. Već u prvom filmu – “Čudotvorni mač” Vojislava Nanovića 1950. – nametnuo se neobično snažnom glumačkom ličnošću, koja je potom obeležila više od sto filmova i mnoštvo TV serija i drama, poput kultne “Šešir gospodina Vujića”. Filmovi: “Ko to tamo peva”, “Sjećaš li se Doli Bel?”, “Maratonci trče počasni krug”, “Hajka”, “Kampo Mamula”, “Dim”, “Mačak pod šlemom”, “Parče plavog neba”, “Žeđ”, “Horoskop”, “Inspektor”, “Sam”, “Pogon B”, “Kad čuješ zvona”, “Događaj”, “Konjuh planinom”


1940. Napadom najmanje 70 nemačkih bombardera na ciljeve u južnom Velsu u Drugom svetskom ratu počela Bitka za Britaniju. Pobeda britanskog vazduhoplovstva u septembru prisilila Nemce da definitivno odustanu od invazije na Veliku Britaniju.

1940. Francuska Narodna skupština poverila vlast maršalu Anriju Petenu, koji je tokom Drugog sveskog rata predvodio kolaboracionističku vladu sa sedištem u Višiju.

1943. Anglo-američke trupe u Drugom svetskom ratu iskrcale se na Siciliju.

1953. Sovjetski lider Nikita Hruščov smenio ministra unutrašnjih poslova Lavrentija Beriju, bliskog Staljinovog saradnika i egzekutora u staljinističkim čistkama. Berija kasnije uhapšen, osuđen na smrt i streljan.

1962. Iz Kejp Kaneverala lansiran prvi američki telekomunikacioni satelit “Telstar”, koji je omogućio prenos TV-programa preko Atlantskog okeana.

1973. Bahamska ostrva stekla nezavisnost u okviru Britanskog Komonvelta, posle 190 godina britanske kolonijalne vladavine.

1976. Zbog pucanja ventila u hemijskoj fabrici “Ikmeza” u blizini Milana, oblak hemijskih materija, među kojima i dioksina, teško zagadio četiri opštine. To je bila prva ekološka nesreća te vrste u Evropi.

1992. Američki sud osudio bivšeg panamskog diktatora Manuela Norijegu na 40 godina zatvora jer je dozvolio krijumčarenje droge u Panami.

1994. Leonid Kučma pobedio na predsedničkim izborima u Ukrajini.

1995. Vojne vlasti oslobodile iz šestogodišnjeg kućnog pritvora vođu burmanske opozicije i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Aung San Su Ći.

1999. Šest afričkih vlada potpisalo sporazum o prekidu vatre, čime je okončan građanski rat u Demokratskoj Republici Kongo. Sporazum potpisan bez učešća pobunjeničkih grupa koje su učetvovale u sukobu.

2000. U gomili smeća koja se srušila na sirotinjsko naselje, nazvano Obećana zemlja, u Manili na Filipinima, stradalo više od 200 ljudi.

2001. Crtež Leonarda da Vinčija prodat u aukcijskoj kući Kristi za rekornih 11,4 miliona dolara.♦