29. januar

29. januar

29/01/2018 Off By

 

1412. U Novom Brdu izdat “Zakon o rudnicima Despota Stefana”, koji sadrži dragocene podatke o načinu života srpskog naroda na početku XV veka. Zakonik značajan dokument srpske pismenosti i srpskog pravnog sistema u srednjem veku.

1635. Osnovana Francuska akademija, jedna od najčuvenijih u Evropi. Akademiju osnovao kardinal Rišelje, ministar kralja Luja XIII.

–1860. Rođen ruski pisac Anton Pavlovič Čehov, jedan od najistaknutijih predstavnika novelističkog žanra u ruskoj i svetskoj književnosti. Kao dramski pisac smatra se nenadmašnim majstorom atmosfere i dijaloga, a njegove drame “Galeb”, “Tri sestre” i “Višnjev sad” i danas na repertoarima svetskih pozorišta.


–1872. Rođen Goce Delčev, vođa nacionalno-revolucionarnog pokreta u Makedoniji s kraja XIX i početka XX veka. Poginuo u borbi s Turcima u maju 1903, tri meseca pre izbijanja Ilindenskog ustanka, čiji je početak odlagao smatrajući da je preuranjen i
slabo pripremljen.


–1886. Nemački inženjer Karl Benc patentirao prvi uspešan automobil na benzin.


1889. Austrougarski princ, prestolonaslednik Rudolf, jedini sin Franca Josipa I, nađen mrtav s ljubavnicom Marijom Večerom u dvorcu “Majerling” kraj Beča.

 

 

1896. Američki lekar Emil Grab prvi upotrebio terapiju zračenjem u lečenju raka pluća, primenivši je u Čikagu na pacijentkinji Rouz Li.

–1899. Umro francuski slikar engleskog porekla Alfred Sisli, jedan od stvaralaca francuskog impresionizma. Izlagao na njihovoj prvoj izložbi 1874. u Parizu.


1916. Nemci u Prvom svetskom ratu prvi put bombardovali Pariz iz cepelina.

 

 

 

 

 

–1934. Rođen srpski pisac Branko Miljković, koji se prvom zbirkom pesama “Uzalud je budim” uvrstio među značajne srpske liričare druge polovine XX veka. Izvršio samoubistvo 1961.


1941. Umro grčki general i državnik Joanis Metaksas. Kao premijer i ministar vojske 1936. raspustio Parlament i uspostavio ličnu diktaturu. U Drugom svetskom ratu u oktobru 1940. odbio ultimatum fašističke Italije i organizovao otpor italijanskoj agresiji.

1942. Peru i Bolivija potpisivanjem protokola u Rio de Žaneiru okončali rat počet 1941. zbog sporne pogranične teritorije izmedju dve zemlje u području amazonske džungle, ali sporno pitanje time nije rešeno.

1950. Počela prva u nizu pobuna u Johanesburgu, izazvanih rasističkom politikom Vlade Južne Afrike.

1959. Danski putnički brod “Hans Hedtoft” udario, ploveći pored obala Grenlanda, u ledeni breg i potonuo. Život izgubilo 95 osoba.

1963. Francuska stavila veto na ulazak Velike Britanije u Evropsku ekonomsku zajednicu.

1989. Posle sedam godina nesporazuma i međunarodne arbitraže Izrael Egiptu vratio grad Tabu na Crvenom moru, koji je okupirao u izraelsko-arapskom ratu 1967.

–1994. Austrijanka Ulrike Majer, dvostruka svetska prvakinja u skijanju, preminula od povreda zadobijenih prilikom pada na takmičenju u spustu za Svetski kup.


1996. Venecijanska operska kuća “La Feniče” izgorela u požaru, drugi put u 204 godine svoje istorije.

1999. Kontakt-grupa pozvala vlasti srbije i predstavnike kosovskih Albanaca da do 6. februara pristupe mirovnim pregovorima u francuskom zamku Rambuje u blizini Pariza.

2001. U Sen Tropeu, na Azurnoj obali, u 91. godini umro istaknut francuski pozorišni i filmski glumac Žan Pjer Omon. Uz Šarla Boajea bio jedan od retkih francuskih glumaca koji je napravio karijeru i u Holivudu.

2002. Predsednik SAD Džordž Buš izjavio u Kongresu SAD da počinje rat protiv terorizma i upozorio da “Osovina zla”, koju čine Iran, Irak i Severna Koreja, preti miru u svetu.

2002. U Kabulu se zavijorila stara avganistanska zastava, prvi put od komunističkog prevrata 1978. koji je označio početak 23-godišnjeg perioda ratova i kriza u zemlji.♦