13. novembar

13. novembar

13/11/2017 Off By

 

1093. Umro škotski kralj Malkolm III, tokom petog bezuspešnog pokušaja da pokori Englesku. Na vlast došao 1057. pošto je pobedio i ubio kralja Makbeta i time osvetio svog oca, kralja Dankana I, kog je Makbet ubio 1040.

1782.Rođen Esajas Tegner, jedan od najvećih švedskih pesnika, autor “Sage o Fritjofu”.

–1813. U Njegušima rođen Petar II Petrović Njegoš, crnogorski vladika, filozof i državnik, epski pesnik, autor “Gorskog vijenca”. Kao državnik postavio temelje moderne crnogorske države, ustanovio izvršnu vlast i Senat, organizovao sudove, uveo poreze. Za njegove vladavine osnovana prva štamparija u Cetinju 1834. i podignuta prva škola. U književnoj baštini ostavio i ep “Luča mikrokozma”, dramu “Lažni car Šćepan Mali”, pesme.


–1868. Umro italijanski kompozitor Đoakino Antonio Rosini, autor 39 opera od kojih su načuvenije “Seviljski berberin”, “Viljem Tel”, “Otelo”.


 

 

 

 

 

–1871. Rođen Vladislav Ribnikar, osnivač lista “Politika” 1904, njen prvi direktor i glavni urednik. Jedan je od osnivača Tanjuga i prvi direktor te agencije. Bio ministar prosvete Jugoslavije 1945. i predsednik Komiteta za kulturu i umetnost 1946.


 

 

–1899. – Umro je srpski fotograf, grafičar i litograf Anastas Jovanović, prvi srpski fotograf, koji je 1846. postao vlasnik treće foto kamere u svetu. Kao darovitog crtača, knez Miloš Obrenović poslao ga je u Beč da studira drvorez i bakrorez, gde se upoznao i s fotografijom. Zahvaljujući njemu, sačuvani su likovi mnogih istaknutih ličnosti tog doba, ali i običnih građana i njihovih porodica. Deo njegove zaostavštine je i izvanredna “Panorama Beograda”.


 

 

–1912. Rođen francuski pisac rumunskog porekla Ežen Jonesko, koji se svojom antidramom suprotstavio klasičnom pozorištu odbacivši svaku akciju, uzročnu povezanost i tradicionalne šeme klasičnih dramskih dela.


1941. Prvi britanski nosač aviona “Ark rojal” pogođen u Drugom svetskom ratu nemačkim torpedom u blizini Gibraltara i narednog dana potonuo.

1942. Počela odlučujuća vazdušno-pomorska bitka japanskih i američkih trupa kod Gvadalkanala u Tihom okeanu. U trodnevnim borbama obe strane pretrpele velike gubitke u brodovima, a strateški uspeh postigli Amerikanci.

1944. Partizanske jedinice Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije oslobodile Skoplje u Drugom svetskom ratu.

1945. Francuski general Šarl de Gol izabran glasovima svih 555 poslanika za predsednika privremene vlade, posle čega je formirao koalicioni kabinet u koji je ušlo i pet komunista.

–1965. Umro srpski arheolog Vladimir Petković, profesor Beogradskog univerziteta, upravnik Narodnog muzeja u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umetnosti, stručnjak za srpsku srednjevekovnu umetnost. Rukovodio otkopavanjima Stobija i Caričinog grada.


1970. Hafez al Asad vojnim udarom pruzeo vlast u Siriji.

 

 

–1974. Umro italijanski filmski režiser i glumac Vitorio de Sika, jedan od tvoraca neorealizma.


1975. Svetska zdravstvena organizacija objavila da su u Aziji, prvi put u istoriji, iskorenjene velike boginje.

1977. U znak protesta zbog podrške Moskve Etiopiji u ratu za teritorije Somalija naredila sovjetskim savetnicima da napuste zemlju i zabranila SSSR korišćenje pomorskih baza.

1980. Američki svemirski brod “Vojadžer I” poslao prve snimke Saturna napravljene iz blizine.

1985. U erupciji vulkana Nevado del Ruis u centralnoj Kolumbiji razoren grad Armero, poginulo oko 25.000 ljudi.

1994. Šveđani na referendumu s 52,2 odsto glasova odlučili da se njihova zemlja priključi Evropskoj uniji.

1995. U bombaškom napadu arapskih terorista na američki vojni centar u Rijadu u Saudijskoj Arabiji poginulo sedam ljudi, među kojima pet Amerikanaca.

1999. U zemljotresu u Turskoj poginulo više od 450 ljudi, a oko 2.500 povređeno.

2000. Predsednik Filipina Džozef Estrada optužen za korupciju. Pod pritiskom protesta građana i vojske on se 20. januara 2002. povukao sa vlasti, a 16. aprila se predao Specijalnom sudu za borbu protiv korupcije.

2001. Borci antitalibanske Severne Alijanse ušli u glavni grad Avganistana Kabul.

2001. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio bosanske Srbe Duška Sikiricu, Damira Došena i Dragana Kolundžiju na zatvorske kazne od 15, pet i tri godine zatvora za zločine protiv čovečnosti izvršene nad muslimanskim civilima 1992. u logoru “Keraterm” u Prijedoru.♦