Švajcarski dnevnik “Neue Zürcher Zeitung”: Vučič priprema priznaje države Kosovo

Švajcarski dnevnik “Neue Zürcher Zeitung”: Vučič priprema priznaje države Kosovo

02/03/2018 Off By

 

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučič je ušao u “trgovinu sa EU” i priprema javnost da prihvati postojanje države Kosovo, piše danas vodeći švajcarski dnevnik “Neue Zürcher Zeitung” (NZZ).

U tekstu o novoj strategiji EU za Zapadni Balkan, NZZ navodi da za ulazak u EU, Srbija mora da reguliše odnose s Kosovom jer Brisel ne želi da uvozi konflikte, i koristi članstvo kao podsticaj, i dodaje da je Vučič ušao u tu “trgovinu” i priprema javnost da prihvati postojanje kosovske države.
“On to čini svim sredstvima koja mu stoje na raspolaganju: priteže kontrolisani medijski sistem, a i brzo je zamenio rukovodstvo kosovskih Srba. Zbog njegovog autokratskog stila, EU ga samo blago kritikuje: mirovno-politički cilj opravdava sredstva. Kolo vodi Berlin koji ima veliki uticaj u Beogradu i Prištini.
U Ministarstvu spoljnih poslova otvoreno izjavljuju da hoće da iskoriste vreme Vučićeve vladavine kako bi trajno rešili kosovski problem. Lako je zaključiti da su reforme demokratije i pravne države od drugorazrednog značaja”, prenosi Deutsche Welle pisanje švicarskog dnevnika.
List podseća da je, posle Junkerove posete Beogradu, a pre sastanka najviših balkanskih političara u Sofiji, Vučić u utorak otputovao u Berlin, gde se iza zatvorenih vrata razgovaralo o “kosovskom dilu”.
Pred novinarima je kancelarka Njemačke Angela Merkel pokazala da je impresionirana Vučićevom reformskom voljom i ulogom koju on ima pri pomirenju, ocenjuje NZZ i dodaje da kancelarkine reči Vučiću dobro dođu jer se u nedjelju u Beogradu održavaju lokalni izbori, na kojima Vučićeva stranka hoće da pobedi po svaku cenu. U tekstu o novoj strategiji EU za Zapadni Balkan, NZZ kao razloge za njeno donošenje navodi strahovanja od rastućeg uticaja Rusije i Turske, a u nešto manjem obimu i Kine i Saudijske Arabije, kao i zabrinutost za stabilnost regiona.
“Makedonija, Kosovo i Bosna važe kao potencijalna krizna žarišta, jer njihova državnost nije učvršćena. Ta strahovanja nisu neosnovana”, piše NZZ. List međutim dodaje da se “uticaj Rusije i Turske često precjenjuje” . Kada je reč o Turskoj, “samo u jednom delu muslimanskog stanovništva, više u BiH nego u Albaniji ili na Kosovu, turska ‘meka sila’ trajno deluje, ali je ekonomska snaga Turske skromna u poređenju sa EU”, navodi se u tekstu.
“Isto važi za Rusiju. Ona, doduše, uživa velike simpatije Srba, ali sadašnja politička elita jasno razlikuje ideje i interese. Pritom povezivanje sa EU ima prioritet nad prijateljstvom s Moskvom koje ne donosi nikakve ekonomske prednosti, ali se glasno promoviše”, piše list.
“Političari na Balkanu poigravaju se sa zapadnoevropskim strahovanjima od ruskog i turskog uticaja. Oni to rade znajući da će, ako uopšte uđu u EU, ući iz ekonomske računice”, dodaje NZZ.♦